SVIBOR - Radovi - projekt broj: 1-09-279

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH


Radovi objavljeni na projektu 1-09-279


Broj radova citiranih u CC: 0
Broj ostalih radova: 6
Ukupno objavljenih radova: 6


  1. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Subsurface Spreading and Facies Characteristics of Middle PleistoceneDeposits between Zaprešić and Samobor

    Autori:
    Velić, Josipa
    Saftić, Bruno (169406)
    Časopis: Geološki vjesnik
    ISSN: 0016-7924
    Volumen: 44
    Godina: 1991
    Stranice: od 69 do 82
    Broj referenci: 22
    Jezik: engleski
    Sažetak: Metodama dubinskog kartiranja proučene su potpovršinskirasprostranjene srednjopleistocenske naslage. To su nesortiranišljunci s valuticama litoarenita i pjeskovito-prašinastisedimenti koji zapadno od utoka Krapine u Savu diskordantnonaliježu na gornjopontske naslage ispunjavajući žljebastoudubljenje paleoreljefa. U suglasju s tim, njihovo tijelo jepribližno oblika plankonveksne leće. Nastali su snašanjemdetritusa u plitku slatkovodnu sredinu s obližnjih kopnenihpredjela tijekom mindel/riss interglacijala i dijela rissglacijala prije nego su zahlađenje i suša dosegli svoj maksimum.Tada se močvare ondašnjeg periglacijalnog pojasa drastičnosmanjuju ili presušuju što vjerojatno traje do kraja pleistocenajer se upravo wuerm odlikovao najvećim hladnoćama i suhoćom ukvartaru uopće. Naglim zatopljenjem i tektonskim pokretima uholocenu omogućen je intenzivan fluvijalan donos i odlaganjedobro sortiranih šljunaka sa zaobljenim valuticama dominantnovapnenačkog sastava prekrivajući izravno ili pontske ilisrednjopleistocenske naslage. U odnosu na starije klastite, ovise odlikuju drugim mehanizmom taloženja i udaljenijim izvorištemnajveće mase detritusa.
    Ključne riječi: srednjopleistocenske taložine, holocenske taložine, facijes, dubinsko kartiranje, okolica Zagreba

  2. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Hidrogeološki i inženjerskogeološki kriteriji za izbor lokacija nuklearnih elektrana; Primjer sliva Save u Hrvatskoj

    Autori:
    Mayer, Darko (29980)
    Velić, Josipa
    Lenartić, Srećko
    Časopis: Rudarsko-geološko-naftni zbornik
    ISSN: 0353-4529
    Volumen: 3
    Godina: 1991
    Stranice: od 29 do 34
    Broj referenci: 8
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Razmatraju se mogući utjecaji inženjerskogeoloških značajkiterena na sigurnost nuklearnih elektrana i mogući utjecajinuklearnih elektrana na podzemne vode. S obzirom na te kriterijeocjenjuju se potencijalne lokacije.
    Ključne riječi: nuklearne elektrane, utjecaj na okolicu, kriteriji za izbor lokacija, hidrogeologija, inženjerska geologija

  3. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Alternating Lacustrine-Marsh Sedimentation and Subaerial Exposure phases During Quaternary: Prečko, Zagreb, Croatia

