Naslov: Demijelinizacijske bolesti
Naslov: Dijagnostički kriteriji multiple skleroze
Naslov: Tko je u Hrvata prvi prikazao oboljelog od multiple
skleroze?
Naslov: Alergija na tetrakozaktid (Synacthen Depot) u oboljelih
od multiple skleroze
Naslov: Prevalence of Borrelia Burgdorferi antibodies in a
high-risk zone for multiple sclerosis (Gorski kotar, Croatia)
Naslov: Epidemiološka istraživanja multiple skleroze u Hrvatskoj
Naslov: Multiple sclerosis in Croatia
Naslov: Neke osobitosti multiple skleroze u Gorskome
kotaru-Hrvatska. Epidemiološko-analitičko istraživanje.
Naslov: Descriptive and Analytical Epidemiology of Multiple
Sclerosis in Gorski kotar, Croatia
Naslov: Multiple Sclerosis in Gorski kotar, Croatia.
Naslov: HLA antigeni oboljelih od multiple skleroze u
Jugoslaviji.
Naslov: Significance of porfirn expression in peripheral blood
lymphocytes of multiple sclerosis.
Naslov: Hepatitis B i multipla skleroza
Naslov: Kronična upalna demijelinizacijska polineuropatija
Naslov: Neurološke manifestacije mješane krioglobulinemije
Naslov: Ozljede i multipla skleroza
Naslov: Učestalost HLA antigena u bolesnika s multiplom sklerozom
u Hrvatskoj
Naslov: Associated diseases and multiple sclerosis in Croatia
Naslov: HLA antigens and multiple sclerosis in Gorski kotar,
Croatia
Naslov: Gorski kotar, Hrvatska, područje visokog rizika za
multiplu sklerozu
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Autor: MATERLJAN ERIS
Datum obrane: 15.07.94
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 235
Sažetak: Cilj istraživanja - Ustvrditi rasprostranjenost multiple
skleroze (MS) te isticati važnost genetskih i ambijentalnih čimbenika u
njenoj etiopatogenezi u Gorskome kotaru, Hrvatskoj.
Plan istraživanja - U tijeku 1991.-1992. sastavljen je popis potencijalnih
MS bolesnika pažljivom analizom svih raspoloživih izvora zdravstvenih
informacija. Bolesnici koji su ispunjavali dijagnostičke kriterije bili su
temelj za izračunavanje deskriptivnih epidemioloških pokazatelja. U
dopunskom analitičkom dijelu istraživanja MS bolesnici, Gorani, podvrgnuti
su upitniku o nekim osobitostima iz razdoblja njihova djetinstva, a svakako
prije nastupa bolesti. Njihovi su rezultati uspoređeni s onima iz
odgovarajuće odabrane kontrolne skupine.
Mjesto istraživanja - Istraživanje je obuhvatilo sve MS bolesnike rođene
ili oboljele u Gorskome kotaru.
Ispitanici - U diferencijaciji bolesnika primijenjeni su dijagnostički
kriteriji prema Poseru. Svi su (živi) potencijalni i MS bolesnici osobno
pregledani, a osobno je provjerena i njihova medicinska doikumentacija. U
slučajevima nesigurnne dijagnoze bolesnici su podvrgnuti dopunskim
dijagnostičkim postupcima (evocirani moždani potencijali, kompjutorizirana
aksijalna tomografija, nuklearna magnetska rezonancija i ispitivanje
cerebrospinalnog likvora na IgG unutarterkalnu sintezu i oligoklonalne
trake). Kontrolnu skupinu sačinjavali su nasumice odabrani stanovnici
Gorskog kotara (za svakog MS bolesnika po jednu i dvije kontrolne osobe)
istog spola s približno istom godinom roĐenja (razlika ne veća od 2 godine)
i s istim mjestom rođenja i boravištem tijekom dijetinstva do
adolescencije. Kontrolne su osobe mogle bolovati od bilo koje bolesti osim
multiple skleroze, drugih bolesti poznate imunosne uzročnosti i duševnih
bolesti.
Rezultati - Od ukupno 139 analiziranih potencijalnih bolesnika (i njihove
medicinske dokumentacije), 74 bolesnika prihvaćena su kao slučajevi
klinički sigurne odnosno laboratorijski potkrijepljene sigurne MS (prema
Poseru). Njih 36 je živjelo u Gorskome kotaru na dan prevalencije (31.
ožujka 1991.). Prevalencija bolesti iznosila je 117,9/100.000 stanovnika.
Bolest je pokazivala neujednačenu distribuciju, učestalija u zapadnim
općinama Čabar i Delnice (193,5 odnosno 134,5/100.000 stanovnika), značajno
manje učestala u istočnom Vrbovsko (26,5/100.000 stanovnika)(p=0,016).
Takva dispozicija rasprostranjenosti MS u Gorskome kotaru (zapad-istok)
stabilna je u vremenu, a visoka učestalost bolesti zabilježena je i među
Gorane koji su napustili Gorskog kotara. Specifična prevalencija prema
spolu pokazuje preponderantnost ženskog spola: 148,1 u odnosu prema
86,6/100.000 stanovnika. Prema dobi, najveći je broj bolesnika bio u dobi
od 30. do 34. godine, 40. do 49. i 55. do 59. Tijekom razdoblja od 1971. do
1991. prosječna godišnja smrtnost iznosila 2,2/100.000 stanovnika. MS
bolesnici umirali su u prosjeku u 44,8+/-8,9 godina, žene kasnije od
muškaraca (46,3+/-9,9 prema 42,3+/-6,9). U razdoblju od 1946. do 1987.
obolio je od MS 61 stanovnik Gorskog kotara. Prosječna godišnja incidencija
u navedenom razdoblju je iznosila 3,7/100.000 stanovnika (5,0/100.000
stanovnika u razdoblju od 1961. do 1978.) Čabar i Delnice bilježile su veću
prosječnu godišnju incidenciju od Vrbovskog (5,0 odnosno 4,3 spram
1,2/100.000 stanovnika) (p=0,056). Tijekom tog razdoblja u severinskome
kraju nije zabilježena ni jedan jedini slučaj MS bolesnika. Procijenjena
prosječna godišnja specifična incidencija za MS bolesnika, pokazala je
najveći postotak u oba spola u dobi između 25. i 26. godine života. Na dan
prevalencije prosječna dob MS bolesnika bila je 40,6+/-12,5 godina,
prosječna dob u početku bolesti bila je 24,4+/-9,5 godina, a prosječno
trajanje bolesti do dana prevalencije je bilo 16,0+/-9,0 godina. Žene su
oboljevale češće od muškaraca. Omjer prema spolu iznosio je 1,8.
Najučestalija početna simptomatologija bila je motorno-osjetna 19,4%, zatim
vidna 17,9%, osjetna 17,9%, motorna 16,4%, okulomotorna 9,0% i cerebelarna
7,5. Na dan prevalencije klinički tijek bolesti je u 88,9% bio remitentan
odnosno remitentno progresivan, a u 11,1% primarno progresivan. Interval od
početka bolesti do dijagnoze u prosjeku je iznosio 5,4 godine. Bolje
dijagnostičke mogućnosti umnogome su utjecale na smanjenje intervala od
početka bolesti do dijagnoze, koji danas je unutar godinu dana. U 61,1%
slučajeva invalidnost je bila lakog oblika, a za 38,9% teškog oblika.
Analitičko epidemiološko istraživanje multiple skleroze u Gorskom kotaru,
pokazalo je da je multipla skleroza učestalija pojava utrećerođene djece
(p=0,046), u osoba visokog obiteljskog i osobnog imovnog stanja (p=0,02),
da je napose u MS bolesnika u anamnezi česta ozljeda (p=0,046), a u MS
bolesnica rođenih prije 1946. preboljeli tonzilitis u dobi od 7. do 15.
