Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Šifra projekta: 3-03-356
UTJECAJ KAKVOĆE VODE NA INTENZIVNO STOČARSTVO I EKOLOGIJU
Glavni istraživač
: VINKOVIĆ, BARA (66413) Suradnici
MUNK, MIROSLAVA (32775)
Tip istraživanja: primjenjeno Trajanje od: 30.04.91. do 15.12.95. Ukupno radova na projektu: 0
Naziv ustanove: Veterinarski institut, Zagreb (48) Odjel/Zavod: ODJEL ZA ZOOHIGIJENU Adresa: ZAGREB, SAVSKA 143 Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)1 535-011
teleFaks: 385 (0)1 537-140
E-mail: mavi.veinst.hr
Sažetak: U razdoblju između 30.04.1991 do 31.12.1993 analizirano je 127 uzoraka vode za napajanje iz nekoliko velikih farmi i seoskih domaćinstava. Analizirani su bakterijski, fizikalni i kemijski pokazatelji prema Pravilniku o higijenskoj ispravnnosti pitke vode (Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti zdravstva, NN 53/91). Temeljem dobivenih rezultata izlazi da kriteriju ukupnog broja bakterija nije udovooljilo 14.8 %, a najvjerojatnijeg broja kooliformnih bakterija 31.5 % pretraženih uzoraka. Osnovni kemijski pokazatelji organskog onečišćenja prelaze propisanu razinu u 3.1 % sluučajeva za amonijak, 22.8 % za sadržaj nitrita i 35.4 % za potrošak kalijeva permanganata. Sadržaj nitrata i klorida u svim pretraženim uzorcima bio je ispod propisane razine. Organsko onečišćenje izvora vode za napajanje životinja nije utvrđeno, što s ekološkog stajališta ohrabruje. Pridoda li se ovome i činjenica da u Hrvatskoj postoji manjak uvjetnih grla po hektaru (Vinković, 1993), te da je eppizootiološka situacija u svezi naročito opasnih zaraznih bolesti u nas povoljnija nego u mnogim europskim državama (Pauković, 1993), izlazi da bi ove argumente trebalo koristiti u promidžbi naše animalne proizvodnje. Praćenjem utjecaja stočne proizvodnje na okoliš veterinarska struka može ponuditi dragocjene argumente pomoću kojih bi se trenutno zaostajanje za svjetskim postignućima u stočarstvu okrennulo u vlastitu prednost, proizvodnju ekološki prihvatljivijih namirnica animalnog podrijatla.
Ciljevi istraživanja: Cilj predloženog istraživanja bio je utvrditi
u nas pretpostavljene zagađivače okoliša sa stajališta brojnosti životinja
u eksploataciji i načina njihova držanja. U tu svrhu su pretraživani uzorci
vode iz bunara udaljenih najmanje 20 i najviše 500 m od laguna s fekalnom
tvari. Temeljem Pravilnika o higijenskoj ispravnosti pitke vode (Zakon o
preuzimanju saveznih zakona iz oblasti zdravstva, NN 53/91) kriteriju
ukupnog broja bakterija nije udovoljilo 14.8 % , a najvjerojatnijeg broja
koliformnih baakterija 31.5 % uzoraka. Prekoračenje propisane razine u
slučaju nitrita utvrđeno je u 22.8 %, amonijaka 3.1 % i potroška kalijeva
permanganata 35.4 % pretraženih uzoraka. Sadržaj nitrata i klorida u svim
pretraženim uzorcima bio je ispodd propisane razine. Biološki pokus nije
proveden budući da nisu utvrđene značajne koncentracije nitrata-nitrita, a
koje bi se mogle odraziti na zdravlje iu proizvodnost životinja. Posredno
značenje ovih rezultata osobito je korisno u ocjeni zdravlja okoliša.
Međutim, tijekom istraživanja nametnulo se pitanje blagovremene
intervencije smanjivanja polucije okoliša. Tako je istražena mogućnost
primjene zeolita u intenzivnom svinjogojstvu u postizanju ekološki
prihvatljivije proizvodnje, kao jedno od alternativnih rješenja, (Vinković
i sur., 1993). Ostali podaci o projektu.