SVIBOR - znacenje i podrijetlo imena

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - značenje i podrijetlo imena


Svibor je u staroslavenskoj mitologiji bio bog svjetlosti, znanja, plodnosti i ratne pobjede. Nazivan je još i Svebor, Svevid, Sutvid, Svetovit, Svantovit...

Spominju ga stari pisci Prokopije, Helmold, Adam Bremenski, Saxo Grammaticus. Prema tim izvorima bio je vrhovno božanstvo, "jaki vitez" od kojega su postali drugi bogovi gromovnik Perun, bog vatre Svarog (Svarožić), bog sunca Daboga (Dažboga), bog stoke Volos i druga božanstva. Najveći hram Sviboru nalazio se na sjevernom rtu otoka Rügen na obali Baltika, razoren 1168.


Glagoljica je slavensko pismo nastalo stilizacijom grčke kurzive oko sredine XI stoljeća. Kao autor glagoljice spominje se najviše Sv. ćiril, koji je ovo pismo upotrijebio za svoj prijevod crkvenih knjiga na staroslavenski jezik.

Glagoljica se javlja u dva oblika: obla i uglata. Pretpostavlja se da su se te osobine kasnije razvile. Najstariji hrvatski glagoljični spomenik, Bašćanska ploča, pokazuje umjerenu oblost, no uglata glagoljica specifični je hrvatski oblik glagoljice. Javlja se u Hrvatskoj počevši od XII st., najčešća je u primorskim krajevima (Istra, Hrvatsko Primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj), ali se nalazi i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.

Najveći procvat doživljava kod Hrvata u XIV i XV stoljeću. Iz tog su razdoblja najbrojniji i najljepši glagoljaški rukopisi (Vatikanski misal iz 1315 prema kojem je i oblikovan logotip programa Svibor).


Izvor: Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb, 1968.
MZT Engleski jezik SVIBOR Pomoc
Ministarstvo znanosti
i tehnologije
Engleski
jezik
Svibor
početna stranica
Pomoć

Datum zadnje promjene: 14. lipnja, 1996.
Informacije: svibor@znanost.hr