godine (p=0,011). MS bolesnici poglavito oni koji su srednje ili dulje
spavali, ustajali su kasnije (p=0,007), a MS bolesnice dulje su boravile u
zatvorenome prostoru (p=0,053). Psihička napetost (p=0,032) i psihička
trauma (p=0,036) bitna su obilježija MS bolesnika obju spolova, kao i
preboljeli optički retrobulbarni neuritis (p=0,011). MS bolesnici češće su
imali svijetlu boju očiju (p=0,036). Ozljede glave, vrata i kralježnice u
MS bolesnika bile su češće no u kontrolnoj skupini (p=0,016), a analiza
linearnosti trenda pokazala je izrazito veliku povezanost težine ozljede i
nastupa bolesti (p=0,003). Nije bilo povezanosti s drugim izlistanim
bolestima. Posjedovanje mačke (p=0,038), koze (p=0,025) ili ptice
(p=0,023), bitna je pojava vezana uz MS bolesnike.
Zaključci - Gorski kotar područje je visokog rizika za MS u Hrvatskoj i u
Europi. Incidencija MS u Gorskome kotaru upućuje na to da je prostorna
distribucija te bolesti izrazito neŠpravilna s razlikama rizika unutar
relativno ograničenog prostora. Ta neujednačena prostorna rasprostranjenost
MS u Gorskome kotaru postojana je u vremenu. Goranim koji emigrira nosi sa
sobom viusoki rizik za MS, uz uvjet da je emigrirao do adolescencije. Iako
ostaju neidentificirana obilježija vanjskog čimbenika koji uzrokuje MS,
činjenice upućuju na moguću infektivnu, vjerojatno virusnu narav MS na tome
području. Ozljede, napose glave, vrata i kralježnice spadaju među čimbenike
sposobne da provociraju nastup bolesti. Visoka incidencija obiteljskih
oblika bolesti, određene etničke, fenotipske i genotipske posebnosti
pridonose hipotezi o genetskoj dispoziciji za tu bolest.
Ključne riječi: multipla skleroza, epidemiologija, deskriptivna, analitička, Hrvatska
Naslov: Ozljede u etiopatogenezi multiple skleroze
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Datum obrane: 28.09.95
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 76
Sažetak: Cilj istraživanja: istražiti utjecaj fizičke ozljede na
nastup i razvoj multiple skleroze (MS). Plan istraživanja: retrospektivna
epidemiološka studija tipa "case-control". Mjesto istraživanja: MS
bolesnici rođeni ili oboljeli u županijama Primorsko-goranskoj, Istarskoj i
Ličko-senjskoj, područjima visoke izloženosti oboljevanju od MS.
Ispitanici: istraživanjem su obuhvaćena 132 MS bolesnika, klinički sigurni
i laboratorijski dokazani sigurni slučajevi MS (Poserovi kriteriji).
Kontrolnoj skupini bili su nasumce odabrani stanovnici istoga područja, za
svakog MS bolesnika jedna kontrolna osoba istoga spola, približno jednake
godine rođenja, istoga mjesta rođenja i boravka. Kontrolne osobe mogle su
bolovati od bilo koje bolesti izuzev multiple skleroze, drugih bolesti
poznate imunosne uzročnosti, te duŠevnih boilesti. Ni jedan ispitanik sa
ustanovljenom oz;ljedom nije bio pod sudskim, građanskim ili krivičnim
postupkom. Metode: ispitanici koji su pretrpjelki oz;ljedu odgovarali su na
pitanja o mjestu, jačini i uzroku ozljede. Anketa je provedena većinom u
kući ispitanika, izuzetno u zdravstvenoj ustanovi. U procjeni rezultata
izračunat je odnos omjera (OR). razlike su testirane hikvadrat testom,
utvrđivanjem 95 postotnog intervala pouzdanosti za OR i Fisherovim
egzaktnim testom vjerojatnosti. Primijenjena je i stratifikacija prema
Mantel-Haenszelu, te analiza tendencije izlaganju (linearni trend).
