Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Šifra projekta: 2-16-230
POVEĆANJE PROIZVODNJE UGLJIKOVODIKA PROCESIMA UTISKIVANJA PLINA
Glavni istraživač
: GORIČNIK, BOGDAN (72195) Suradnici
SEČEN, JOSIP (3003)
DERNIKOVIĆ, BORIS (9364)
SARAPA, MARIJAN (7182)
CSISKO-IVIĆ, MARGIT (88836)
BAUK, ANTUN (134824)
JUTTNER, IVANKA (16283)
Tip istraživanja: razvojno Trajanje od: 30.04.91. do 30.04.94. Ukupno radova na projektu: 14
Naziv ustanove: Rudarsko geološko naftni fakultet, Zagreb (195) Odjel/Zavod: Odjel za naftno rudarstvo Adresa: 41000 ZAGREB, Pierottijeva 6
Komunikacija
Sažetak: Istraživano je nekoliko procesa povećanja proizvodnje i iscrpka ugljikovodika metodom injektiranja plina u ležište: (1) Eksperimentalni studij mehanizma i djelotvornosti CO2-procesa obuhvatio je (1a) određivanje utjecaja lokacije formiranja "miscibility" zone (in situ ili eksterno) na veličinu iscrpka nafte.Dosadašnji rezultati dali su parametre za izvedbu nove tehnike simulacije CO2-procesa; (1b)izradu matematičkog modela faznog ponašanja sustava nafta-CO2, temeljenog na Peng-Robinsonovoj jednadžbi stanja uz regresiju na eksperimentalno mjerene PVT-podatke; (1c) istraživanje utjecaja kontrole mobilnosti CO2 na tok istiskivanja i veličinu iscrpka nafte. Konstruirana je aparatura za generiranje CO2-pjene, mjerenje reologije i mobilnosti pjene te iscrpka nafte u uvjetima kontrole mobilnosti CO2. Određene su temeljne relacije između kvalitete i mobilnosti CO2-pjene i količine proizvedene nafte. (1d) Istraživani su procesi korozije tijekom primjene CO2-procesa. Mjerena je brzina korozije zavarenih spojeva austenitnog čelika. Određeni su prevalentni mehanizmi korozije bušotinskih materijala pri različitim p,T-uvjetima te uz definirani kemijski sastav vodene matrice.Ispitivana je i zaštita materijala inhibitorima korozije. (2) Istraživan je proces injektiranja plina (prirodni plin/metan, ugljik-dioksid i dušik) u plinsko kondenzatno ležište. Mjereni su PVT-odnosi smjesa kondenzat-plin i određen stupanj retrogradnog otparavanja. Izrađeni su fazni dijagrami i matematički modeli smjesa (Peng-Robinson jednadžba). Matematičkim simulacijama studiran je tok retrogradnog otparavanja u dinamičkim uvjetima i određeni osnovni parametri optimalnog procesa. (3) Studiran je proces injektiranja (skladištenja) plina u djelomično iscrpljeno naftno ležište s plinskom kapom. Na temelju mjerenih PVT-podataka slojne nafte, izrađen je matematički model fluida. Simulirane su različite varijante cikličkog injektiranja plina. Određen je sastav proizvedenog plina za nekoliko vrijednosti konačnog utisnog tlaka. Ispitan je i proces proizvodnje nafte uz podržavanje slojnog tlaka. Izrađena je poredbena analiza rezultata.
Ciljevi istraživanja: (1) Razvoj poboljšanih i/ili novih metoda
eksperimentalne simulacije procesa istiskivanja nafte plinom; (2)
Određivanje PVT-odnosa sustava nafta/kondenzat-injektirani plin pri
uvjetima visokog tlaka i temperature u cilju predviđanja veličine iscrpka
ugljikovodika; (3) Razrada matematičkih modela faznog ponašanja smjesa
ugljikovodičnog fluida i utisnog plina, temeljenih na suvremenim
jednadžbama stanja; (4) Eksperimentalna istraživanja mehanizma korozije
bušotinskih materijala u sustavu CO2-bušotinski fluidi pri realnim
p,T-uvjetima procesa. Osim doprinosa boljem razumijevanju prirode
faznih prijelaza i termodinamike složenih prirodnih smjesa ugljikovodika,
istraživanja će dati i važne parametre, potrebne za praktičnu valorizaciju,
matematičku simulaciju i primjenu studiranih procesa povećanja proizvodnje
ugljikovodika. Ostali podaci o projektu.