Radovi objavljeni na projektu 3-01-467

• Rad u knjizi 3
  
• Rad u časopisu 3
  
• Sažetak u zborniku 4
  
• Magistarski rad 1
  
• Mentorstvo 5
  
• Pozvano predavanje 1
  

1. Tip rada: Rad u knjizi
   

   Naslov: Normalan porođaj
   

   Autori:

   Banović, Ivo (104461)

   Urednici

   Kurjak, Asim

   Izdavač: GOLDEN TIME ZNANSTVENA BIBLIOTEKA
   Godina: 1994
   Stranice: od 185 do 192
   Broj referenci: 26
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: U poglavlju knjige opisuje se normalan porođaj. Dijelovi poglavlja su: porođajni kanal, porođajni objekt, uzroci početka porođaja, mehanizam porođaja, vođenje porođaja, trajanje i praćenje napredovanja porođaja i treće porođajno doba.
   Ključne riječi: Normalni porođaj
   

   ---

2. Tip rada: Rad u knjizi
   

   Naslov: Inducirani porođaj
   

   Autori:

   Banović, Ivo (104461)

   Urednici

   Kurjak, Asim

   Izdavač: GOLDEN TIME ZNANSTVENA BIBLIOTEKA
   Godina: 1994
   Stranice: od 193 do 203
   Broj referenci: 90
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: U poglavlju knjige opisuju se najnoviji stavovi i pristup indukciji porođaja. Dijelovi poglavlja su: programska indukcija porođaja, indicirano inducirani porođaj i metode indukcije porođaja.
   Ključne riječi: Inducirani porođaj
   

   ---

3. Tip rada: Rad u knjizi
   

   Naslov: Inducirani porod
   

   Autori:

   Banović, Ivo (104461)

   Urednici

   Dumanić, Iris

   Dražančić, Ante

   Izdavač: ŠKOLSKA KNJIGA
   ISBN: 953-0-30504-4
   Godina: 1994
   Stranice: od 188 do 192
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: U poglavlju knjige opisuju se stavovi i pristup indukciji porođaja. Dijelovi poglavlja su: programirano inducirani porod, terapijska indukcija poroda i metode indukcije poroda.
   Ključne riječi: Inducirani porod
   

   ---

4. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Carski rez kod prijevremenog porođaja
   

   Autori:

   Banović, Ivo (104461)

   Pejkovć, Lidija

   Tadin, Ivica (82624)

   Mimica, Marko

   Barle, Miroslava

   Časopis: Gynaecologia et perinatologia
   Broj: 1
   ISSN: 1330-0091
   Volumen: 4
   Godina: 1995
   Stranice: od 25 do 27
   Broj referenci: 16
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: U Klinici je 1992. godine bilo 370 (7%) prijevremenoh poroda. Od toga je 307 djece rođeno živo, iz jednoplodnih trudnoća. Carskim rezom je rođeno 46 (15%), a vaginalno 261 (85%) dijete. Djeca su prema dobi trudnoće u trenutku porođaja podjeljena u tri skupine: 28-31, 32-34 i 35-36 navršenih tjedana, a prema načinu dovršenja poroda u skupinu djece rođene vaginalno i skupinu djece rođene carskim rezom. Za statističku analizu korište je X2 test. Neonatalni morbiditet rođenih carskim rezom bio je 82,6%, a rođenih vaginalno 50,2% (p<0,001). Neonatalni morbiditet nedonoščadi rođenih od 28-31 tjedana trudnoće bio je 100%, od 32-34 tjedana 68,8%, a od 35-36 tjedana 42,1% (p<0,05). Neonatalni mortalitet rođenih carskim rezom bio je 15,2%, a rođrnih vaginalno 15,3%, i nema statistički signifikantne razlike. Nedonošćad rođena vaginalno i carskim rezom jednako su često (85%) primana u jedinicu intenzivnog neonatalnog liječenja. Nedonoščad rođena carskim rezom imala su u 41,3% slučajeva nizak Apgar indeks, a rođeni vaginalno 22,6%, što je statistički znakovito manje (p Ključne riječi: Prijevremeni porod, arski rez, Neonatalni morbiditet i mortalitet
   

   ---

5. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Učinak atrazina intubiranog prije parenja na ženke i potomke štakora
   

   Autori:

   Peruzović, Marijana (36432)

