SVIBOR - Projekt broj: 3-01-151

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH


Šifra projekta: 3-01-151


SIJALINSKA KISELINA I STANIČNI POREMEĆAJI U ŠEĆERNOJ BOLESTI


Glavni istraživač: LIPOVAC, VASKRESENIJA (25994)



Suradnici
Tip istraživanja: temeljno
Trajanje od: 30.04.91. do 31.12.95.

Ukupno radova na projektu: 18
Radovi na projektu citirani u Current Contents: 11
Naziv ustanove: Institut za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma "Vuk Vrhovac", Zagreb (45)
Odjel/Zavod: Odjel za laboratorijsku medicinu
Adresa: Dugi dol 4 a
Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)1-2332-222
teleFaks: 385 (0)1-2331-515
Telefon: 385 (0)

Sažetak: Značajno snižena koncentracija sijalinske kiseline utvrđena je u Langerhansovim otočićima štakora oboljelih od šećerne bolesti izazvane aloksanom. Te su promjene povezane s trajanjem dijabetesa, starošću životinja i veličinom otočića. Utvrđeni su nadalje optimalni uvjeti izolacije, održavanja u kulturi stanica, te enkapsulacije Langerhansovih otočića u poliakrilnom mediju HEMA-MMA. Uočena je korelacija između sadržaja sijalinske kiseline i lučenja inzulina iz enkapsuliranih Langerhansovih otočića in vitro. Dobiveni rezultati su sukladni s hipotezom o mogućoj ulozi sijalinske kiseline u lučenju inzulina iz beta stanica Langerhansovih otočića. Moguća uloga sijalinske kiseline u određivanju reoloških svojstva krvnih stanica ispitana je s dva aspekta. a) Pokazali smo da egzogeni gangliozidi (glikosfingolipidi koji sadrže sijalinsku kiselinu) nemaju utjecaja na filterabilnost eritrocita izoliranih iz krvi zdravih ispitanika in vitro. Za razliku od toga, nakon obrade eritrocita s Ca2+ ionoforom A23187, in vitro, utvrđeno je značajno poboljšanje reoloških svojstva eritrocita. Slični učinak gangliozida in vitro pokazali smo i na izoliranim polimorfonuklearima u inzulin ovisnih bolesnika od šećerne bolesti oboljelih od kronične bubrežne bolesti. b) U bolesnika od šećerne bolesti tipa 1 (ovisnih o inzulinu) s lošom regulacijom, za razliku od onih s dobrom ili zadovoljavajućom regulacijom, ne dolazi do poboljšanja filterabilnosti eritrocita nakon primjene inzulina. Nakon primjene terapije eritropoietina, dolazi do poboljšanja filtrabilnosti eritrocita ali ne i do potpune normalizacije ovog hemoreološkog parametra u bolesnika o inzulin ovisnom tipu šećerne bolesti i anemije uzrokovane bubrežnim oboljenjem. Ovi su rezultati pokazali moguću reverzibilnost reoloških poremećaja eritrocita nakon akutne primjene nekih agensa, što je od značaja za daljnja istraživanja ove problematike. Posebice su nadalje od interesa naša zapažanja o sposobnosti sijalinske kiseline kao inhibitora fluorescencije albumina in vitro nastalog neenzimatskom glikacijom proteina. Sveukupni rezultati našeg istraživanja pružiji su nove podatke koji nedvojbeno potvrđuju značajnu ulogu sijalinske kiseline, kako u patogenezi eksperimentalne šećerne bolesti , tako i u poremećajima reoloških svojstava krvnih stanica koji su uključeni u razvoj dijabetičkih komplikacija u humanom dijabetesu.

Ključne riječi: Sijalinska kiselina, Langerhansovi otočići, aloksanski dijabetes, lučenje inzulina, filterabilnost eritrocita, reologija, gangliozidi, šećerna bolest ovisna o inzulinu

Ciljevi istraživanja: Glavni cilj ovog istraživanja je ustanoviti moguću ulogu sijalinske kiseline u promjenama nekih svojstava i funkcija stanica u šećernoj bolesti i njenim komplikacijama. Specifični ciljevi: a) Ustanoviti ulogu sijalinske kiseline u lučenju inzulina iz Langerhansovih otočića zdravih štakora i onih s aloksanskim dijabetesom. b) Ispitati ulogu sijalinske kiseline u reološkim svojstvima krvnih stanica. c) Ispitati utjecaj sijalinske kiseline u neenzimatskoj glikozilaciji proteina. Očekuje se da će rezultati ovih ispitivanja doprinijeti boljem razumijevanju uloge sijalinske kiseline u patogenezi šećerne bolesti i razvoju njenih komplikacija, te naći primjenu u poboljšanju metoda i tehnika liječenja, kao i ranog otkrivanja dijabetičkih komplikacija.


SURADNJA - USTANOVE


  1. Naziv ustanove: INSTITUT "RUĐER BOŠKOVIĆ", Odjel za eksperimentalnu biologiju i medicinu
    Tip ustanove: Sveučilište/Fakultet
    Tip suradnje: Zajedničko objavljivanje znanstvenih radova
    Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska

Ostali podaci o projektu.
MZT Engleski jezik SVIBOR Abecedni popis Složeno po šifri projekta Složeno po ustanovi projekta Pretraga Pomoć
Ministarstvo znanosti
i tehnologije
Engleski
jezik
Svibor
početna stranica
Abecedni
popis
Složeno po
šifri projekta
Složeno po
ustanovi projekta
Pretraživanje Pomoć

Datum zadnje promjene: 02.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr