Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Šifra projekta: 1-07-126
IMUNI ODGOVOR NA VIRUSNI ANTIGEN U IMUNOKOMPLEKSU
Glavni istraživač
: POKRIĆ, BISERKA (37830) Suradnici
BIĐIN, ZDENKO (3545)
ČAJAVEC, STANISLAV (7575)
JUROŠ, SUZANA (153566)
Tip istraživanja: temeljno Trajanje od: 01.01.91. do 31.12.96. Ukupno radova na projektu: 5
Naziv ustanove: Institut "Ruđer Bošković", Zagreb (98) Odjel/Zavod: Centar za istraživanje mora - Zagreb Adresa: Bijenička 54 Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)1 425-459
teleFaks: 385 (0)1 425-497
E-mail: pokric@olimp.irb.hr
Sažetak: OSNOVA I CILJ: Cijepljenje je najsigurnija i najdjelotvornija zaštita od virusnih bolesti. Cijepljenjem antigenim podjedinicama moguće je izbjeći neželjene uzgredne pojave koje prate cjepiva priređena od cijelih virusa. Virusne podjedinice uglavnom su manje imunogene od cijelih čestica. Imunogenost antigena može se povećati vezanjem u imunokomplekse sa specifičnim protutijelima. REZULTATI: Razvijene su i uvedene metode i testovi za otkrivanje i analizu čestica i antigenih podjedinica virusa i specifičnih protutijela. Nađeni su uvjeti za dobivanje virusnih antigena sačuvanog prirodnog sastava i građe. Nađeni su uvjeti za pripravu imunokompleksa (IK) u ekvivalenciji. Dokazano je da antigen (HSA) vezan u ekvivalenciji na specifična protutijela u IK podstiče daleko bolji stanični i humoralni imuni odgovor nego slobodni antigen. Razumjevanjem mehanizma imunog odgovora na antigen u IK stvorena je osnova za oblikovanje nove generacije podjediničnih cjepiva temeljenih na IK. Prireden je IK od antigeničnih podjedinica virusa newcastleske bolesti (VNB) i specifičnih poliklonskih protutijela pilića. VNB pripada veoma rasprostranjenoj porodici virusa s ovojnicom, uzročnika brojnih ljudskih i životinjskih bolesti, pa je stoga poslužio kao model za pripravu cjepiva temeljenih na IK. Laboratorijskim i terenskim pokusima na pilićima dokazano je da su veoma male količine virusnog materijala u IK dostatne za stvaranje zaštitne razine specifičnih protutijela i zaštitu od zaražavanja. Usporedno s ispitivanjem učinkovitosti IK, ispitane su učinkovitosti niza virusnih cjepiva, osobito onih za perad, koja su bila priređena od virusnih čestica kao i virusnih podjedinica. ZAKLJUČCI: Vezanjem antigenih podjedinica virusa na specifična protutijela u IK moguće je prirediti čisti virusni antigen točno određenog molekulskog sastava. Cjepiva temeljena na IK ekološki su sigurna. Vlastiti rezultati i literaturni podaci potvrđuju da vezanjem antigenih podjedinica virusa na specifična protutijela dolazi do učinkovite prezentacije antigena imunološkom sustavu i boljeg imunog odgovora na antigen.
Ciljevi istraživanja: Ciljevi su slijedeći: (i) ispitivanje
humoralnog i staničnog odgovora na antigene i antigene podjedinice virusa
vezane u IK i uloge IK u imunom odgovoru, (ii) usporedba humoralnog i
staničnog odgovora kao i učinkovitost zaštite od virusnih bolesti nakon
imunizacije virusnim podjedinicama vezanim u IK, slobodnim virusnim
podjedinicama i cijelim virusima, (iii) usporedba humoralnog i staničnog
odgovora kao i učinkovitost zaštite od virusnih bolesti nakon imunizacije
virusnim podjedinicama u IK i virusnim podjedinicama priređenim u
odgovarajućim adjuvansima. Ova ispitivanja kao i naši rezultati, koji su
pokazali da se imuni odgovor na antigen povećava vezanjem antigena u IK,
mogu dovesti do izrade nove generacije anti-virusnih cjepiva. Do danas je
cijepljenje jedina učinkovita zaštita od virusnih bolesti. Najbolja zaštita
postiže se cjepivima priređenim od atenuiranih sojeva ili inaktiviranih
virusa, ali ona mogu izazvati neželjene popratne pojave kod cjepljenika.
Nadalje, atenuirana cjepiva ekološki su nepodobna. Radi toga se pokušalo
cijele virusne čestice u cjepivima zamijeniti antigeničnim virusnim
podjedinicama. Podjedinična su cjepiva, međutim, najčešće slabo
imunogenična. Naša preliminarna ispitivanja pokazuju da virusne podjedinice
vezane na specifična protutijela u IK mogu podstaći odgovarajuće imune
odgovore i zadovoljavajuću anti-virusnu zaštitu. Pri tome nismo koristili
adjuvanse ili imunostimulatore. Nadalje, IK je kao cjepivo ekološki podobno
i pokazalo da ne izaziva neželjene popratne pojave kod cjepljenika.
Istovremenom s razvojem cjepiva za perad, moglo bi se pristupit izradi
drugih veterinarskih (bjesnoća) i humanih cjepiva temeljenih na IK i
razviti nove tehnologije za njihovu masovnu proizvodnju. Ostali podaci o projektu.