   Časopis: Acta Physiologica Hungarica
   Broj: 1
   ISSN: 0231-424X
   Volumen: 83
   Godina: 1995
   Stranice: od 79 do 89
   Broj referenci: 30
   Jezik: engleski
   Sažetak: Istraživao se učinak herbicida atrazina na štakore soja Fischer i njihove potomke. Skupina A primila je šest doza atrazina 120 mg/kg u parafinskom ulju svakih 48 sati. Ženke kontrolne skupine C dobivale su čisto parafinsko ulje. Štakori skupine A nakon završene intubacije bili su laganiji od skupine C. Atrazin nije utjecao na estrus ciklus, trudnoću i porod, veličinu legla i preživljavanje potomaka. Odrasle ženke potomci skupine A pokazale su povečan stupanj aktivnosti u kavezu za ispitivanje spontane aktivnosti, dok su muški potomci izbjegli više električnih udara za vrijeme pokusa stjecanja u tamnoj kutiji. Nadalje, potomci skupine A pokazali su kraće vrijeme latencije za vrijeme pokusa gašenja.
   Ključne riječi: Atrazin, S-triazin, Razmnožavanje, Ponašanje, Štakor
   

   ---

6. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Ružičaste zone u Hrvatskoj: Sudbina hendikepirane djece
   

   Autori:

   Peruzović, Marijana (36432)

   Časopis: Croatian Medical Journal
   Broj: 2
   ISSN: 0353-9504
   Volumen: 35
   Godina: 1994
   Stranice: od 121 do 122
   Broj referenci: 5
   Jezik: engleski
   Sažetak: Nema sažetka.
   Ključne riječi: Ružičasta zona, Djeca, Hendikepirana
   

   ---

7. Tip rada: Sažetak u zborniku
   

   Naslov: Programirana indukcija poroda u Klinici za ženske bolesti i porode Kliničke bolnice Split
   

   Autori:

   Banović, Ivo (104461)

   Naslov zbornika: VIII CONGRESS OF PERINATAL MEDICINE (XVI Alpe Adria meeting)
   Jezik: engleski
   Mjesto: Graz, AUSTRIJA
   Godina: 1994
   Stranice: od 19 do 20
   Skup: XIV Congress of perinatalmedicine
   Održan: od 17.06.94 do 18.06.94
   Sažetak: Programirana indukcija poroda je opstetrički postupak kojim se trudnoća dovršava vaginalnim putem zbog medicinskih i socijelnih indikacija. Programirani porod spriječava prenošenje i smanjuje perinatalni mortalitet. Postupak je bio vrlo učestao 80-tih godina, kada je u nekim institucijama više od 40% porođaja inducirano programski. Opaženo je da ovako velika incidencija programiranih indukcija ne smanjuje proporcionalno perinatalni mortalitet, a broj carskih rezova u induciranim porođajima bio je velik. Zbog ovoga je smanjen broj programiranih indukcija, a socijalne su indikacije izbačene. U razdoblju od 1985. do 1993. godine bilo je 3,260 ili 8,03% programirano induciranih porođaja u Kliniciza ženske bolesti i porođaje Kliničke bolnice u Splitu. Broj programiranih poroda bio je najveći 1985. godine (14,3%), a broj indukcija carskim rezom bio je 3,77%. U slijedećih pet godina broj indukcija bio je skoro isti (oko 8%), ali se broj carskih rezova smanjio na 3,84% u 1968 godini na 0,68% u 1990. godini. U odnosu na smanjenje broja carskih rezova u spomenutom periodu perinatalni mortalitet je ostao isti (0,5%). U 1991. godini broj induciranih porođaje je isti (8,1%), ali je broj carskim rezom dovršenih poroda porastao na 7,1%. U 1992. godini učestalost programiranih indukcija opada na 5%, a broj carskih rezova je 6,6%. Perinatalni mortalitet u posljednje dvije godine je 0,48%. U odnosu na ovako visoka porast broja carskih rezova perinatalni mortalitet je ostao gotovo isti. U 1993. god. broj programiranih indukcija je smanjen na 4,9%, a samo 0,24% porođaja je dovršeno carskim rezom. U ovoj godini nije bilo porasta perinatalnog mortaliteta. Najučestalija indikacija za indukciju je zamazana plodna voda ili zreo cerviks. Najviše indukcija je započeto s Bishop indeksom od 6 ili više. Bishop indeks u trudnoćama završenim carskim rezom bio je u 86% slućajeva niži od 5. U 99,7% indukcija porod je završen za l2 sati. Sva novorođenčad imala su Apgar indeks viši od 7, a 95,5% od njih bila su eutrofična. Ukupni perinatalni morbiditet bio je 13,4%, a mortalitet 0,44%
   Ključne riječi: Porođaj, Indukcija, Carski rez
   

   ---

8. Tip rada: Sažetak u zborniku
   

   Naslov: Adolescentni roditelji i razvitak potomaka u štakora
   

   Autori:

   Peruzović, Marijana (36432)

   Zemunik, Tatjana

   Banović, Ivo (104461)

   Boban, Ana

   Milkovic, Karmela

   Naslov zbornika: Zbornik petog kongresa biologa Hrvatske
   Jezik: hrvatski
   Mjesto: Zagreb
   Godina: 1994
   ISBN/ISSN: 0000000000000
   Stranice: od 147 do 148
   Skup: Peti kongres biologa Hrvatske
   Održan: od 22.06.94 do 24.06.94
   Sažetak: Ovu studiju potakli su faktori rizika u adolescentnih trudnoća. Stoga se istraživao utjecaj dobi roditelja u odnosu na prenatalni i postnatalni tjelesni i neurološki razvitak, te ponašanje potomaka štakora. Adolescentnu (A) skupinu činili su štakori soja Fischer stari 55 dana i njihovo potomstvo, a kontrolnu (K) skupinu 120 dana stari roditelji i njihovo potomstvo. Indeksi plodnosti i trudnoće bili su slični u obje skupine. Ženke skupine A bile su laganije tijekom trudnoće (p<0.001), kao i njihovo potomstvo od 7-70-dana (p<0.05-0.001), posebice 70-dana stari mužjaci. Potomci skupine A pri porodu bili su teži (p<0.001), vjerojatno radi razlike u veličini legla (A=8,9 K=10,7; p<0.001). Uočeno je smanjeno preživljavanje skupine A u razdoblju prije odbijanja od majki (p<0.001). Neurološko testiranje ukazalo je na odgođeno sazrijevanje refleksa hvatanja, uspravljanja, orjentacije i negativne geotaksije u skupini A (p<0.01-0.001). Nadalje, 28 i 29 dana stari potomci skupine A pokazali su uspješniju motoričku koordinaciju i veću fizičku snagu (p<0.05). Navedeni rezultati ukazuju na određeno odstupanje tijeka tjelesnog i neurološkog razvitka potomaka adolescentnih roditelja.
   Ključne riječi: Adolescentni roditelji, Potomci, Štakor
   

   ---

9. Tip rada: Sažetak u zborniku
   

   Naslov: Pupčani i moždani protok krvi u odnosu na kompjutoriziranu kardiotokografsku analizu u fetusa malih za dob trudnoće
   

   Autori:

   Mimica, Marko

   Pejkovć, Lidija

   Banović, Ivo (104461)