Rezultati: Ispitana su 132 MS bolesnika (odnos prema spolu Ž/M 1:1,8), te
pripadajuće kontrolne osobe. Prosječna dob MS bolesnika bila je
45,49+/-12,42 godine. Srednja dob u početku bolesti bila je 27,96+/-8,82
godine. Sedmero bolesnika bilo je ozlijeđeno tijekom bolesti, a 46 prije
nastupa bolesti. Sve su ozljede bile statistički značajno učestalije u MS
bolesnika no u kontrolnoj skupini (za bolesnice p=0,01, za bolesnika
p=0,018, za oba spola p=0,000045); ozljede glave u bolesnica (p=0,04), te
politraume u boilesnika (p=0,013). Uzročni događaji bili su statistički
bitni jedino za padove u MS bolesnika (p=0,04). Razdoblje između fizičkih
ozljeda i početka MS biulo je ukupno za oba spola 11,56+/-10,6 godina. To
je razdoblje bitno skračivala politrauma (8,72+/-8,18 godine). Teške su
ozljede u mnnogome ubrzavale nastup početnih znakova i simptoma bolesti.
Prometna nesreća najizrazitije je skračivala razdoblje od ozljeđivanja do
početka bolesti (5,75+/-5,67 godina; p=0,023). Težina svih ozljeda, posebno
ozljeda glave u MS bolesnika, pokazivala je prema uzročnome događaju
statistički značajan porast od slaboga stupnja prema jakome stupnju.
Ozljede koje su nastupile tijekom kliničkog stanja bolesti dovele su u tri
bolesnice do pogoršanja bolesti veš samo dan-dva nakon ozljeđivanja.
Zaključak: istraživanje upućuje na to da fizička ozljeda može biti važan
ambijentali čimbenik u nastupu MS. Fizička ozljeda živčane osovine (glava i
kralježnica, posebice intenzivna, može započeti ili pogoršati proces
primarne demijelinizacije u disponiranih jedinki.
Ključne riječi: multipla skleroza, epidemiologija, ozljede
Naslov: Eksperimentalna i klinička istraživanja
demijelinizacijskih bolesti u trudnoći.
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Datum obrane: 24.05.91
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 68
Sažetak: Multipla skleroza je bolest koja zbog svoje učestalosti,
težine iposlijedica zauzima posebno mjesto među humanimdemijelinizacijskim
bolestima. Budući je to autoimuna bolest kojase javlja u mladih odraslih
ljudi, pa tako i u žena reproduktivnedobi, cilj našeg rada bio je da se
odrede vrijednost nekihimunoloških parametara u bolesnica tijekom trudnoće.
Ispitivaniparametri bili su slijedeći: a) limfocitne subpopulacije (T i
Blimfocita) testom stvaranja rozeta; b) koncentracijeimunoglobulina u
serumu, metodom radijalne imunodifuzije; c)stupanj limfocitne proliferacije
na poliklonske mitogene.
Dobiveni rezultati upućuju da se radi o statistički značajnosniženoj
koncentraciji prvenstveno aktivnih, ali i totalnih Tlimfocita tijekom
trudnoće u MS trudnica, kao i u postpartalnomperiodu. U trudnica sa
klinički postavljenom dijagnozom multipleskleroze u kojih je tijekom
trudnoće došlo do pogoršanja osnovnebolesti, vrijednosti aktivnih T
limfocita značajno su niže uodnosu na ostale MS trudnice.
U eksperimentalnom dijelu rada, gdje smo pratili klinički tokbolesti
gravidnih ženki senzibiliziranih tijekom gestacijskogperioda od 21 dan,
dobili smo pomak bolesti za 1-2 dana u grupiženki senzibiliziranih u prvom
i drugom tjednu trudnoće. Kliničkitok bolesti znatno je pogoršan nakon
okota, što u grupi životinjasenzibiliziranih tijekom drugog tjedna odgovara
periodu relapsa,a u eksperimentalnoj grupi životinja senzibiliziranih
tijekomtrećeg tjedna odgovara periodu aktivne faze bolesti. U u jednom iu
drugom slučaju bolest je statistički značajno većeg intenzitetai dužeg
trajanja, što se može usporediti sa većom učestalošćubolesti u
postpartalnom periodu MS bolesnica.
