- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.Đ.DEGAN: "Konfederalizam"
Časopis: Politička misao
Broj: 2
ISSN: 0032-3241
Volumen: 28
Godina: 1991
Stranice: od 3 do 47
Broj referenci: 10
Jezik: hrvatski
Ključne riječi: Konfederacija, Federacija, Međunarodne organizacije, Sposobnost sklapanja ugovora
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.D.DEGAN: "Jugoslavija u raspadu"
Časopis: Politička misao
Broj: 4
ISSN: 0032-3241
Volumen: 28
Godina: 1991
Stranice: od 50 do 61
Broj referenci: 9
Jezik: hrvatski
Ključne riječi: Arbitražna komisija, Raspad države, Federacija, Sukcesija država, Ljudska prava, Jus cogens.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.Đ.DEGAN: "Primjenljiva pravna pravila o sukcesiji
država
Časopis: Zakonitost
Broj: 67
ISSN: 0353-7099
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 829 do 854
Broj referenci: 15
Jezik: hrvatski
Ključne riječi: Sukcesija država, Običajno pravo, Ratna šteta, Raspad države.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.D.DEGAN: "Sukcesija država u pogledu nepokretne i
pokretne državne imovine"
Časopis: Zakonitost
Broj: 67
ISSN: 0353-7099
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 903 do 917
Broj referenci: 9
Jezik: hrvatski
Ključne riječi: Sukcesija država, Državna imovina, Pravičnost i sukcesija država
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: Vesna CRNIĆ-GROTIĆ: "Sukcesija država s obzirom na
ugovore u slučaju raspada federacije"
- Autori:
- Crnić-Grotić, Vesna (127650)
Časopis: Zakonitost
Broj: 67
ISSN: 0353-7099
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 855 do 869
Broj referenci: 17
Jezik: hrvatski
Ključne riječi: Sukcesija država, Ugovori međunarodni, Ugovori o granicama, Federacija, Raspad države.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.D.DEGAN: "Jugoslavija u raspadu"
Časopis: Politička misao
Broj: 1
ISSN: 0032-3241
Volumen: 1
Godina: 1992
Stranice: od 20 do 32
Jezik: engleski
Ključne riječi: Arbitražna komisija, Raspad države, Federacija, Sukcesija država, Ljudska prava, Jus cogens.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.D.DEGAN: "Rat u Hrvatskoj: Temporalna primjena
ugovornih pravila koja zabranjuju međunarodne zločine"
Časopis: Politička misao
Broj: 2
ISSN: 0032-3241
Volumen: 30
Godina: 1993
Stranice: od 5 do 18
Broj referenci: 9
Jezik: engleski
Ključne riječi: Ratni zločini, Zločini protiv čovječnosti, Raspad Jugoslavije, Humanitarno pravo, Sukcesija država.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.D.DEGAN: "Historijska zbivanja koja su dovela do
raspada Jugoslavije"
Časopis: Encyclopaedia Moderna
Broj: 42
ISSN: 0013-7138
Volumen: 14
Godina: 1993
Stranice: od 163 do 169
Broj referenci: 4
Jezik: engleski
Ključne riječi: Raspad države, Federacija, Ratni zločini, Arbitražna komisija, Datum sukcesije država.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.D.DEGAN: "General Principles of Law (A Source of
General International Law"
- Autori:
- Degan, Vladimir-Đuro (111411)
Časopis: The Finnish Yearbook of International Law
ISSN: 0786-6453
Volumen: III
Godina: 1992
Stranice: od 1 do 103
Broj referenci: 45
Jezik: engleski
Sažetak: Ovaj rad najprije raspravlja o suprotstavljanjima u
znanosti u pogledu značenja te riječi, naročito u svjetlosti
prirodnopravnih i voluntarističkih koncepcija međunarodnog prava. Slijedi
povijesni prikaz o jus gentium u rimskom pravu, učenju Svetog Tome
Akvinskog, Grotiusa i Vattela, završavajući s kratkim opisom glavnih
značajki pozitivizma 19. stoljeća pa nadalje. Arbitražna praksa u tome
pogledu prikazana je do početka 20. stoljeća. Slijedi prikaz upućivanja na
opća načela i srodnih izraza u Haškim konvencijama iz 1899. i 1907. Pod
naslovom "Opća načela prava i Haški sud" najprije je dat prikaz pripremnih
radova o članku 38. Statuta, potom prikaz siromašne prakse dvaju Haških
sudova u tome pogledu, završavajući s objašnjenjem izraza "priznata od
civiliziranih naroda". Pod naslovom "Određivanje sadržaja i domašaja općih
načela prava" raspravlja se o sljedećim pitanjima: opća načela kao
preduvjet postojanja svakog pravnog poretka; suverenost država nasuprot
općim načelima; tzv. "opća načela međunarodnog prava"; pravila pravnog
promišljanja nasuprot pravnim načelima; analogija u međunarodnom pravu;
dinamični element u općim načelima prava; te napokon o općim načelima prava
i novim pitanjima pravnog uređenja. Pišćev zaključak je da postoji više
legitimnih značenja toga izraza. Opća načela prava su neka pravna pravila
vječne naravi koja su svojstvena svakom pravnom poretku ili sudskom
postupku, ali su se ona skoro sva već transformirala u pravila pozitivnog
običajnog ili ugovornog međunarodnog prava. Ona su još uvijek izuzetno
značajna kao nezavisan izvor transnacionalnog i supranacionalnog prava.
Neka veoma široka načela iz rimskog prava mogu poslužiti kao inspiracija za
uređenje novih pravnih situacija (res extra commercium u svemirskom pravu i
Međunarodnoj zoni dana mora i podzemlja), ali se tada ne radi o pravilima
pozitivnog prava. Napokon, članak 38. (1c) Statuta Haškog suda služi kao
temelj sučeva pribjegavanja analogiji s pravilima unutrašnjeg prava kako bi
popunio praznine u pozitivnom međunarodnom pravu.
Ključne riječi: Opća načela prava, Izvori međunarodnog prava, Prirodno pravo, Vječno pravo, Pozitivizam u međunarodnom pravu, Međunarodni pravni poredak, Pravničko promišljanje, Analogija u međunarodnom pravu.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.Đ.DEGAN: "Western Concept of Human Rights"
- Autori:
- Degan, Vladimir-Đuro (111411)
Časopis: Encyclopaedia Moderna
Broj: 4
ISSN: 0013-7138
Volumen: 44
Godina: 1993
Stranice: od 277 do 285
Broj referenci: 6
Jezik: engleski
Sažetak: Izložen je sumaran razvoj učenja o prirodnom pravu,
ponajprije onih sv.Tome Akvinskog i Grotiusa. Potom su citirani i
komentirani izvodi iz Američke deklaracije o neovisnosti iz 1776. i iz
francuske Deklaracije o pravima čovjeka i građanima iz 1789. Sva ta prava
čovjeka danas su imperativne norme općeg međunarodnog prava (jus cogens).
Ona su navedena u Općoj deklaraciji o pravima čovjeka iz 1948. i u svim
potonjim međunarodnim instrumentima. Pisac predlaže hijerahiju prava
čovjeka uzimajući pri tome u obzir ozbiljnost posljedica njihova kršenja i
stupanj međunarodne odgovornosti države kršiteljice. Nakon izlaganja o
humanitarnoj intervenciji navode se sljedeća: (i) prava čovjeka kršenja
kojih čini međunarodne zločine; (ii) načelo nediskriminacije; (iii)
imperativne norme (jus cogens) o građanskim i političkim pravima; (iv) neka
druga obvezatna pravila iz te oblasti; te (v) gospodarska, socijalna i
kulturna prava.
Ključne riječi: Ljudska prava, Prirodno pravo, Humanitarna intervencija, Međunarodni zločini.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.D.DEGAN: "State Succession, Especially in Respect of
State Property and Debts"
- Autori:
- Degan, Vladimir-Đuro (111411)
Časopis: The Finnish Yearbook of International Law
ISSN: 0786-6453
Volumen: IV
Godina: 1993
Stranice: od 130 do 193
Broj referenci: 22
Jezik: engleski
Sažetak: U ovome članku najprije se raspravlja o pojmu sukcesije
država prema članku 2(1a) zajedničkom Bečkim konvencijama iz 1978. i 1983.
Potom slijedi prikaz različitih vrsta teritorijalnih promjena prava iz
kojih proizlaze različiti pravni odnosi. U tome svjetlu izlažu se i
mogućnosti istinskih običajnih pravila općeg međunarodnog prava u toj
oblasti. Nakon prikaza krupnih teritorijalnih promjena u 20. stoljeću i
načina razrješenja pitanja sukcesije država, posebna pozornost posvećena je
Bečkim konvencijama iz 1978. i 1993. Najprije su izložena pitanja na koja
se te Konvencije ne odnose i primjenljiva pravna pravila u tim situacijama.