   Urednici

   Kurjak, Asim

   Naslov zbornika: X INTERNATIONAL CONGRESS "THE FETUS AS PATIENT"
   Jezik: engleski
   Mjesto: Zagreb
   Godina: 1994
   Stranice: od 19 do 20
   Skup: X INTERNATIONAL CONGRESS "THE FETUS AS PATIENT"
   Održan: od 05.05.94 do 07.05.94
   Sažetak: Cilj rada je bio istražiti odnos između brzine protoka u fetalnom krvotoku i parametara kompjutorizirane kardiotkografske analize fetusa malih za dob. Mjerenje brzine toka krvi i analiza srčanog ritma su izvršeni u razmaku od najviše 24 sata, u jednom navratu, u 86 fetusa malih za dob, u dobi od 29 - 41 tjedan trudnoće. Indeks otpora (RI) je izračunat iz valnog oblika brzine protoka pupčane arterije (UA) i fetalne srednje moždane arterije (MCA). Non stres test je vršen uz upotrebu kompjutoriziranog sustava analize fetalnog srčanog ritma (Sonicaid System 8000). U istraživanju su ocijenjeni slijedeći parametri srčanog ritma: dugotrajna varijacija, kratkotrajna varijacija, akceleracije, deceleracije, te periodi visokih varijacija. Linearnom regresijskom analizom pokazalo se da postoji statistički značajna povezanost između UA RI, odnosno MCA RI i dugotrajne (p < 0.01), te kratkotrajne varijacije (p < 0.01). Fetusi kod kojih u kardiotokogramu nije bilo akceleracija i perioda visokih varijacija, te kod kojih su bile prisutne deceleracije, imali su značajno viši UA RI i značajno niži MCA RI u usporedbi s fetusima kod kojih su ovi parametri kompjutorizirane kardiotokografske analize bili uredni (Mann-Whitney U-test, p < 0.05). Poremećaj brzine protoka u pupčanoj arteriji je odraz kroničnog poremećaja fetalne oksigenacije. U ovom istraživanju su vrijednosti UA RI značajno korelirale s rezultatima kompjutorizirane kardiotokografske analize, koja prvenstveno odražava akutne promjene. Ovakvi rezultati mogu biti slučajna posljedica izbora pacijenata, koji su u doba vršenja mjerenja već bili akutno ugroženi. Drugo logično objašnjenje je da je kompjutorizirana kardiotokografska analiza osjetljivija metoda nego što smo to očekivali, te može prepoznati promjene fetalnog srčanog ritma ranije nego što je to moguće vizualnom procjenom. Brzina protoka u srednjoj moždanoj arteriji je povezana s akutnim promjenama fetalne oksigenacije, te je korelacija između vrijednosti MCA RI i kompjutorizirane kardiotokografske analize očekivana i u skladu je sa rezultatima ranijih istraživanja.
   Ključne riječi: Doppler, pupčana arterija, fetalna srednja moždana arterija, non stres test, kompjutorizirana kardiotokogafska analiza
   

   ---

10. Tip rada: Sažetak u zborniku
    

    Naslov: Klinička vrijednost indexa otpora u umbilikalnoj arteriji u predviđanju morbiditeta fetusa malih za dob trudnoće
    

    Autori:

    Mimica, Marko

    Pejkovć, Lidija

    Banović, Ivo (104461)

    Furlan, Ivanka

    Vulić-Mladinić, Dubravka

    Naslov zbornika: I Hrvatski kongres perinatalne medicine
    Jezik: hrvatski
    Mjesto: Zagreb
    Godina: 1994
    Stranice: od 9 do 10
    Skup: I Hrvatski kongres perinatalne medicine
    Održan: od 06.04.94 do 08.04.94
    Sažetak: Patološki protok krvi kroz pupčanu arteriju statistički je značajno češći u onih hipotrofičnih fetusa, koji zbog hipoksije i acidoze imaju veći perinatalni morbiditet i mortalitet. Cilj rada je utvrditi klinički značaj indeksa otpora u pupčanoj arteriji u procjeni fetalnog i neonatalnog morbiditeta fetusa koji su ultrazvučnom biometrijom ocijenjeni kao mali za dob trudnoće (procijenjena težina < 10. centile). Patološki indeks otpora je bio onaj, koji je bio za više od dvije standardne devijacije iznad srednje vrijednosti za dob trudnoće prema našim standardima. Smatrali smo da postoji morbiditet povezan s hipoksijom (MORB) ako je bio prisutan barem jedan od slijedećih pokazatelja: kardiotokografski nalaz fetalnog distresa (FD), Apgar indeks poslije jedne minute (APGAR1) i poslije pet minuta (APGAR5) manji od sedam, neurološke komplikacije u novorođenačkoj dobi. Također su uspoređeni perinatalni mortalitet (MORT), učestalost carskog reza zbog fetalnog distresa (SCFD) i nalaz neonatologa koji govori za perinatalnu hipoksiju (NN). Za usporedbu učestalosti pojedinih parametara korišten je X2-test, a značajne su bile razlike uz P < 0.05. Pupčani protok krvi je izmjeren u 238 fetusa malih za dob trudnoće. Normalan indeks otpora u pupčanoj arteriji je bio u 194 (81%), a patološki u 44 fetusa (19%). Svi navedeni pokazatelji bili su statistički značajno češći u skupini fetusa s patološkim indeksom otpora (P < 0.0001), jedino za učestalost neuroloških komplikacija nije bilo značajne razlike (P = 0.06). Dijagnostička vrijednost indeksa otpora u pupčanoj arteriji ocijenjena je na temelju osjetljivosti (O), specifičnosti (S), pozitivne prognostičke vrijednosti (PPV), negativne prognostičke vrijednosti (NPV) i Cohen-ovog kappa indeksa (KAPPA): FD SCFD APGAR1 APGAR5 MORB MORT NN O 0.60 0.63 0.52 0.77 0.47 0.90 0.55 S 0.91 0.88 0.87 0.86 0.91 0.85 0.90 PPV 0.59 0.43 0.32 0.24 0.61 0.20 0.51 NPV 0.91 0.94 0.94 0.98 0.84 0.99 0.91 KAPPA 0.50 0.31 0.10 0.00 0.46 0.00 0.42 Na osnovi kappa indeksa možemo zaključiti da je indeks otpora u pupčanoj arteriji dobar prognostički pokazatelj za fetalni distres, carski rez zbog fetalnog distresa i morbiditet koji je posljedica perinatalne hipoksije, ali nije dobar u prognozi Apgar indeksa, perinatalnog mortaliteta i neuroloških komplikacija u perinatalnom periodu. S obzirom na visoku specifičnost i negativnu prognostičku vrijednost fetusi s normalnim indeksom otpora imaju mali rizik morbiditeta povezanog s hipoksijom. Fetusi s patološkim indeksom otpora u pupčanoj arteriji predstavljaju manji dio svih fetusa pod sumnjom na hipotrofičnost (19% u našoj populaciji) i njima je potreban intenzivan nadzor zbog visokog rizika razvoja perinatalne hipoksije.
    Ključne riječi: Doppler, Pupčana arterija, Fetus malen za dob
    

    ---

11. Tip rada: Magistarski rad
    

    Naslov: VRIJEDNOST SERUMSKOG PROGESTERONA I ESTRADIOLA, ENDOMETRIJSKE BIOPSIJE I ULTRAZVUKA U PROCJENI FAZE ŽUTOG TIJELA MENSTRUACIJSKOG CIKLUSA
    Fakultet: MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
    Autor: POLJAK BORIS
    Datum obrane: 31.03.94
    Jezik: hrvatski
    Broj stranica: 124
    Sažetak: Poštujući selekcijske kriterije izdvojili smo 35 žena s insuficjencijom žutog tijela i 15 žena s urednom funkcijom žutog tijela. U skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela menstruacijski ciklus trajao je 26,72+-2,10 dana, dok je u kontrolnoj skupini trajao 28,90+-2,50 dana (p<0,01). Folikulinska faza u skupini s insuficijencijom žutog tijela trajala je duže (16,40+-2,13) nego u kontrolnoj skupini ispitanica (14,90+-1,70) (p<0,01). Luteinska faza u skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela trajala je kraće (10,32+-1,92) nego u kontrolnoj skupini ispitanica (14,00+-1,92) (p<0,01). Između skupina nismo pronašli razlike u trajanju porasta (p>0,01) niti visini porasta bazalne temperature (p>0,01). U skupini s insuficijencijom žutog tijela kod 14,28% ispitanica našli smo blažu hiperprolaktinemiju. Sedmi dan faze žutog tijela razina progesterona u skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela (36,8+-8,9) bila je značajno niža nego u kontrolnoj skupini (p<0,01). Isti dan faze žutog tijela nismo pronašli povezanost između razine progesterona u pojedinačnom i sparenom uzorku krvi (R=0,29,p>0,01), što govori u prilog pulzacijskom izlučivanju progesterona. Razina progesterona u dvodnevnim razmacima tijekom faze žutog tijela značajno se mijenja (p<0,01), te savjetujemo određivanje progesterona u sparenom uzorku krvi uvijek 7.dan faze žutog tijela. Sve ispitanice s insuficijencijom žutog tijela imale su,uz 99% granice pouzdanosti, razinu progesterona u sparenom uzorku krvi nižu od 45,54 nmol/l. Razina estradiola u skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela 7.dan faze žutog tijelabila je 0,54+-0,11 nmol/l i nije se značajno razlikovala od razine u kontrolnoj skupini ispitanica (p>0,01). Poredbom razine estradiola 7.dan faze žutog tijela u pojedinačnom i sparenom uzorku krvi našli smo visoku međuovisnost (R=0,95,p<0,01) što govori protiv pulzacijskog izlučivanja estradiola. Razina estradiola u dvodnevnim razmacima tijekom faze žutog tijela značajno pada (p<0,01) te savjetujemo određivanje estradiola u pojedinačnom uzorku krvi uvijek 7.dan faze žutog tijela. U skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela 7.dan faze žutog tijela omjer progesterona i estradiola bio je 72,8+-9,2 i značajno je niži nego u kontrolnoj skupini (146,9+-26,2) (p<0,01). Progesteronsko-estradiolski omjer pokazuje minimalne promjene tijekom faze žutog tijela u obje skupine ispitanica (p>0,01). Omjer progesterona i estradiola 7.dan faze žutog tijela, uz 99% granice pouzdanosti, manji od 96,5 pretpostavlja insuficijenciju žutog tijela. Ultrazvučno izmjerena debljina endometrija u skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela 9. dan faze žutog tijela bila je 0,66+-0,14 cm i značajno je manja nego u kontrolnoj skupini ispitanica (1,02+-0,14) (p<0,01). U istoj skupini i isti dan faze žutog tijela ultrazvučno izmjeren volumen endometrija iznosio je 1,07+-0,21 cm3 što je statistički manji volumen nego u kontrolnoj skupini ispitanica (1,51+-0,21) (p<0,01). Ultrazvučnom karakterizacijom tkiva endometrija u skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela 9. dan faze žutog tijela našli smo razinu najčešće sjene (u sivoj skali od 1 do 64) 17,00+-2,03 što se značajno razlikuje od razine u kontrolnoj skupini ispitanica (26,47+-4,03) (p<0,01). U istoj skupini i isti dan faze žutog tijela omjer broja svjetlosnih odjeka u najčešćoj sjeni endometrija s brojem svjetlosnih odjeka u cijeloj površini endometrija bio je 4,37+-0,62 što je značajno više nego u kontrolnoj skupini (2,46+-0,43) (p<0,01). Histološko datiranje endometrija u skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela pokazalo je zaostajanje u razvoju od 3,1+-1,4 dana,odnosno endometrij je odgovarao 5,9+-1,4 danu faze žutog tijela. U odnosu na kontrolnu skupinu razlika je visoko statistički značajna (p<0,01). U skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela našli smo statistički visoko značajnu povezanost između razine progesterona u sparenom uzorku krvi 7. dan faze žutog tijela i histološkog datiranja endometrija 9. dan faze žutog tijela (R=0,81,p<0,01). U istoj skupini ispitanica razina estradiola 7. dan faze žutog tijela bila je negativno povezana s histološkim datiranjem endometrija 9. dan faze žutog tijela (R=-0,64,p<0,01). Dokazali smo i povezanost progesteronsko-estradiolskog omjera 7. dan faze žutog tijela s histološkim datiranjem endometrija 9. dan faze žutog tijela u skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela (R=0,62,p<0,01). Značajnu povezanost našli smo u skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela između histološkog datiranja endometrija i debljine (R=0,71,p<0,01) te volumena endometrija (R=0,79,p<0,01). U istoj skupini ispitanica našli smo povezanost između razine progesterona u sparenom uzorku krvi 7. dan faze žutog tijela i debljine (R=0,79,p<0,01) te volumena endometrija (R=0,90.p<0,01). Negativnu povezanost između razine estradiola 7. dan faze žutog tijela i debljine (R=-0,55,p<0,01) te volumena endometrija (R=-0,57,p<0,01) našli smo u skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela. U istoj skupini dokazali smo značajnu povezanost progesteronsko-esatdiolskog omjera 7. dan faze žutog tijela s debljinom (R=0,80,p<0,01) i volumenom endometrija (R=0,77,p<0,01). U skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela ultrazvučnom analizom endometrijskog tkiva određena razina najčešće sjene korelira s debljinom (R=0,46,p<0,01) i volumenom endometrija (R=0,58,p<0,01). Omjer broja svjetlosnih odjeka u najčešćoj sjeni endometrija s brojem svjetlosnih odjeka u cijeloj površini endometrija negativno korelira s debljinom (R=-0,76,p<0,01) i volumenom endometrija (R=-0,79,p<0,01). Značajnu korelaciju između histološkog datiranja endometrija i razine najčešće sjene u površini endometrija našli smo u skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela 9. dan faze žutog tijela (R=0,42,p<0,01). U istoj skupini ispitanica sličnu povezanost našli smo između histološkog datiranja endometrija i omjera broja svjetlosnih odjeka u najčešćoj sjeni s brojem svjetlosnih odjeka u cijeloj površini endometrija (R=0,69,p<0,01). Dokazali smo i značajnu povezanost razine progesterona u sparenom uzorku krvi 7. dan faze žutog tijela s razinom najčešće sjene u istraživanoj površini endometrija (R=0,68,p<0,01). U skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela isti dan faze žutog tijela razina progesterona u sparenom uzorku krvi korelira s omjerom broja svjetlosnih odjeka u najčešćoj sjeni s brojem svjetlosnih odjeka u cijeloj površini endometrija (R=-0,82,p<0,01). U skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela našli smo negativnu povezanost između razine estradiola 7. dan faze žutog tijela i razine najčešće sjene endometrija (R=-0,40,p<0,01). U istoj skupini i isti dan faze žutog tijela povezanost razine estradiola s omjerom broja svjetlosnih odjeka u najčešćoj sjeni i broja svjetlosnih odjeka u cijeloj površini endometrija bila je statistički značajna (R=0,54,p<0,01). U skupini ispitanica s insuficijencijom žutog tijela našli smo značajnu povezanost između progesteronsko-estradiolskog omjera 7. dan faze žutog tijela i razine najčešće sjene endometrija (R=0,55,p<0,01). Još značajniju, ali negativnu, povezanost našli smo između progesteronsko-estradiolskog omjera i omjera broja svjetlosnih odjeka u najčešćoj sjeni endometrija i broja svjetlosnih odjeka u cijeloj površini endometrija (R=-0,69,p<0,01).
    Ključne riječi: ŽUTO TIJELO, PROGESTERON, ESTRADIOL, ENDOMETRIJSKA BIOPSIJA, ULTRAZVUK, INSUFICIJENCIJA ŽUTOG TIJELA, NEPLODNOST
    

    ---

12. Tip rada: Mentorstvo
    

    Naslov: TOK TRUDNOĆE I PORODA U STAVU ZATKOM
    

    Autori:

    Poljak, Boris (184271)

    Tadin, Ivica (82624)

    Dumanić, Iris

    Fakultet: MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
    Mentor: TADIN IVICA
    Datum obrane: 16.03.94
    Broj stranica: 23
    Autor: Dumanić Dr Iris
    Rad: Diplomski rad
    

    ---

13. Tip rada: Mentorstvo
    

    Naslov: BLIZANAČKA TRUDNOĆA I EPH GESTOZE
    

    Autori:

    Jurić, Anđelka

    Dumanić, Iris

    Poljak, Boris (184271)

    Banović, Ivo (104461)

    Fakultet: MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
    Mentor: TADIN IVICA
    Datum obrane: 22.05.95
    Broj stranica: 19
    Autor: Karabatić Dr Silvana
    Rad: Diplomski rad
    

    ---

14. Tip rada: Mentorstvo
    

    Naslov: KRVARENJA U PRVOJ POLOVICI TRUDNOĆE
    

    Autori:

    Banović, Ivo (104461)

    Fakultet: MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
    Datum obrane: 14.03.95
    Broj stranica: 25
    Autor: Grubišić Dr Nataša
    Rad: Diplomski rad
    

    ---

15. Tip rada: Mentorstvo
    

    Naslov: TRUDNOĆA I PORODI DJECE MALENE PORODNE TEŽINE
    

    Autori:

    Peruzović, Marijana (36432)

    Jurić, Anđelka

    Fakultet: MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
    Mentor: TADIN IVICA
    Datum obrane: 11.01.95
    Broj stranica: 19
    Autor: Maras Dr Mirjana
    Rad: Diplomski rad
    

    ---

16. Tip rada: Mentorstvo
    

    Naslov: UTJECAJ ANTENATALNE ZAŠTITE NA RAZVOJ EPH GESTOZA
    

    Autori:

    Vuković, Srđan

    Fakultet: MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
    Mentor: TADIN IVICA
    Datum obrane: 21.03.95
    Broj stranica: 21
    Autor: Grčić-Filipović Dr Branka
    Rad: Diplomski rad
    

    ---

17. Tip rada: Pozvano predavanje
    

    Naslov: PROGRAMIRANA INDUKCIJA PORODA U KLINICI ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE KLINIČKE BOLNICE SPLIT
    Ustanova: DEPARTMENT OF OBSTETRICS AND GYNECOLOGY KARL FRANZENS UNIVERSITAT OF GRAZ
    Godina: 1994
    

    ---

Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć