SVIBOR - Projekt broj: 3-01-169

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 3-01-169


MEHANIZMI KONTROLE CITOMEGALOVIRUSNE INFEKCIJE


Glavni istraživač: JONJIĆ, STIPAN (95983)


Suradnici
Tip istraživanja: temeljno
Trajanje od: 01.02.91. do 01.02.94.
Ukupno radova na projektu: 36
Radovi na projektu citirani u Current Contents: 12
Naziv ustanove: Medicinski fakultet, Rijeka (62)
Odjel/Zavod: Zavod za fiziologiju i imunologiju
Adresa: Braće Branchetta 20
Grad: 51000 - Rijeka, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)51 51-32-22
teleFaks: 385 (0)51 51-49-15
Sažetak: Cilj istraživanja je bio karakterizirati fiziološke mehanizme prirođene i stečene imunosti relevantne za kontrolu akutne citomegalovirusne (CMV) infekcije, kao i za uspostavu i održavanje virusne latencije. Poznato je da su CD8+ limfociti T temeljni nosioci efektorske imunosti u imunokompetentnog domaćina, što su pokazala i naša ranija istraživanja na ovom modelu. Ključno pitanje s kojim je započelo ovo razdoblje naših istraživanje bilo je kako životinje kojima su uklonjeni CD8 limfociti T kontroliraju virusnu infekciju. Usprkos činjenjice da su CD8 limfociti T dominantne stanice u imunokompetentnom domaćinu i da su jedine u stanju žaštititi imunodeficitne primaoce nakon adoptivnog prijenosa, one nisu esencijalne za kontrolu infekcije (Jonjić i sur., J. Virol. 64:5457-5464, 1990.). U njihovom se odsustvu infekcija kontrolira kao i u potpuno imunokompetentnom domaćinu. Mehanizam kojim CD8 deficitne životinje kontroliraju infekciju ovisan je o CD4 stanicama što je jasno pokazano na modelu adoptivnog prijenosa. U tom smislu, pristupili smo istraživanju uloge pojedinih citokina, a posebno onih koje luče Th1 limfociti iz populacije CD4+ stanica. Tijekom tih istraživanja pokazano je da u kontroli infekcije u CD8 deficitnih životinja važnu ulogu imaju IFN-gamma i TNF-alfa (Lučin i sur., J. Virol. 66:1977-1984, 1992. i Pavić i sur., J. Gen. Virol. 74:2215-2223, 1993.). S druge strane, niti CD8+ limfociti T nisu ovisni o pomoći CD4+ stanica kako se to ranije vjerovalo. Naime, CD4 deficitne životinje uspješno kontroliraju infekciju u svim organima osim u slinovnicama gdje virus trajno perzistira i stoga su stalnim izvorom horizontalnog širenja virusa (Jonjić i sur., J. Exp. Med. 169:1199-1212, 1989). Na temelju ovih rezultata može se zaključiti da svaka od dviju osnovnih populacija limfocita T u nedostatku druge pokazuje snažnu kompenzacijsku moć posredovanu efektorskim mehanizmima koji nisu vidljivi u normalne životinje kod koje su obje populacije zastupljene. Kompenzacijsku sposobnost CD4+ limfocita T u nadzoru virusnih infekcija izučavali smo i na modelu transgeničnih miševa kojima je inaktiviran gen za b-2 mikroglobulin. Zbog nedostatka b-2 mikroglobulina te životinje na svojim stanicama ne ispoljavaju funkcionalne molekule razreda I glavnog sustava tkivne srodnosti i ne generiraju CD8+ limfocite T. Slično nalazu u životinja kojima su CD8+ stanice uklonjene protutijelima, b-2-mikroglobulin deficitne životinje generiraju alternativne mehanizme kontrole koji su ovisni o CD4+ stanicama i NK limfocitima (Polić i sur., J. Gen. Virol., u tisku). Ipak, ova su istraživanja pokazala da se deficit CD8+ limfocita ne može potpuno kompenzirati u uvjetima infekcije virulentnijim virusom (Polić i sur., Scand. J. Inf. Dis., u tisku). Važan segment naših istraživanja odnosio se na pitanje da li je perzistentna CMV infekcija, koja se uspostavlja u žlijezdama slinovnicama CD4 deficitnih miševa, posljedica nedostatka protutijela, izostanka T-B suradnje, ili pak citokina koje luče CD4 stanice. Nalaz da se deplecijom citokina in vivo, (IFN-gama, TNF-alfa) poluči isti učinak kao i deplecijom CD4 stanica, ukazuje da je nedostatak citokina, a ne protutijela, odgovoran za izostanak klirensa virusa i perzistenciju u CD4 deficitnih miševa. Ipak, konačan odgovor na to pitanje moguće je bilo postići samo na životinjama koje nemaju limfocita B, pa stoga nisu u stanju stvoriti protutijela. Rezultati dobiveni na miševima sa mutacijom egzona koji kodira membranski dio teškog lanca IgM, i koji posljedično imaju blok u maturaciji limfocita B, definitivno su potvrdili da protutijela nisu bitna za kontrolu virusne infekcije i uspostavu latencije (Jonjić i sur., J.Exp. Med., 179:1713, 1994.). Dio naših istraživanja odnosi se na mehanizme kojima CMV izmiče imunološkom nadzoru. Slično drugim herpesvirusima CMV je, također, razvio mehanizme kojima interferira sa prepoznavanjem antigena pomoću CD8+ limfocita T (U.Koszinowski, S.Jonjić, P.Lučin: Seminars in Virology, 5:297-305, 1994.). Produkt ekspresije ranih virusnih gena uzrokuje blok u transportu novostvorenih MHC molekula "zasićenih" sa virusnim antigenom (peptidom) ali i do uklanjanja prethodno usidrenih molekula MHC razreda I sa stanične membrane. Oba navedena učinka virusa mogu se dokinuti pomoću IFN-gama (Hengel i sur., J. Virol. 68:289-297, 1993.). Značaj ovih mehanizama in vivo u nastanku virusne perzistencije još je u fazi istraživanja.

Ključne riječi: limfociti T, citomegalovirus, citokini, protuvirusna protutijela, IFN-gama, TNF-alfa

Ciljevi istraživanja: Infekcija citomegalovirusom (CMV) u imunokompetentnog domaćina obično ne uzrokuje kliničke simptome već ostaje u latentnom stadiju sa mogućnošću reaktivacije u stanjima poremećenog imunološkog nadzora. Cilj eksperimenata bio je odrediti značaj različitih imunoloških mehanizama uključenih u nadzor CMV infekcije posebno u uvjetima selektivnog nedostatka jednog od temeljnih imunoloških mehanizama. Kao eksperimentalni model koristila se infekcija miša mišjim CMV (MCMV). Posebna je pažnja posvežena na karakterizaciji mehanizama posredovanih CD4 podvrstom limfocita T s naglaskom na ulogu citokina, interferona gama (IFN-gama) i faktora tumorske nekroze alfa (TNF- alfa). Nalaz da CD4 stanice mogu nadoknaditi deficit imunodominantnih CD8 stanica može se tumačiti na više načina: 1. jačanjem odgovora specifičnim protutijelima, 2. otpuštanjem citokina koji posreduju izravnu i neizravnu protuvirusnu aktivnost, 3. izravnim ograničenjem virusne replikacije u citotoksičnim limfocitima spregnutim MHC molekulama razreda II, i 4. jačanjem protuvirusne aktivnosti NK stanica. Eksperimenti opisani u ovom radu pokušaj su da se da odgovor na sva četiri navedena pitanja. Na modelu transgeničnih miševa koji ne posjeduju limfocite B ispitivali smo ulogu protuvirusnih protutijela u akutnoj infekciji kao i u uspostavljanju i održavanju latencije.

SURADNJA - PROJEKTI


  1. Naziv projekta: SFB 322/B6 Praesentation viraler Proteinantigene durch MHC-Molekuele: Prozessierung und Peptid-Rezeptor-Interaktion (principal investigator Prof. Dr. U. Koszinowski)
    Naziv ustanove: Institut fuer Mikrobiologie, Abteilung Virologie, Universitaet Ulm
    Grad: 89069 - Ulm, Deutschland

  2. Naziv projekta: DFG Ko 571/8-5 Regulation der Virusvermehrung bei latenter und rekurrierender muriner Cytomegalovirus-Infektion (principal investigator Prof. Dr. U. Koszinowski)
    Naziv ustanove: Institut fuer Mikrobiologie, Abteilung Virologie, Universitaet Ulm
    Grad: 89069 - Ulm, Deutschland

  3. Naziv projekta: DFG Ko 571/11-2 Cytomegalovirus-Tropismus fuer die Speicheldruese und immunilogische Kontrolle (principal investigator Prof. Dr. U. Koszinowski)
    Naziv ustanove: Institut fuer Mikrobiologie und Immunologie, Abteilung virologie, Universitaet Ulm
    Grad: 89069 - Ulm, Deutschland

  4. Naziv projekta: SFB, projekt C8 Selective Modulations des Vesikularen Transporters durch Cytomegalovirus (principal investigator Prof. Dr. U. Koszinowski)
    Naziv ustanove: Abteilung Virologie, Universtaet Heidelberg
    Grad: 69120 - Heidelberg, Deutschland

SURADNJA - USTANOVE


  1. Naziv ustanove: Institut fuer Mikrobiologie und Immunologie, Abteilung Virologie, Universitaet Ulm
    Tip ustanove: Sveučilište/Fakultet
    Tip suradnje: Zajednički projekt
    Grad: 89069 - Ulm, Deutschland

  2. Naziv ustanove: Zentrum fuer Hygiene, Institut fuer Medizinische Virologie, Universitaet Heidelberg
    Tip ustanove: Sveučilište/Fakultet
    Tip suradnje: Zajednički projekt
    Grad: 69120 - Heidelberg, Deutschland
Ostali podaci o projektu.
MZT Engleski jezik SVIBOR Abecedni popis Složeno po šifri projekta Složeno po ustanovi projekta Pretraga Pomoć
Ministarstvo znanosti
i tehnologije		 Engleski
jezik		 Svibor
početna stranica		 Abecedni
popis		 Složeno po
šifri projekta		 Složeno po
ustanovi projekta		 Pretraživanje Pomoć
Datum zadnje promjene: 02.11.95
Informacije: svibor@znanost.hr