Opširno se raspravlja o ugovornim učincima tih dviju Konvencija nakon što
one stupe na snagu, a potom učinak pravila predviđenih u njima na običajni
proces. Drugi dio ove rasprave posvećen je pitanjima sukcesije država
proizišlim iz raspada jugoslavenske, sovjetske i češko-slovačke federacije.
Ali pravno stanje na područjima tih triju negdašnjih federacija veoma je
različito. Dok sve prijašnje Republike Sovjetskog Saveza i Češko-Slovačke
priznaju nezavisnost jedna drugoj unutar njihovih postojećih granica (s
iznimkom Estonije i Latvije s obzirom na Rusku Federaciju), tzv. Savezna
Republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) još uvijek vodi rat sa ciljem
teritorijalnog osvajanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ova država još
uvijek nije priznala neovisnost Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Makedonije
unutar granica tih država, te optužuje navedene tri nove države i Sloveniju
zbog navodnog "ilegalnog otcjepljenja" od bivše SFRJ, a jedino za sebe drži
da ima pravo na njen puni identitet i kontinuitet. Naročito zahtjeve
postavlja u svezi s državnim i društvenim vlasništvom koje bi trebalo ili
ne bi trebalo biti predmetom državnog naslijeđa, kršeći općepriznate
međunarodne norme u ovom području. Usprkos nepravednoj situaciji agresivnog
rata koje je još u tijeku, te pokušajima tzv. Savezne Republike Jugoslavije
da onemogući proces sukcesije država, na ovom pitanju radi specijalna Radna
grupa u sklopu Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviju. Arbitražna
komisija, i sam organ navedene Konferencije, do sada je izdala petnaest
Mišljenja o različitim pravnim problemima. Najveći dio tih Mišljenja
neposredno se bavi specifičnim problemima sukcesije država ili je u svezi s
njima. Ovaj tekst najvećim je svojim dijelom zasnovan na mišljenjima
Arbitražne komisije. Teme kojima se bavi sljedeće su: odnos međunarodnog i
unutrašnjeg prava, sukcesije država i ratne štete, aktiva i pasiva koja
treba biti podijeljena među državama nasljednicama (predmet sukcesije
država), datumi, pravna priroda odredbi donesenih 1983. godine na Bečkoj
konferenciji o državnom vlasništvu, arhivima i dugovima, okvir pregovora
koji Arbitražna komisija predlaže državama sljednicama bivše Jugoslavije,
pravne posljedice odbijanja suradnje od strane jedne ili više država,
pravična raspodjela državne imovine i dugova, te pravni domašaj Mišljenja
koja je izdala Arbitražna komisija. Načela i savjeti koje je izrekla
Arbitražna komisija olakšat će proces sukcesije država kada u Srbiji dođe
na vlast vlada sklonija suradnji, a također mogu biti značajni i u nekim
drugim slučajevima sukcesije država, ponajprije u bivšem Sovjetskom Savezu.
Ključne riječi: Sukcesija država, Običajni proces, Arbitražna komisija o bivšoj Jugoslaviji, Pravičnost i sukcesija država.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.Đ.DEGAN: "Kontinuitet i sukcesija država u pogledu
državne i društvene imovine"
- Autori:
- Degan, Vladimir-Đuro (111411)
Časopis: Financijska praksa
Broj: 5
ISSN: 0350-5669
Volumen: 17
Godina: 1993
Stranice: od 427 do 449
Broj referenci: 8
Jezik: hrvatski
Sažetak: Veliko socijalne i ekonomske promjene u Istočnoj Europi od
1989. godine do sada imale su, s aspekta međunarodnog prava, nejednak
učinak u različitim zemljama. U Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Albaniji
sve su se ove promjene zbile unutar granica tih država, bez utjecaja na
njihov međunarodni identitet. Shodno tome, problem sukcesije država, nije
niti iskrsnuo. Bivša Demokratska Republika Njemačka ujedinjena je sa
Saveznom Republikom Njemačkom i nestaje kao država. Cjelokupna njena
državna imovina, arhivi i dugovi prelaze u teritorijalno uvećanu Saveznu
Republiku, ne stvarajući u praksi nikakve posebne pravne probleme.
Najkompleksnije pravne posljedice nastale su nestankom triju bivših,
multinacinalnih komunističkih federacija u Europi- Jugoslavije, Sovjetskog
Saveza i Čehoslovačke. Međutim, pravna je situacija na teritorijima ovih
triju bivših federacija također vrlo različita. Dok sve bivše republike
Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke priznaju nezavisnost jedna drugoj unutar
njihovih postojećih granica (s iznimkom Estonije i Latvije s obzirom na
Rusku Federaciju), tzv. Savezna Republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora)
još uvijek vodi rat sa ciljem teritorijalnog osvajanja u Hrvatskoj i Bosni
i Hercegovini. Ova država još uvijek nije priznala neovisnost Bosne i
Hercegovine, Hrvatske i Makedonije unutar granica tih država, te optužuje
navedene tri nove države i Sloveniju zbog navodnog "ilegalnog otcjepljenja"
od bivše SFRJ, a jedino za sebe drži da ima pravo na njen puni identitet i
kontinuitet. Naročito zahtjeve postavlja u svezi s državnim i duštvenim
vlasništvom koje bi trebalo ili ne bi trebalo biti predmetom državnog
naslijeđa, kršeći općepriznate međunarodne norme u ovom području. Usprkos
nepravednoj situaciji agresivnog rata koje je još u tijeku, te pokušajima
tzv. Savezne Republike Jugoslavije da onemogući proces sukcesije država, na
ovom pitanju radi specijalna Radna grupa u sklopu Međunarodne konferencije
o bivšoj Jugoslaviji. Arbitražna komisija, i sama organ navedene
Konferencije, do sada je izdala petnaest Mišljenja o različitim pravnim
problemima. Najveći dio tih Mišljenja neposredno se bavi specifičnim
problemima sukcesije država ili je u svezi s njim. Ovaj tekst najvećim je
svojim dijelom zasnovan na mišljenjima Arbitražne komisije. Teme kojima se
bavi sljedeće su: odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava, sukcesije država
i ratne štete, aktiva i pasiva koja treba biti podijeljena među državama
nasljednicama (predmet sukcesije država), datumi, pravna priroda odredbi
donesenih 1983. godine na Bečkoj konferenciji o državnom vlasništvu,
arhivima i dugovima, okvir pregovora koji Arbitražna komisija predlaže
državama sljednicama bivše Jugoslavije, pravne posljedice odbijanja
suradnje od strane jedne ili više država, pravnička raspodjela državne
imovine i dugova, te pravni domašaj Mišljenja koja je izdala Arbitražna
komisija. Načela i savjeti koje je izrekla Arbitražna komisija olakšat će
proces sukcesije država kada u Srbiji dođe na vlast vlada sklonija
suradnji, a također mogu biti značajni i u nekim drugim slučajevima
sukcesije država ponajprije u bivšem Sovjetskom Savezu.
Ključne riječi: Sukcesija država, Običajni proces, Arbitražna komisija o bivšoj Jugoslaviji, Pravičnost i sukcesija država.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V.D.DEGAN: "Mixed International Jurisdictions as the Last
Instances in Enforcement of Human Rights in Successor States of Former
Yugoslavia"
- Autori:
- Degan, Vladimir-Đuro (111411)
Časopis: Studi senesi
Godina: 1994
Stranice: od 323 do 348
Broj referenci: 3
Jezik: engleski
Sažetak: Ovaj članak odnosi se na materijalna i proceduralna pravila
predviđena u Glavi II nacrta Konvencije od 4. studenog 1991, koju je
predložila Konferencija o Jugoslaviji. Te odredbe predvidjele su između
ostaloga ustanovljenje međunarodnog Suda za prava čovjeka kao zajedničkog
sudačkog tijela svih država sljednica bivše Jugoslavenske federacije. Zbog
odbijanja Srbije i Crne Gore da postanu njegovim strankama, taj nacrt
Konvencije nije nikad stupio na snagu, a zajednička tijela se stoga nisu
ustanovila. Ali su četiri ostale države sljednice (Bosna i Hercegovina,
Hrvatska, Makedonija i Slovenija) jednostranim izjavama usvojile odredbe
toga nacrta Konvencije koje su time postale dijelom njihova unutrašnjeg
prava. To je bio jedan od uvjeta za priznanje neovisnosti tih država od
država članica Europske zajednice. U ovome članku raspravlja se i o
hrvatskom Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i slobodama i o pravima
etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, te o odbačenom Vance-Owenovu
planu za Bosnu i Hercegovinu.
Ključne riječi: Ljudska prava, Manjinska prava, Jus cogens, Etničko čišćenje.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: V:Đ.DEGAN: "Neka pravna pitanja utvrđivanja granica sa
Slovenijom"
- Autori:
- Degan, Vladimir-Đuro (111411)
Časopis: Zbornik pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Broj: 1
ISSN: 1330-349x
Volumen: 16
Godina: 1995
Stranice: od 1 do 13
Broj referenci: 11
Jezik: hrvatski
Sažetak: Raspravlja se o načelu uti possidetis od 8. listopada 1991.
kao temelju određivanja kopnene granice Hrvatske i Slovenije. Pošto bivša
SFRJ nije nikad razgraničila dijelove mora uz obalu između svojih
federalnih jedinica na toj se osnovi ne može odrediti granica u Piranskom
zaljevu. Opširno se raspravlja o zahtjevu koji dolazi iz Slovenije, da
čitav prostor mora u tome zaljevu pripadne njoj na temelju navodnog
historijskog naslova. Na kraju se izlažu različite mogućnosti arbitražnog i
sudskog odlučivanja ukoliko stranke ne budu u stanju izravno postići
uzajamno prihvatljivo rješenje toga spora.
Ključne riječi: Granice, Morska razgraničenja, Uti possidetis, Historijski naslov, Arbitraža.
- Tip rada: Rad u časopisu
Naslov:
- Tip rada: Rad u zborniku
Naslov: V.D. DEGAN: "Pravičnost u pitanjima sukcesije država"
- Urednici
- MacDonald, Ronald St.John
Naslov zbornika: Essays in Honour of Wang Tieya
Jezik: engleski
Mjesto: London, Velika Britanija
ISBN/ISSN: 0-7923-2469-2
Stranice: od 201 do 210
Skup: ne radi se o skupu nego o zborniku radova posvećenomkolegi Wang Tieya iz Pekinga
Ključne riječi: Sukcesija država, Pravičnost, Državna imovina, Državni arhivi, Državni dugovi.
- Tip rada: Rad u zborniku
Naslov: V.D.DEGAN: "Opposable Situations in International Law"
- Autori:
- Degan, Vladimir-Đuro (111411)
- Urednici
- Perez Gonzalez, Manuel
- Sanchez Rodriguez, Luis Ignacio
- Fernandez Rozas, Jose Carlos
- Casanovas y La Rosa, Oriol
- Abellan Honrubia, Victoria
- Rodriguez Iglesias, Gil Carlos
Naslov zbornika: Hacia un nuevo orden internacional y Europeo
Jezik: engleski
Mjesto: Madrid, Španjolska
Godina: 1993
ISBN/ISSN: 84-309-2333-0
Stranice: od 231 do 243
Skup: ne radi se o skupu nego o zborniku
Sažetak: Suprotstavljivost je rezultat najnovijeg razvoja u
međunarodnom pravu. Pisac opisuje kako se taj izraz najprije pojavio u
francuskoj službenoj verziji nekih presuda Haškog suda, prije nego što je
općenito usvojen u njegovoj praksi i u znanosti. Raspravlja se o različitim
tipovima jednostranih akata iz aspekta izvora međunarodnog prava.
Notifikacija (priopćenje) je tek posebna vrsta jednostrane manifestacije
volje neke države ali nije istinski jednostrani akt. Pravi i autonomni
izvor međunarodnog prava su samo obećanje, odreknuće, te neki akti koji
stvaraju nova prava za državu (okupacija ničijeg područja, zastara, te akti
predviđeni pravom mora). Suprotstavljivost je pojam koji ne implicira
dužnost na neku aktivnu činidbu treće države. Ali ako neka država
jednostrano stekne neka nova prava - ili čak ako ih zahtijeva protupravno i
bez valjanog naslova - suprotstavljivo stanje prema drugoj državi savršeno
odgovara njenom miroljubivom uživanju toga prava ili zahtjeva. Ta
suprotstavljiva stanja mogu se stvoriti izričitim ili impliciranim
priznanjem, te podrazumjevanim pristankom (acquiescence). S druge strane,
kaže se da neki akt nije suprotstavljiv prema trećoj državi u situaciji kad
ona možda i ne osporava njegovu valjanost ali je ovlaštena odbaciti sve
njegove pravne učinke u odnosu na sebe samu. Suprotstavljiva stanja mogu se
najučinkovitije spriječiti različitim vrstama protesta.
Ključne riječi: Suprotstavljiva stanja, Priznanje, Protest, Podrazumijevani pristanak (acquiescence), Odreknuće od prava.
