SVIBOR - Projekt broj: 2-11-004

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH


Šifra projekta: 2-11-004


UTJECAJ UMJETNIH JEZERA NA POJAVU POTRESA


Glavni istraživač: STOJIĆ, PETAR (92774)



Suradnici
Tip istraživanja: temeljno
Trajanje od: 01.06.91. do 31.12.93.

Ukupno radova na projektu: 0
Naziv ustanove: Građevinski fakultet, Split (83)
Odjel/Zavod: KATEDRA ZA PRIVREDNU HIDROTEHNIKU
Adresa: MATICE HRVATSKE 15
Grad: 21000 - Split, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)21 52 33 33
teleFaks: 385 (0)21 52 41 62
E-mail: stojic@cigla.gradst.hr

Sažetak: UTJECAJ UMJETNIH JEZERA NA POJAVU POTRESA Potresi uvjetovani akumulacijama vode otkriveni su prije Drugog svjetskog rata na brani Marathon u Grčkoj - 1930., na brani Qued Fodda u Alžiru - 1933. i na brani Hoover (Boulder) u USA - 1935. Javnost cijelog svijeta prvi put je obavještena od francuskog Komiteta za velike brane 1967. o toj opasnosti. Iste godine Komitet za velike brane bivše Jugoslavije obavjestio je inozemnu javnost da su na brani Grančarevo instalirana tri seizmografa za proučavanje i kontrolu potresa izazvanih akumuliranom vodom u području krša. U raznim zemljama veći broj istraživačkih radova potvrdio je da akumulirana voda može uvjetovati seizmičku aktivnost. Seizmička pomjeranja zemljine kore širih područja -makroseizmički potresi - vrlo su važan činitelj koji se uzima u obzir pri izboru pregradnog profila i u izradi projektne dokumentacije za branu. Međutim, u širim oblastima istog stupnja seizmičke makro-aktivnosti mogu postojati područja različitih lokalnih seizmičkih karakteristika. Ova lokalna mikroseizmička aktivnost često puta je zanemarivana u istraživanju, projektiranju i građenju. Velike brane se smatraju kao "pasivni elementi" u ovim periodičkim gibanjima tla, koja su izazvana prirodnim silama. Novija saznanja ukazuju da velike brane i umjetna, od čovjeka stvorena, jezera mogu uzrokovati potrese jednog i drugog karaktera: makro i mikro potrese. U ovim izazvanim pokretima brana i akumulacija su "aktivni činitelji" koji utječu na seizmičke procese u zemljinoj kori. Prema tome, treba razlikovati dvije grupe potresa, odnosno dvije varijante seizmičke aktivnosti i to: seizmičku aktivnost pod utjecajem prirodnih sila i seizmičku aktivnost pod utjecajem akumulirane vode. Značajna iskustva su prikupljena u mnogim zemljama svijeta: Alžir, Grčka, Gruzija, Indija, Italija, Rusija, USA itd. Sustavna osmatranja i istraživanja enventualnih utjecaja akumulirane vode na induciranu seizmičnost imala su svoj početak izgradnjom hidroenergetskog sustava na rijeci Trebišnjici, koja je jedna od najvećih rijeka ponornica u Europi. Ona ponire u Popovom polju nakon toka od oko 100 km, s istjecanjem duž obale Jadranskog mora ili u rijeku Neretvu. Stvaranje akumulacije zapremine Zu = 1,3 * 10**9 m3 izvori rijeke Trebišnjice potopljeni su oko 77 m. Izgradnja lučne brane Grančarevo (visine 123 m) počela je krajem 1960., a iskop temelja 1964. Trokomponentni seizmografi visoke osjetljivosti pušteni su u rad 6. veljače 1965. Punjenje akumulacije počelo je 1. novembra 1967. Akumuliranje vode izazvalo je promjenu seizmičke aktivnosti i na velikim udaljenostima od akumulacije (75 km). Seizmička aktivnost mjerena brojem potresa i oslobođenom energijom znatno je pojačana nakon početka punjenja. Osjetno povećanje seizmičke aktivnosti registrirano je već kod dubina od 60 m. Seizmička aktivnost bila je naročito izražena za vrijeme prvih ciklusa punjenja i pražnjenja akumulacije. Koeficijenti korelacije (linearna regresija) između mjesečnog broja potresa u svakoj hidrološkoj godini (1. studeni prošle godine - 31. listopad naredne godine) i odgovarajućeg srednjemjesečnog nivoa (dubina) vode u akumulaciji ukazuju na jaku vezu u prva četiri ciklusa punjenja i pražnjenja akumulacije (r = 0,82 - 0,90). Na temelju instrumentalnih registracija, za period nakon punjenja i korištenja akumulacija od 1.11.1967. do 31.10.1990. zabilježeno je 16751 potresa, koji su oslobodili energiju od E= 5,3*10**10 J. Najjači potres u kontroliranom području oko akumulacije regisriran je 3. listopada 1979. s magnitudom M = 4.9. Sa porastom udaljenosti epicentara potresa od brane također raste i njihova ukupno oslobođena energija. Oslobođena energija je obrnuto proporcionalna broju potresa: što je veći broj potresa to je manja energija koju oni oslobađaju.

Ključne riječi: brana, umjetna jezera, akumulacije, punjenje,inducirana seizmičnost, potresi, broj potresa, oslobođena energija, matematska statistika, vjerojatnost, koeficijenti korelacije, područje krša, brana Grančarevo.

Ciljevi istraživanja: Traženje stohastičke veze između srednje mjesečnih nivoa vode, broja potresa i oslobođene energije. Korelacije uspostanovljene za 23 hidrološke godine. Dokazana veza između nivoa vode u akumulaciji i inducirane seizmičnosti.


SURADNJA - USTANOVE


  1. Naziv ustanove: HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - suradnik: Istraživać LALIĆ RODOLJUB
    Tip ustanove: Gospodarstvena/Proizvodna
    Tip suradnje: Zajednički projekt
    Grad: 21000 - Split, Hrvatska

Ostali podaci o projektu.
MZT Engleski jezik SVIBOR Abecedni popis Složeno po šifri projekta Složeno po ustanovi projekta Pretraga Pomoć
Ministarstvo znanosti
i tehnologije
Engleski
jezik
Svibor
početna stranica
Abecedni
popis
Složeno po
šifri projekta
Složeno po
ustanovi projekta
Pretraživanje Pomoć

Datum zadnje promjene: 09.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr