SVIBOR - Projekt broj: 2-12-146

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH


Šifra projekta: 2-12-146


KARTOGRAFIJA I GEOINFORMACIJSKI SISTEMI


Glavni istraživač: FRANČULA, NEDJELJKO (12275)



Suradnici
Tip istraživanja: primjenjeno
Trajanje od: 01.01.91. do 31.12.94.

Ukupno radova na projektu: 244
Naziv ustanove: Geodetski fakultet, Zagreb (7)
Odjel/Zavod: Zavod za kartografiju
Adresa: Fra Andrije Kačića Miošića 26
Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)1 4561 225
Telefon: 385 (0)1 4561 222 / 176
teleFaks: 385 (0)1 445 410

Sažetak: Razvijena je teorija kartografskih projekcija na temelju analitičke geometrije, linearne algebre i diferencijalne geometrije, usmjerena na neposrednu primjenu računala. Izvedene su jednadžbe uspravnih gnomonskih perspektivnih konusnih projekcija sfere te razrađeni algoritmi za računanje i grafički prikaz deformacija. Izvršena je modifikacija Gilbertove projekcije te izvedene formule za računanje deformacija prikladne za kompjutorski podržan grafički prikaz. U iznalaženju optimalnih suvremenih algoritama za računanja u vezi s Gauá-Krgerovom projekcijom, u prvi plan došli su neki za Hrvatsku vrlo aktualni zadaci: određivanje presjeka zrakoplovnih koridora s državnom granicom i određivanje površine teritorijalnih jedinica, površine hrvatskoga mora i epikontinentalnoga pojasa. Razrađeni su algoritmi za računanje presjeka zrakoplovnih koridora s državnom granicom, određivanje i ocjenu točnosti površina teritorijalnih jedinica na osnovi digitaliziranih granica s karata u Gauá-Krgerovoj projekciji. Dokazano je da se tom metodikom mogu određivati površine vrlo visokom točnošću i s karte mjerila 1:1000000. Određena je do sada nepoznata površina hrvatskoga mora i epikontinentalnog pojasa. Sastavljen je kompjutorski program za afinu transformaciju koordinata između starih koordinatnih sustava na području Hrvatske i sustava Gauá-Krgerove projekcije na osnovi 14 datoteka identičnih točaka i jedne datoteke koeficijenata transformacije. Nakon analize više od stotinu algoritama za računanje geodetskih elipsoidnih koordinata iz prostornih pravokutnih koordinata razrađen je, s obzirom na raspodjelu pogrešaka, danas najbolji algoritam. Analizirana je učinkovitost algoritama za računanje geodetske širine iz izometrijske širine. Predloženo je nekoliko vlastitih algoritama. Uz našu modifikaciju najučinkovitijim se pokazao Bowringov algoritam. Razrađeni su algoritmi za preslikavanja rotacijskog elipsoida na sferu i obratno primjenom trigonometrijskih redova. Za razlikovanje objekata na kartama površinskim signaturama raspolažu današnji CAD i GIS paketi brojnim površinskim uzorcima koji, međutim, nisu uvijek dovoljni. Zbog toga su generirani vlastiti novi uzorci. Kada se signature generiraju primjenom grafičke varijable "tonska vrijednost", tada je broj selektivnih stupnjeva ograničen. Ispitivanja su pokazala da se može upotrijebiti najviše sedam stupnjeva tonske vrijednosti.

Ključne riječi: kompjutorska kartografija, kartografske projekcije, Gauá-Krgerova projekcija, tematske karte, geoinformacijski sustavi

Ciljevi istraživanja: Razviti suvremenu teoriju kartografskih projekcija na temelju analitičke geometrije, linearne algebre i diferencijalne geometrije usmjerenu na neposrednu primjenu računala. Primjenom tako razvijene teorije istražiti neke do sada manje poznate projekcije: perspektivne konusne, Gilbertovu projekciju. Za potrebe državne izmjere i izradu topografskih karata u većini zemalja svijeta upotrebljava se Gauá-Krgerova projekcija. Po našoj ocjeni, za rješavanje osnovnih zadataka u toj projekciji nisu predložena optimalna rješenja. Zbog toga osuvremenjavanje algoritama za računanja u svezi s Gauá-Krgeorovom projekcijom ima za krajnji cilj razvoj vlastitog softvera na osnovi novih i suvremenih algoritama. Transformacija sadržaja karte iz jedne kartografske projekcije u drugu bila je u većini slučajeva sve do nedavno praktički nerješiv zadatak. Kompjutorski podržane metode omogućile su učinkovito rješavanje tog zadatka vrlo važnog u formiranju geoinformacijskih sustava. Cilj je naših istraživanja ispitivanje postojećih postupaka, te prijedlog novih postupaka uz njihovo vrednovanje. Nadalje, treba istražiti u kojoj mjeri površinski uzorci kojima raspolažu današnji CAD i GIS paketi zadovoljavaju kartografske zahtjeve za razlikovanje objekata na kartama.


OSTALA POSTIGNUĆA


  1. Naziv: Bibliografija geodetskog lista 1947-1990
    Tip proizvoda: Katalozi, adresari, popisi
    Autor(i): Frančula N., Božićnik M., Vučetić, N., Petrović S.

Ostali podaci o projektu.
MZT Engleski jezik SVIBOR Abecedni popis Složeno po šifri projekta Složeno po ustanovi projekta Pretraga Pomoć
Ministarstvo znanosti
i tehnologije
Engleski
jezik
Svibor
početna stranica
Abecedni
popis
Složeno po
šifri projekta
Složeno po
ustanovi projekta
Pretraživanje Pomoć

Datum zadnje promjene: 22.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr