SVIBOR - Radovi u CC - projekt broj: 3-01-481

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Radovi citirani u Current Contents na projektu 3-01-481

Broj radova citiranih u CC: 10
Broj ostalih radova: 6
Ukupno objavljenih radova: 16

Naslov: FETAL MACROSOMIA-PREGNANCY AND DELIVERY

Autori:: Mikulandra, Frane (75086); Stojnić, Eugen (149070); Periša, Mila (164120); Merlak, Ivo (104472); Šikić, Dalibor; Zenić, Nada

Časopis: Zentralblatt fur Gynakologie
ISSN: 0044-4197
Volumen: 115
Godina: 1993
Stranice: od 553 do 561
Broj referenci: 38
Jezik: engleski

Naslov: WHEN IS FETAL MACROSOMIA (ň4500 g) AN INDICATION FOR CAESAREAN SECTION ?

Autori:: Mikulandra, Frane (75086); Periša, Mila (164120); Stojnić, Eugen (149070)

Časopis: Zentralblatt fur Gynakologie
ISSN: 0044-4197
Godina: 1995
Broj referenci: 24
Jezik: engleski

Naslov: PREGRAVIDNI INDEX TJELESNE MASE U RODILJA S MAKROSOMIMA

Autori:: Mikulandra, Frane (75086); Periša, Mila (164120)

Časopis: Med Vjesn
ISSN: 0350-6487
Godina: 95
Broj referenci: 15
Jezik: hrvatski
Sažetak: Od 18. srpnja 1992. do 31. prosinca 1993. godine u rodilištu Opće bolnice u Šibeniku rođeno je 1 284 djece (isključene višeplodne) trudnoće i porođaji prognanica i izbjeglica) od kojih je 198 (15.4%) s težinom od 4 000 g ivećom. Nizak pregravidni indeks tjelesne mase je češći u trudnica iz poredbene skupine nego iz makrosomne (27.3% : 10.1%) (Xý=19.20; P<0.001), dok je visok češći u makrosomnoj skupini (15.7% : 4.5%) (Xý=13.46; P<0.001). Srednje vrijednosti pregravidnog indeksa tjelesne mase iznose X=23.3 ń 5.9, a u poredbenoj skupini X=22.0 ń 5.2 (t=2.74; P<0.01). Nema razlike u vrijednostima indeksa tjelesne mase između oćeva makrosoma i poredbene skupine (P>0.05). U 39.9% slučajeva u trudnica s makrosomima učinjen je OGT test, a u 29.8% trudnica iz poredbene skupine (X=4.45; P<0.05). Rodilje s makrosomima češće imaju prirast tjelesne težine 20 i više kg nego rodilje iz poredbene skupine (17.7% : 6.6%) (Xý=11.47; P<0.001). Srednji je prirast težine u rodiljw s makrosomima X=15.12 ń 5.16, a u poredbenoj skupini X=12.21 ń 5.82 kg (t=5.26; P<0.001). Srednji je prirast težine u rodilja s makrosomima za 2.91 kg veći nego u poredbenoj skupini. Autori zaključuju da je poznavanje pregravidnog indeksa tjelesne mase važan pokazitelj predviđanja rodilja s makrosomima tj. rodilja kojima se treba obratiti posebna pozornost tijekom trudnoće.
Ključne riječi: makrosomi (ň 4 000 g), pregravidni indeks tjelesne mase, indeks tjelesne mase oca, prirast težine u trudnoći

Naslov: TRUDNOĆA I POROĐAJ NOVOROĐENČETA VELIKE POROĐAJNE TEŽINE

Autori:: Mikulandra, Frane (75086); Periša, Mila (164120); Merlak, Ivo (104472)

Časopis: Gynaecol Perinatol
ISSN: 1330-0091
Godina: 95
Jezik: hrvatski
Sažetak: Autori su od 18.srpnja 1992. godine do 31. prosinca 1993. godine na 1 284 porođaja imali 198 (15.4%) trudnica s makrosomom (ň 4 000 g). Poredbenu skupinu sačinjava 198 trudnica iz istog razdoblja s težinom djece od 3 000 do 3 499 g. Nema razlike u životnoj dobi između rodilja s makrosomima i u poredbenoj skupini (P>0.05), dok je razlika u paritetu znakovita (P<0.001). Među makrosomoma više je programiriranih porođaja, i češća je uporaba oksitocima nego u poredbenoj skupini (P<0.001). Nema razlike u načinu dovršenja porođaja između ispitanih skupina (P>0.05). Autori zaključuju da su trudnoća i porođaj makrosoma visoko rizični, ali uz dobru perinatalnu zaštitu ne bi smjeli predstavljati veći problem.
Ključne riječi: makrosom, trudnoća, porođaj

Naslov: NOVOROĐENČE VELIKE POROĐAJNE TEŽINE

Autori:: Periša, Mila (164120); Mikulandra, Frane (75086); Stojnić, Eugen (149070)

Časopis: Gynaecol Perinatol
ISSN: 1330-0091
Godina: 95
Jezik: hrvatski
Sažetak: Obrađeni su makrosomi težine 4 000 g i veće za razdoblje od 15. srpnja 1992. do 31. prosinca 1993. godine. Poredbena skupina su novorođenčad težine od 3 000 do 3 499 g. Srednja porođajna težina makrosoma iznosi X=4226.3 g a novorođenčadi iz poredbene skupine X=3279.2 g. Među makrosomima ima 26(13.1%) s težinom od 4 500 do 4 999 g i 2(1.1%) težine od 5 000 g i više. Nema razlike u vitalnosti na porođaju između ispitivane i poredbene skupine (P>0.05) a isto tako ni učestalost porođajnih trauma. Među makrosomima više je hiperbilirubinemije nego u poredbenoj skupini i neonatalni morbiditet je veći. Autori zaključuju da je makrosomno novorođenče u ranoj neonatalnoj dobi rizičnije od ostale novorođene djece.
Ključne riječi: Makrosomno novorođenče, Porođajne traume, Vitalnost

Naslov: TJELESNI RAST I PSIHOMOTORIČKI RAZVOJ NOVOROĐENČADI VELIKE POROĐAJNE TEŽINE

Autori:: Stojnić, Eugen (149070); Jakšić, Jasminka (183132); Mikulandra, Frane (75086)

Časopis: Gynaecol Perinatol
ISSN: 1330-0091
Godina: 95
Jezik: hrvatski
Sažetak: Izvršena je analiza tjelesnog rasta i psihomotoričkog razvoja makrosomne novorođenčadi od rođenja do 17 mjeseci života. Poredbena skupina su djeca težine od 3 000 do 3 499 g. Do šestog mjeseca života makrosomna djeca imaju veću težinu od djece iz poredbene skupine (P<0.001), a u kasnijem razdoblju ta se razlika gubi. Do devetog mjeseca makrosomna djeca imaju veću duljinu, koja se poslije gubi. Nema razlike u početku odizanja glave, samostalnog početka hodanja između makrosoma i poredbene skupine (P>0.05), a također nema razlike ni u psihomotoričkom razvoju. Autori zaključuju da makrosomna novorođenčad u dojenačkom razdoblju pokazuju intezivniji tjelesni rast koji se kasnije gubi, dok razlike u motoričkom i psihičkom razvoju nema.
Ključne riječi: Tjelesni rast, Psihički razvoj, Motorički razvoj, Makrosomno novorođenče

Naslov: STANJE OČNE POZADINE U NOVOROĐENČETA VELIKE POROĐAJNE TEŽINE

Autori:: Miletić-Jurić, Alenka (164116); Kapeli, Katarina (164105); Mikulandra, Frane (75086)

Časopis: Gynaecol Perinatol
ISSN: 1330-0091
Godina: 95
Jezik: hrvatski
Sažetak: Ispitano je stanje očne pozadine tijekom prva 24 sata od porođaja. Obrađeno je 126 novorođenčadi velike porođajne težine (ň 4 500 g) i 130 novorođenčadi iz poredbene skupine (težina djece od 3 000 do 3 499 g). Promatrana učestalost i jačina retinalnih krvarenja s obzirom na porođajnu težinu, vitalnost prema Apgar indeksu, dužinu trajanja porođaja i način dovršenja porođaja. Retinalna krvarenja I stupnja nađena su u 4(3.2%) novorođenčeta velike porođajne težine i u 15(11.5%) iz poredbene skupine (P<0.05). Krvarenja II stupnja zabilježena su u 18(14.3%) makrosoma i u 16(12.3%) djece iz poredbene skupine (P>0.05). Retinalnih krvarenja III stupnja nije bilo. Ukupno u 22(17.5%) makrosoma i u 31(23.8%) novorođenčeta iz poredbene skupine nađena su retinalna krvarenja (P>0.05). Nije opažen utjecaj Apgar indeksa ni dužine trajanja porođaja na učestalost retinalnih krvarenja. U novorođenih carskim rezom nije nađeno retinalno krvarenje. Autori zaključuju da velika porođajna težina ne nosi rizik za pojavu retinalnih krvarenja.
Ključne riječi: makrosom, Apgar indeks, način porođaja, retinalna krvarenja

Naslov: POROĐAJ MAKROSOMNOG DJETETA (ň 4 500)

Autori:: Mikulandra, Frane (75086); Periša, Mila (164120)

Časopis: Gynaecol Perinatol
ISSN: 1330-0091
Godina: 95
Jezik: hrvatski
Sažetak: Obrađen je porođaj u 341 makrosoma. U 41(12.0%) porođaja makrosoma učinjen je carski rez. Najčešća indikacija za carski rez je kefalopelvina disproporcija, stav zatkom, fetalni disters, produženi porođaj i ostale. Učestalost porođaja dovršenih carskim rezom između prvorotkinja, višerotkinja i mnogorotkinja (2.0% : 6.9% : 16.7%) statistički je visoko znakovita (P<0.001). U zaključku autori iznose da je na početku rađanja makrosoma važno znati paritet, životnu dob rodilje i stav djeteta.
Ključne riječi: Makrosom (ň4 500 g), Porođaj, Životna dob, Paritet

Naslov: MAKROSOMNO NOVOROĐENČE (ň4 500 g)

Autori:: Periša, Mila (164120); Mikulandra, Frane (75086)

Časopis: Gynaecol Perinatol
ISSN: 1330-0091
Godina: 95
Jezik: hrvatski
Sažetak: Obrađeno je 50 makrosomne djece. Srednja porođajna težina makrosoma je 3 677 g. a u poredbenoj skupini 3 326 g. Apgar indeks 7 i niži nađen je u 7.1% makrosoma i u 3.9% djece iz poredbene skupine. Neonatalni je morbiditet u makrosoma veći nego u djece iz poredbene skupine (22% : 11.0%). Češće se javlja sindrom središnjeg živčanog sustava i respiracijski distres sindrom u makrosoma nego u poredbenoj skupini. Porođajne ozljede makrosoma su učestalije nego u poredbenoj skupini. Autori zaključuju da je makrosomno novorođenče težine 4 500 g i veće visoko rizično.
Ključne riječi: Makrosom (ň 4 500 g), Vitalnost na porođaju, Neonatalni morbiditet, Porođajne ozljede

Naslov: PSIHOMOTORNI RAZVOJ MAKROSOMNOG NOVOROĐENČETA (ň 4 500 g)

Autori:: Stojnić, Eugen (149070); Mikulandra, Frane (75086); Periša, Mila (164120)

Časopis: Gynaecol Perinatol
ISSN: 1330-0091
Godina: 95
Jezik: hrvatski
Sažetak: Ispitano je 111 makrosoma i isto toliko djece iz poredbene skupine težine od 3 000 do 3 499 g od rođenja do navršene prve godine života. U motoričkom razvoju nema razlike između makrosoma i poredbene skupine, a isto tako ni u psihičkom razvoju (P> 0.05). Autori zaključuju da je psihomotorički razvoj makrosoma i djece iz poredbene skupine do navršene prve godine života podjednak.
Ključne riječi: Makrosom (ň 4 500 g), Motorički razvoj, Psihički razvoj


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Informacije: svibor@znanost.hr