    Autori:
    Velić, Josipa
    Durn, Goran (126941)
    Časopis: Geologia Croatica
    Broj: 1
    ISSN: 1330-030
    Volumen: 46
    Godina: 1993
    Stranice: od 71 do 90
    Broj referenci: 37
    Jezik: engleski
    Sažetak: Zapadno od Zagreba, na površini od 6 ha na osnovi rezultatabušenja, geofizičkih mjerenja u bušotinama, terenskedeterminacije i laboratorijskih analiza, razlučene su četirijedinice do dubine od 60 m. Najdublja, jedinica I nastala jetijekom donjeg pleistocena nakupljanjem lesa uz miješanje slokalnim materijalom (lesoid). Jedinica II jesrednjopleistocenska. U donjem i srednjem su dijelu zastupljeniriječno-jezerski, a u gornjem sve više i eolski sedimenti.Slijedi jedinica III, gornjopleistocenska, dominantno lesnogpodrijetla, akumulirana u močvari. Najmlađa je jedinica IV,izgrađena od holocenskog riječnog nanosa. Vršni dijelovi jedinicaI, II i III imaju značajle paleotala budući su bili izloženipedogenezi. Kopnene faze su rezultat zapunjavanja jezera/močvaratijekom hladnih i suhih glacijala, a trajale su i stanovitovrijeme kroz starija razdoblja interglacijala. Sukladno sve većemutjecaju humiditeta, u mlađim razdobljima interglacijalaobnavljane su plitke, mirne vodene sredine. Na tip naslaga ipojavu kopnenih faza utjecala je i različito izražena lokalnaneotektonska aktivnost koja je samo djelomice kompenziranasedimentacijom, odnosno denudacijom.
    Ključne riječi: pleistocen, holocen, limničke, paludalne i fluvijalne taložine, lesoid, paleoklima, paleotlo, uvjetni reper Q', Prečko, Zagreb

  4. Tip rada: Rad u zborniku

    Naslov: Sedimentary Processes and Geomorphological Evolution of the Pliocene to Early Pleistocene Alluvial Systems in Drava River Depression (Northern Croatia)

    Autori:
    Velić, Josipa
    Mrinjek, Ervin
    Sremac, Jasenka
    Naslov zbornika: Zbornik radova I.hrvatskog geološkog kongresa
    Jezik: engleski
    Mjesto: Zagreb
    Godina: 1995
    Skup: I.hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
    Održan: od 18.10.95 do 21.10.95

  5. Tip rada: Sažetak u zborniku

    Naslov: Sedimentary Processes and Geomorphological Evolution of the Pliocene to Early Pleistocene Alluvial Systems in Drava River Depression (Northern Croatia)

    Autori:
    Velić, Josipa
    Mrinjek, Ervin
    Sremac, Jasenka
    Naslov zbornika: Zbornik sažetaka I.hrvatskog geološkog kongresa
    Jezik: engleski
    Mjesto: Zagreb
    Godina: 1995
    Skup: I.hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
    Održan: od 18.10.95 do 21.10.95

  6. Tip rada: Sažetak u zborniku

    Naslov: Geneza kvartarnih taložina Zagreba i okolice Samobora

    Autori:
    Velić, Josipa
    Tadej, Neven
    Durn, Goran (126941)
    Saftić, Bruno (169406)
    Naslov zbornika: Zbornik sažetaka I.hrvatskog geološkog kongresa
    Jezik: hrvatski
    Mjesto: Zagreb
    Godina: 1995
    Skup: I.hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
    Održan: od 18.10.95 do 21.10.95
    Sažetak: Do dubina od 61m utvrđeni su slojevi šljunaka, pijesaka, praha i glina sive, plavkaste i smeđe boje. U sastavu glina i siltova prevladavaju montmorilonit, klorit i ilit. Kao dominantan u teškoj mineralnoj frakciji pijesaka ispod 10m dubine determiniran je epidot, odnosno granat. Podrijetlo detritusa su uglavnom kristalasti škriljavci, a u okolici Samobora stariji sedimenti, Sastav palinospektra i mikrofaune ukazuje da se ispod holocenskih nalaze taložine najmlađeg tercijara i donjeg i srednjeg pleistocena, nastale u jezerima i močvarama.


MZT Engleski jezik SVIBOR Abecedni popis Složeno po šifri projekta Složeno po ustanovi projekta Pretraga Pomoć
Ministarstvo znanosti
i tehnologije
Engleski
jezik
Svibor
početna stranica
Abecedni
popis
Složeno po
šifri projekta
Složeno po
ustanovi projekta
Pretraživanje Pomoć

Informacije: svibor@znanost.hr