U štakora soja DA starosti 6 tjedana, čija je majka bilasenzibilizirana
tijekom drugog tjedna trudnoće, nakon aktivneindukcije bolesti dobili smo
monofazični tip EAE, Isti ovajmonofazični tip EAE dobili smo i u grupi
životinjasenzibiliziranih sa pročišćenim MBP, za razliku od
kronično--relapsirajuće forme EAE koju dobijemo nakon senzibilizacije
sahomogenatom bijele mase mozga.
Histološkim i imunohistološkim pretragama tkiva CNS-a dokazalismo
perivaskularne stanične infiltrate i to monocitno-makrofagneskupine
stanica, čiji se broj razlikovao kao od životinje doživotinje, u istom
vremenskom periodu, tako i od presjeka dopresjeka.
Ključne riječi: Multipla skleroza, trudnoća, eksperimentalni alergijski encefalomijelitis
Naslov: Krvno-moždana barijera u infekcijskim i neinfekcijskim
bolestima središnjeg živčanog sustava
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Datum obrane: 17.07.92
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 121
Sažetak: Infekcijske i neinfekcijske upalne bolesti središnjeg
živČanog sustava (SŽS) rezultat su dvaju bitno različitih patofizijoloških
procesa. Ipak, zajedničko im je to da su sve upalne promjene koje se
zbivaju u ovisnosti o integritetu, odnosno propusnosti krvno-moždane
barijere (KMB). Primarna funkcija te barijere je održavanje homeostaze
živčanoga tkiva i njegova zaštita od različitih noksi. U radu uspoređivali
smo vrijednosti različitih laboratorijskih parametara koji se koriste u
procjeni oštećenja KMB i reakcije tkiva SŽS na upalni proces: koncentraciju
ukupnih proteina, albumina i imunoglobulinskih frakcija u cerebrospinalnom
likvoru,izračunavanje albuminskog kvocijenta, IgG indeksa i ukupne dnevne
sinteze IgG, te razinu i narav pleocitoze. Ispitanike (97) smo podijelili u
3 skupine: bolesnici s infekcijama SŽS (26), bolesnici s multiplom
sklerozom (MS) (40) i bolesnici s neinfekcijskim/neupalnim poremećajima SŽS
(31). Pokazalo se da je najprikladniji parametar za identifikaciju lezije
KMB albuminski kvocijent. U bakteriskim infekcijama SŽS oštećenje je
dokazano u svih bolesnika, javlja se već prvog dana tijekom bolesti,
općenito je težeg stupnja, a normalizacija je ovisna o adekvatnom
terapijskom učinku. U virusnim infekcijama SŽS, u većine je bolesnika
integritet KMB bio sačuvan (58,8%), prisutna lezija bila je blažeg stupnja,
a normalizacija je bila brza i spontana. Slično tome, i u većine bolesnika
s multiplom sklerozom KMB je bila neoštećena (67,5%) ili blaže oštećena,
neovisno o aktivnosti bolesti. U parazitarnim infekcijama nije dokazano
oštećenje KMB. Lokalna imunološka reaktivnost tkiva SŽS ocijenjivana putem
dokaza intratekalne sinteze IgG, bila je najizraženija u bolesnika sa MS
(75%), ali je također bila značajna i u virusnim infekcijama (47,1%). U
neuroboreliozi i neurocisticerkozi intratekalna sinteza IgG može biti od
prognostičkog značaja
Ključne riječi: infekcijske bolesti, multipla skleroza, krvno-moždana brana
Naslov: Hepatitis B i multipla skleroza
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Datum obrane: 15.04.94
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 61
Sažetak: Eksperimentalni radovi upuyćuju na to da hepatitis B virus
(HBV) može uzrokovati eksperimentalni alergijski encefalomijelitis. U ovom
istraživanju "case-control" metodom analitičke epidemiologije analizirano
je stanje hepatitis B biljega u klinički sigurnim i laboratorijski
potkrijepljeni sigurnim bolesnicima od multiple skleroze (MS). Iz registra
Hrvatskog društva za multiplu sklerozu bilo je nasumce izdvojeno 50 MS
bolesnika. Kontrolni ispitanici, njih 150, bili su zdrave osobe istog spola
dobi i prebivališta. Svim ispitanicima koji su prethodno anketirani uzet je
uzorak krvi za analizu na hepatitis B biljege. MS bolesnici razlikovali su
se od kontrolle u većem inokulacijonom doticaju sa hepatitis B virus
(stomatološke iontervencije, p=0,04 i broj hospitalizacija, 0,0001).
