teleFaks: 385 (0)57312724
Sažetak: Ispitivanje je obuhvatilo tri aspekta:1.prokuženost stanovništvaŤ
na određene rikecijske uzročnike, Rickettsia conorii, CoxiellaŤ
burnetii i Rickettsia typhi;2. klinička obilježja nekihŤ
rikecijskih bolesti, i 3.ispitivanje ekoloških i entomološkihŤ
faktora rikecioza.
Ad l. Analizirano je 982 seruma dobrovoljnih davalaca krvi iŤ
drugih zdravih osoba različitih zanimanja, koje nisu u anamneziŤ
imali podatak o preboljeloj rikecijskoj bolesti ili uboduŤ
krpelja. Prema regijama bilo je:iz Istre (Pula, Umag, Pazin,Ť
Labin, Poreč, Buje) 85 ispitanika, iz Rijeke 90, Paga 85, ZadraŤ
380, Šibenika ll9, Splita 99 i Dubrovnika l24 ispitanika. ZaŤ
dokaz proturikecijskih protutijela koristili smo metoduŤ
indirektne imunofluiorecencije (IIF).
Rezultati su pokazali endemične vrijednosti seroprevalencije zaŤ
sva tri rikecijska uzročnika, s prosječnom prevalencijom za C.Ť
burnetii od 23.67 % , za R. conorii od 19.95 % i za R. typhi odŤ
13.1 %. U odnosu na pojedine regije ističe se najvećaŤ
prevalencija na R. conorii i C. burnetii u zadarskom područjuŤ
(41.6 %, odnosno 36.9 %), a na R. typhi u splitskom područjuŤ
(33.3 %). Opčenito su najniže vrijednosti seroprevalencijeŤ
zabilježene na otoku Pagu ( R. conorii 1.2 %, C. burnetii 2.3 % iŤ
R. typhii 3.5 % ), dok protutijela na R. typhi u serumimaŤ
ispitanika iz Istre i Dubrovnika gotovo da nisu dokazana ( 0 % iŤ
0.8 %).
Ad 2. Na sjevernodalmatinskom (zadarskom) području prospektivnoŤ
je praćen i analiziran klinički spektar mediteranske pjegaveŤ
groznice ( MPG ).
U većine bolesnika od njih 89 prevladavali su klinički znaciŤ
bolesti: vrućica, makulopapulozni osip i glavobolja.Ť
Patognomonična kožna lezija "tache noire" viđena je u 16Ť
bolesnika (26.2 %).Ističe se veći broj atipičnih manifestacija :
nodozni, anularni i infekciozni eritem, urtikarijalni osip,Ť
okuloglandularni Parinaudov sindrom, recidivi osipa. IcidencijaŤ
bolesti najveća je u proljetnim i ljetnim mjesecima iako suŤ
zabilježeni slučajevi i zimi. Najčešće su oboljevala djeca (24%).
Najčešći klinički oblici bili su srednje teški,a zabilježeno jeŤ
tri teška oblika. Posebno se ističe podatak o velikom brojuŤ
asimptomatskih infekcija (serokonverzija), koje su dokazane u 30Ť
od 86 osoba s anamnezom prethodnog uboda krpelja (35 %). U 60Ť
bolesnika dijagnoza MPG potvrđena je i metodom direktneŤ
imunofluorescencije na bioptičnom materijalu kožne lezije. Ta seŤ
metoda pokazala dovoljno senzitivnom i specifičnom, i samim timŤ
korisnom u ranoj dijagnostici MPG.
Zaključno, naši su rezultati pokazali ne samo širinu kliničkogŤ
spektra MPG na zadarskom području, nego štoviše, i mogućnost daŤ
na tom području cirkulira varijanta R. conorii različita od one uŤ
drugim mediteranskim zemljama. Istodobno ti rezultati naglašavajuŤ
mogućnost dijagnostičkih zabluda, jer , općenito se danas računaŤ
da je broj prepoznatih u odnosu na neprepoznate slučajeve MPGŤ
1:3-4.
Ad 3. Ispitivanje ekoloških i entomoloških faktora rikecijskihŤ
bolesti na zadarskom području pokazalo je osim idealnihŤ
klimatskih, biotičkih i abiotičkih uvjeta za održavanjeŤ
rikecijskih uzročnika i vrlo visoku seroprevalenciju na rikecijeŤ
iz grupe pjegavih groznica (IIF) u pasa 55.8 % i ovaca 77.2 %, teŤ
visoku inficiranost gotovo svih od 10 različitih krpeljnih vrsta,Ť
osobito dominantne vrste Rhipicephalus sanguineus, od 70.5 %.
Ciljevi istraživanja: Rikecije su obvezatno intracelularne bakterije
koje su neposredno povezane s krpeljima, grinjama, ušima, buhama i
komarcima. Posljednih se godina posvuda bilježi sve veći broj novih sojeva
rikecija izoliranih iz humanog ili krpeljnog materijala, dok se u
područjima s poznatom epidemiologijom rikecioza zbivaju značajne promjene.
Na istočnoj obali Jadrana, kao i u mnogim krajevima svijeta rikeciozama se
pridavalo malo pažnje i rijetko su dijagnosticirane. Razlog tome je dijelom
u poteškoćama u kliničkoj dijagnostici, dijelom u nedostatku specifične
laboratorijske diajagnostike. Od 1985. godine bilježi se znatan porast
broja dokazanih slučajeva mediteranske pjegave groznice duž jadranskog
priobalja. Osim toga već su naša prva ispitivanja pokazala i značajnu
prisutnost protutijela na rikecije iz grupe pjegavih graoznica u zdavoj
populaciji. Konačno, i ekološka obilježja tog područja predstavljaju u
osnovi idealne uvjete za održavanje i razmnožavanje rikecijskih vektora i
rezervoara. Specifični ciljevi: 1.ispitati epidemiologiju
rikecijskih bolesti putem specifičnih seroloških testova,
2.ispitati klinički spektar rikecioza u jadranskom priobalju, osobito
mediternske pjegave groznice, i 3.ispitati ekosistem tog
područja, iz artropodnih vektora izolirati i identificirati R. conorii, a u
sisavaca ispitati prisutnost proturikecijskih protutijela. Osnovna je
namjera upotpuniti biomedicinsko znanje o epidemiologiji, klinici i
ekologiji R.conorii i drugih rikecijskih patogena na našem području.
SURADNJA - USTANOVE
Naziv ustanove
: Medicinski fakultet Ljubljana,Mikrobiološki
institut Tip ustanove: Gospodarstvena/Proizvodna Grad: 61000 - Ljubljana, Slovenija
Naziv ustanove
: Department of Pathology, University of Texsas
MedicalBranch Tip ustanove: Sveučilište/Fakultet Grad: Galveston, USA Ostali podaci o projektu.