- Tip rada: Rad u zborniku
Naslov: V.D.DEGAN: "Continuation et succession d'Etats en matiere
de biens d'Etat et d'equipements collectifs"
- Autori:
- Degan, Vladimir-Đuro (111411)
- Urednici
- Stern, Brigitte
- Burdeau, Genevieve
Naslov zbornika: Dissolution, continuation et succession en Europe de l'Est
Jezik: francuski
Mjesto: Paris, Francuska
Godina: 1994
ISBN/ISSN: 2.7076.0635.9
Stranice: od 273 do 302
Skup: Dissolution, continuation et succession en Europe de l'Est-Succession d'Etats et relations economiques internationales
Održan: od 07.10.93 do 08.10.93
Sažetak: Velike socijalne i ekonomske promjene u Istočnoj Europi od
1989. godine do sada imale su, s aspekta međunarodnog prava, nejednak
učinak u različitim zemljama. U Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Albaniji
sve su se ove promjene zbile unutar granica tih država, bez utjecaja na
njihov međunarodni identitet. Shodno tome, problem sukcesije država nije
niti iskrsnuo. Bivša Demokratska Republika Njemačka ujedinjena je sa
Saveznom Republikom Njemačkom i nestaje kao država. Cjelokupna njena
dražvna movina, arhivi i dugovi prelaze u teritorijalno uvećanu Saveznu
Republiku, ne stvarajući nikakve posebne pravne probleme. Najkompleksnije
pravne posljedice nastale su nestankom triju bivših multinacionalnih
komunističkih federacija u Europi - Jugoslavije, Sovjetskog Saveza i
Čehoslovačke. Međutim, pravna je situacija na teritorijima ovih triju
bivših federacija također vrlo različita. Dok sve bivše republike
Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke priznaju nezavisnost jedna drugoj unutar
njihovih postojećih granica (s iznimkom Estonije i Latvije s obzirom na
Rusku Federaciju), tzv. Savezna Republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora)
još uvije vodi rat sa ciljem teritorijalnog osvajanja u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini. Ova država još uvijek nije priznala neovisnost Bosne i
Hercegovine, Hrvatske i Makedonije unutar granica tih država, te optužuje
navedene tri nove države i Sloveniju zbog navodnog "ilegalnog otcjepljenja"
od bivše SFRJ, a jedino za sebe drži da ima pravo na njen puni identitet i
kontinuitet. Naročito zahtjeve postavlja u svezi s državnim i društvenim
vlasništvom koje bi trebalo ili ne bi trebalo biti predmetom državnog
naslijeđa, kršeći općepriznate međunarodne norme u ovom području. Usprkos
nepravednoj situaciji agresivnog rata koji je još u tijeku, te pokušajima
tzv. Savezne Republike Jugoslavije da onemogući proces sukcesije država, na
ovom pitanju radi specijalna Radna grupa u sklopu Međunarodne konferencije
o bivšoj Jugoslaviji. Arbitražna komisija, i sama organ navedene
Konferencije, do sada je izdala petnaest Mišljenja o različitim pravnim
problemima. Najveći dio tih Mišljenja neposredno se bavi specifičnim
problemima sukcesije država ili je u svezi s njim. Ovaj tekst najvećim
svojim dijelom zasnovan je na mišljenjima Arbitražne komisije. Teme kojima
se bavi sljedeće su: odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava, sukcesije
država i ratne štete, aktiva i pasiva koja treba biti podijeljena među
državama nasljednicama (predmet sukcesije država), datumi, pravna priroda
odredbi donesenih 1983. godine na Bečkoj konferenciji o državnom
vlasništvu, arhivima i dugovima, okvir pregovora koji Arbitražna komisija
predlaže državama sljednicama bivše Jugoslavije, pravne posljedice
odbijanja suradnje od strane jedne ili više država, pravična raspodjela
državne imovine i dugova, te pravni domašaj Mišljenja koja je izdala
Arbitražna komisija. Načela i savjeti koje je izrekla Arbitražna komisija
olakšat će proces sukcesije država kada u Srbiji dođe na vlast vlada
sklonija suradnji, a također mogu biti značajni i u nekim drugim
slučajevima sukcesije država, ponajprije u bivšem Sovjetskom Savezu.
Ključne riječi: Sukcesija država, Običajni proces, Arbitražna komisija o bivšoj Jugoslaviji, Pravičnost i sukcesija država.
Ostalo: Rad je preveden na hrvatski jezik i pod naslovom
"Kontinuitet i sukcesija država u pogledu državne i društvene imovine"
objavljen u Financijska praksa 1993, br.5, (Zagreb), str. 427-449.
- Tip rada: Doktorska dizertacija
Naslov:
