Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Šifra projekta: 3-01-267
PROMJENA STIJENKE TELENCEFALONA U HIDROCEFALUSU PERINATALNE DOBI
Glavni istraživač
: JELIČIĆ, IVAN (18406) Suradnici
MIKLIĆ, PAVLE (68781)
DELIJA-PRESEČKI, ŽIVKA (141620)
GRUBIĆ, MARINA (141605)
ROTIM, KREŠIMIR (206304)
Tip istraživanja: primjenjeno Trajanje od: 01.01.91. Ukupno radova na projektu: 18
Naziv ustanove: Medicinski fakultet, Zagreb (108) Odjel/Zavod: KLINIKA ZA NEUROKIRURGIJU Adresa: KIŠPATIĆEVA 12, KBC ZAGREB REBRO, Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)1 21 38 57
Sažetak: U petogodišnjem razdoblju(1.1.1991. do 31.8.1995.) u Klinici za neurokirurgiju u Zagrebu operirano je 77 djece zbog hidrocefalusa.Najčešći je bio posthemoragijski hidrocefalus(30) zatiim kongenitalni hidrocefalus(15),opstrukcijski(5) i hidrocefalus sa Dandy-Walker sindromom(3).Broj operacija u opstrukcijskih hidrocefalusa smanjen je izravnim kirurškim liječnjem opstrukcije bez prethodne šant operacije.U većine djece preoperacijski je provedena kompletna obrada:transfontanelarni ultrazvučni pregled mozga,MRI ili CT pregled mozga i ispitivanje vidnih evociranih potencijala.Sva djeca operirana su prema novom operacijskom protokolu koji obuhvaća: ugradnju jednodijelnih sustava za drenažu(Pudenz-Schulte medical),smanjenje broja incizije kože,ugradnju sustava u frontalni rog,intraoperacijsko mjerenje tlaka likvora,biokemijsku i bakteriološku raščlambu likvora i intraoperacijsku ultrazvučnu kontrolu položaja ventrikularnog katetera. Novim operacijskim protokolom postignuto je značajno smanjenje stope postoperacijskih shunt upala:prije novog protokola 20%, sa novim protokolom 10%. Shunt-upale liječene su nakon biokemijske i mikrobiološke verifikacije po jedinstvenom protokolu:1.uklanjanje sustava za drenažu,2.ugradnja sustava za vanjsku drenažu,3.antimikrobno liječenmje u Klinici za zarazne bolesti Zagreb,4.konverzija vanjske drensaže u unutrašnju nakon sanacije upale i postignute sterilizacije likvora. U istom razdoblju u desetero nedonoščadi i novorođenčadi sa bakterijskim meningitisom i ventrikulitisom i progresivnim hidrocefalusom poduzeto je kirurško liječenje: prvo je ugrađen sustav za vanjsku drenažu likvora radi kontrole intrakranijskog tlaka i intraventrikularnog davanja antimikrobnih lijekova, a nakona sanacije upale i normalizacije biokemijskog i mikrobiološkog nalaza likvora vanjska drenaža je konvertirana u ventrikulo- peritonealnu.U navedenom periodu u Klinici za pedijatriu KBC Zagreb-Rebro liječeni je te bolnički i ambuilantno kontrolirano tri stotine djece sa faktorima rizika za razvoj hidrocefalusa. Longitudinalnim kliničkim i ultrazvučnim praćenjem nađeno je da se u većine ove djece intrakranijski tlak normalizirao, ventrikulomegalija stabilizirala tako da je kirurško liječenje poduzimano samo u slučajevima hipertezivnog hgidrocefalusa i jasne,ultrazvučno dokumentirane progresivne ventrikulomegalije. Sve operacije spinalnih dizrafija u navedenom periodu preoveden su u mikroneurokirurškoj tehnici bez gubitka krvi sa egzaktnom rekonstrukcijom neuralnih elemenata,spinalnih ovojnica i kože, te istodobnim rješavanjem eventualnih udruženih grešaka razvoja (hidrocefalus,spinalni tumor,tight filum terminale). Ukupno je oeprirano 40 mijelomeningokela.Hidrocefalu je bio izražen odmah nakon poroda u 14 novorođenčadi.U toj grupi operacija hidrocefalus poduzeta je u istoj anesteziji kao i operacija dizrafičnog defekta.U 10 novorođenčadi hidrocefalus se razvio u periodu od 7 dana do više mjeseci nakon operacija meningomijelokele.U 16 djece intrakranijski tlak se spontano noramlizirao,ventrikulomegalija stabilizirala tako da u toj grupi nije poduzimano kirurško liječenje hidrocefalusa.Postoperacijsko praćenje ascenzije konusa MRI oslikavamjem pokazalo je u 20 djece tethering uzrokovan postoperacijskim,najčešće dorzalnim meduloduralnim priraslicama. U toj grupi djece poduzeta je reoperacija sa adheziolizom i mobiliziacijom konusa.U cilju bolje postoperacijske kontrole i praćenja utemeljen je multidiciplinarni tim (pedijatar,neurokirurg,ortoped,urolog,psiholog,i specijalist za fizikalnu medicinu) za longitudinalno praćenje djece sa rascjepom neuralne cijevi.Dosadašnje praćenje pokazuje da od 77 djece operiranih zbog hidrocefalusa 50 postiže psihomotorički razvoj koji odgovara dobi. Uz ranu dijagnozu i kiruršku kontrolu hidrocefalusa stupanj oštećenja zavisi od težine lezije koja je uzrokovala hidrocefalus i od prisutnosti drugih grešaka razvoja. Tako u grupi od troje djece sa Dandy-Walker sindromom samo jedno postiđe razvoj koji odgovara dobi dok drugo je dvoje teško retardirano.Općenito je prihavćeno da su shunt upale nepovoljan prognostički faktor.U našoj grupi djece sa shunt upalama jedna dječak sa čak 5 shunt upala postiže nadprosječan intelektualni razvoj.
Ciljevi istraživanja: Opći cilj ovog istraživanja je razviti
strategiju prevencije posljedica hidrocefalusa perinatalne dobi na
temelju neurobioloških , neuroloških i neurokirurških kriterija. U okviru
ovog općeg cilja svrha istraživanja je: 1.)odrediti značenje razvojnog
periodu u kojem se izvodi operativni zahvat obzirom na daljni neurološki
i neuropsihološki razvitak djeteta., 2.)morfometrijski preoučiti na UZV
nalazima i nalazima CT promjene telencefaličke stijenke.,3) načiniti
neuroanatomsku komparativnu studiju razvitak obzirom na normalne parametre
koji su proučeni u Odjelu za neuroanatomiju Zavoda za anatomiju.
4)odrediti najvulnerabiliniji dio telencefaličke stijeneke kod
hiodrocefalusa obziorm na dob djeteta.5) usporedba ishoda djece s
hidrocefalusom temeljenih na neurološkom i neurpsihološko praćenju djetea
obzirom na vrijeme u kojem je dijagnosticiran hiodrocefalus(djeca kod
kojih je dijagnosticiran hidrocefalus u period do 27 tjedna gestacijske
dobi i djca kod kojih je dijagnosticiranu periodu izmedju 32. i 36.tjedna
gestacijske dobi).,6)usporedba ishoda obzirom na stupanj hidrocefalusa i
regionalnu rasprostranjenodt.7) odrediti značenje operativnog zahvata za
plastičnost mozga. Očekujemo slijedeći izravni doprinos ovog istraživanja:
određivanje najvulnerabilnijeg dijela telencefaličke stijenke obzirom na
dob djeteta, utvrđivanjue nuroloških kriterija predviđanja ishoda obzirom
na stupanj i rasproistranjenost H kao i neurokirurškjih kriteria obzirom
na vrstu zahvata i dob djheteta kada se zahvat vrši.Ovakvi kriteriji
omigučuju bolje i cijelovitije određivanje: a) porebe operativnog zahvata
kod djece sa H b) optimalnog vremena i načina izvođenja operativnog
zahvata. Očekujemo obzirom na nevedene kriterije smanjenje broja
op.zahvata te pravovremeno upućivanje djece sa H na program
rehabilitacije. Ostali podaci o projektu.