Postotak ispitanika s inaparentno preboljelim hepatiotisom B i kroničnih
nositelja hepatitisa b s antigenom HBsAg) bio je podjednak u MS bolesnika
i kontrola. Podjedna broj kroničnih nositelja HBsAG u MS bolesnika i
kontrola neočekivani je rezultat. Naime u imunosuprimiranih osoba broj
kroničnih nositelja HBsAg je povećan.
Ključne riječi: hepatitis B, multipla skleroza
Naslov: Antigeni HLA sustava i multipla skleroza u Gorskom
kotaru, Hrvatska
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Datum obrane: 20.02.95
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 116
Sažetak: Uvod:dosadašnja istraživanja dokazuju da je multipla
skleroza (MS) bolest egzogenog podrijetla koja se ispoljava u genetski
predodređenim jedinkama u dodiru sa još neidentificiranim uzrokom. Cilj
istraživanja: analizirati antigene HLA sustava u autohtonih MS bolesnika u
Gorskom kotaru, Hrvatska. Metode i ispitanici: HLA-A, HLA-B, HLA-C, HLA-D
antigeni tipizirani su metodom mikrolimfocitotoksičnosti po Terasakyu.
Bolesnici su izabrani primjenom Poserovih kriterija za dijagnozu NMS.
Kontrolnu skupinu su sačinjavali nasumce odabrani nesrodni autohtoni
stanovnici Gorskog kotara, neopterećeni naslijedno-degenerativnim
bolestima. Statistika: distribucija HLA antigena ispitana je računom
relativbnog rizika (RR) uz analizu etiološkog (EF) i preventivnog (PF)
čimbenika. Statistička značajnost je određena hikvadrat testom (x2).
Rezultati: stanovništvo Gorskog koptara razlikuje se od uzorka bijele rase
u slijedećim HLA antigenima: B5 (x2=19,37), B8 (x2=4,14), B12 (x2=6,98),
B14 (x2=3,93). MS bolesnici autohtoni Gorani razlikuju se od kontrola
jedino za antigen DR2 (x2=6,34). Ti bolesnici pokazuju povišeni RR za
antigene A1, (RR=2,39), B7 (RR=2,25), DR2 (RR=3,04) i DR9 (RR=6,0). Najveći
EF nađen je za antigen DR2 (EF=0,34), a najveći PF za antigen A10
(PF=0,11). Haplotip HLA A3, B7 i DR2 prisutan je učestalije ali ne i
statistički značajno u MS bolesnika. Istraživanje potvrđuje da autohtoni
stanovnici Gorskog kotara s HLA antigenom DR2 pokazuju povećani rizik da
obole od multiple skleroze.
Ključne riječi: multipla skleroza, antigeni HLA sustava, Hrvatska
Naslov: Eksperimentalna i klinička istraživanja
demijelinizacijskih bolesti u trudnoći.
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Mentor: SEPČIĆ JURAJ
Datum obrane: 24.05.91
Broj stranica: 68
Autor: Barac-Latas mr.sc. Vesna
Rad: Magisterij
Naslov: Gorski kotar, Hrvatska, područje visokog rizika za
multiplu sklerozu.
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Mentor: SEPČIĆ JURAJ
Datum obrane: 15.07.94
Broj stranica: 235
Autor: Materljan Eris
Rad: Doktorat
Naslov: Ozljede u etiopatogenezi multiple skleroze
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Mentor: SEPČIĆ JURAJ
Datum obrane: 28.09.95
Broj stranica: 76
Autor: Rudež dr.sc. Josip
Rad: Doktorat
Naslov: Krvno-moždana barijera u infekcijskim i neinfekcijskim
bolestima središnjeg živčanog sustava.
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Mentor: SEPČIĆ JURAJ
Datum obrane: 17.07.92
Broj stranica: 121
Autor: Poljak mr.sc. Ivica
Rad: Magisterij
Naslov: Hepatitis B i multipla skleroza
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Mentor: SEPČIĆ JURAJ
Datum obrane: 15.04.94
Broj stranica: 61
Autor: Šantić mr.sc. Veljko
Rad: Magisterij
Naslov: Antigeni HLA sustava i multipla skleroza u Gorskom
kotaru, Hrvatska.
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Mentor: SEPČIĆ JURAJ
Datum obrane: 20.02.95
Broj stranica: 116
Autor: Strenja-Linić mr.sc. Ines
Rad: Magisterij
Naslov: Socijalni aspekti multiple skleroze
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Mentor: MATERLJAN ERIS
Datum obrane: 16.04.95
Broj stranica: 47
Autor: Muškardin dipl.med.sestra. Marčela
Rad: Diplomski rad
Naslov: Kronična upalna demijelinizacijska polineuropatija.
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Mentor: SEPČIĆ JURAJ
Datum obrane: 10.03.94
Broj stranica: 36
Autor: Ivančić dr.med. Suzy
Rad: Diplomski rad
Naslov: Liječenje multiple skleroze. Kritički pregled.
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Mentor: SEPČIĆ JURAJ
Datum obrane: 10.04.94
Broj stranica: 40
Autor: Wahid dr.med. Mohamed Jehade
Rad: Diplomski rad
Naslov: Multipla skleroza i vitamin B12
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Mentor: SEPČIĆ JURAJ
Datum obrane: 17.07.94
Broj stranica: 29
Autor: Dragaš dr.med. Nataša
Rad: Diplomski rad
Naslov: Neurološke manifestacije sekundarne krioglobulinemije.
Fakultet: Medicinski fakultet Sveučilište u Rijeci
Mentor: SEPČIĆ JURAJ
Datum obrane: 07.04.95
Broj stranica: 42
Autor: Antončić dr.med. Željka
Rad: Diplomski rad
Naslov: Gorski kotar, Hrvatska, područje visokog rizika za
multiplu sklerozu
Naslov: Multipla skleroza u Gorskome kotaru
Naslov: Multipla skleroza
Naslov: Materljan E, Sepčić J. Epidemiologija multiple skleroze u
Hrvatskoj
Ustanova: Hrvatsko neurološko društvo
Godina: 1995
Naslov: Materljan E. Epidemiologija multiple skleroze
Ustanova: Hrvatsko društvo za multiplu sklerozu - Rijeka
Godina: 1994
Naslov: Materljan E. Epidemiologija multiple skleroze u Gorskom
kotaru
Ustanova: Hrvatsko društvo za multiplu sklerozu - Delnice
Godina: 1994
Naslov: Materljan E. Methodological approach to risk factors in
multiple sclerosis
Ustanova: The 2nd Alghero Workshop on Multiple Sclerosis Epidemiology
Godina: 1995
Naslov: Materljan E. Multipla skleroza u Hrvatskoj
Ustanova: Hrvatsko društvo za multiplu sklerozu - Zagreb
Godina: 1994
Naslov: Materljan E. Znanstvena suradnja u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti-primjer multiple skleroze
Ustanova: Hrvatska akademija medicinskih znanosti
Godina: 1995
Naslov: Spolni poremećaji i multipla skleroza
Naslov: Pitali smo stručnjaka. Što prof. Sepčić misli o liječenju
multiple skleroze.
Naslov: Međunarodni skup neurologa u Njemačkoj. Potcijenjena
učestalost multiple skleroze.
Naslov: Novi lijek - Interferon beta-1b
Ministarstvo znanosti i tehnologije |
Engleski jezik |
Svibor početna stranica |
Abecedni popis |
Složeno po šifri projekta |
Složeno po ustanovi projekta |
Pretraživanje | Pomoć |