Tip rada: Rad u zborniku
Naslov: Kontaminacija poljoprivrednih tala Hrvatske teškim
metalima (Cd, Pb, Zn i Cu)
- Autori:
Ćosić, Tomislav (85100)
Poljak, Milan (139462)
Čavlek, Mirko (45801)
Berdin, Marjan (137096)
Naslov zbornika: Metali u hrani i okolišu
Jezik: hrvatski
Mjesto: Stubičke toplice, Hrvatska
Godina: 1994
Stranice: od 223 do 229
Skup: Metali u hrani i okolišu
Održan: od 01.06.94 do 03.06.94
Sažetak: U radu su prikazani rezultati istraživanja sadržaja
mikroelemenata i nekih teških metala u oraničnom i podoraničnom sloju
različitih tipova tala u nekim poljoprivrednim područjima Hrvatske.
Istraživanje zagađenosti tla teškim metalima provedena su u okviru
znanstvenog projekta "Kontrola plodnosti tla u funkciji proizvodnje
zdravstveno ispravne hrane" kao i kontrole plodnosti radi utvrđivanja
biljnohranidbenog kapaciteta tla u pojedinim poljoprivrednim
gospodarstvima. u prosječnim ili pojedinačnim uzorcima tla određivane su
kemijske osobine tla, a u radu su prikazane samo one koje utječu na
mobilnost i adsorpciju teških metala u tlu.
Ekstrakcija mikroelemenata i teških metala izvršena je sa 0.1 ili 1.0 M
HCl, ovisno o reakciji tla odnosno sa AAAC-EDTA, a u nekim uzorcima određen
je ukupni sadržaj teških metala digestijom sa zlatotopkom, njihova količina
u ekstraktu određena je metodom atomske apsorpcijske spektrometrije (AAS).
Rezultati kemijskih analiza pokazuju da sadržaj svih analiziranih teških
metala varira ovisno o tipovima tala, ali i najviše utvrđene vrijednosti ne
prelaze dozvoljene granice.
Ključne riječi: kontaminacija tla, teški metali, ekstrakcija tla
Tip rada: Rad u zborniku
Naslov: Informacijski sistem pesticida; Osnovni koncept
ispitivanja i nastupna promišljanja
- Autori:
Turšić, Ivan (76620)
Petrovečki, Mladen
Smoljanović, Mladen
Kovačić, Zdravko
Poljak, Milan (139462)
Naslov zbornika: 17th international Conference ITI 95
Jezik: engleski
Mjesto: Pula
Godina: 1995
Stranice: od 335 do 340
Skup: 17th International Conference ITI 95
Održan: od 13.06.95 do 16.06.95
Sažetak: Osnovni organizacijski koncept za informacijski sustav
pesticida (IS) i uvodna znanstvena razmišljnja koja su iz istog proizašla
prikazana su u ovom radu. Osnivanje Is je rezultat projekta o izučavanju
pesticida u čovjekovu okruženju. Dvije institucionalne jedinice surađuju u
sustavu, a to su kompanije uključene u proizvodnju, distribuciju i uporabu
kemikalija za zaštitu bilja, te medicinske i javne zdravstvene institucije.
Prikazane su prednosti i početni organizacijski problemi.
Ključne riječi: kompjuter, registar podataka, Hematopoietic stem cell, informativni sustav, pesticidi, javno zdravstvo
Tip rada: Rad u zborniku
Naslov: Biljno hranidbeni kapacitet kraških polja, Solinske
zagore i dinamika nekih kationa i aniona u vodi izvora rijeke Jadro
- Autori:
Ćosić, Tomislav (85100)
Poljak, Milan (139462)
Ćustić, Mirjana (111003)
Biško, Ante
Pavlović, Ivan
- Urednici
- Marušić, Josip
Naslov zbornika: Poljoprivreda i gospodarenje vodama
Jezik: hrvatski
Mjesto: Bizovac, Hrvatska
Godina: 1994
Stranice: od 263 do 267
Skup: Poljoprivreda i gospodarenje vodama
Održan: od 17.11.94 do 19.11.95
Sažetak: Ovaj rad napravljen je u sklopu studije pod nazivom
"Gospodarska osnova kraških polja Solinske zgore", a odnosi se na
istraživanjabiljnohranidbenog kapaciteta tla u svrhu korištenja
poljprivrednog prostora na navedenim poljima i sprječavanja onečišćenja
vode izvora rijeke Jadro. Također je praćena dinamika nekih kationa i
aniona u vodi izvora rijeke Jadro.
Reakcija tla u Mućkom polju je slabo kisela do neutralna, u Dugopolju
uglavnom kisela a u Konjskom polju neutralna. Razina humusa u svim poljima
je niska a u prosjeku iznosi 1.15% a razina ukupnog dušika koleba između
0.10 i 0.27% (prosjek 0.18%).
Opskrbljenost fiziološki aktivnim fosforom koleba u vrlo širokim rasponima
a u prosjeku iznosi 7.89 mgP2O5/100 g tla, dok je razina fiziološki
aktivnog kalija relativno visoka i u prosjeku iznosi 21 mg K2O/100 g tla.
Razina fiziološki aktivnog magnezija je vrlo visoka u svim poljima i u
prosjeku iznosi 16.2 mg Mg/100 g tla.
U uzorcima vode s izvora rijeke Jadro pH, E.C., te koncentracije NH4-N,
NO3-N, Na+, Ca2+, Mg2+, Cl-, K+, PO4-P i SO4- variraju tijekom godine ali
uglavnom ne prelaze maksimalno dozvoljene koncentracije za pitku vodu.
Ključne riječi: biljno hranidbeni kapacitet, onečišćenje voda, dinamika kationa i aniona
Tip rada: Rad u zborniku
Naslov: Mineralna gnojidba crvenog radića i utjecaj na tlo i
biljku
- Autori:
Ćustić, Mirjana (111003)
Poljak, Milan (139462)
Ćosić, Tomislav (85100)
Pavlović, Ivan
Naslov zbornika: Poljoprivreda i gospodarenje vodama
Jezik: hrvatski
Mjesto: Bizovac, Hrvatska
Godina: 1994
Stranice: od 277 do 286
Skup: Poljoprivreda i gospodarenje vodama
Održan: od 17.11.94 do 19.11.94
Sažetak: Gnojidba je dobra mjera dok raste od deficitarnih razina
hraniva do optimalnih. Često, nažalost visoke doze gnojidbe pobuđene željom
za visokim prinosom mogu prouzročiti štetne efekte ne samo na biljci već i
na tri bitna čimbenika okoliša tlo-voda-zrak.
Sa ciljem utvrđivanja optimalne gnojidbe za postizanje što većih prinosa
radića u našim agroekološkim prilikama te što manjim akumulacijama štetnih
tvari u biljci, i što manjim rizicima za okoliš, provedena su istraživanja
sa slijedećim dozama hraniva (0, 50, 100, 150 i 200 kg N/ha, 0 i 100 kg
P2O5/ha te 0, 100 i 200 kg K2O/ha).
Na osnovu provedenih istraživanja utvrđeno je slijedeće: općenito analize
tla pokazuju da je opskrba hranivima na početku vegetacije viša u odnosu
prema kraju vegetacije. Sve su vrijednosti na kraju vegetacije pale na
poželjnu razinu osim pri gnjidbi s 200 kg N/ha gdje su vrijednosti za NO3-n
i dalje visoke (6,10 do 6,53 mg/100g tla) te kod NH4-N (2,05 mg/100 g tla)
što je također više od optimalnog. Primjena dušika od 50 do 200 kg/ha
dovela je do signifikantnog porasta nitrata u biljci (693 do 975 mg NO3/kg
zelene mase (Z.M.)) krajem vegetacije su snižene ispod dozvoljenih
vrijednosti (1500 do 2000 mg NO3/kg Z.M.) za povrće prema propisima
europskih zemalja i FAO normi.
Ostvareni prinosi (2,1 do 2,6 kg/m2) viši su od literaturno navedenih bez
obzira na gnojidbu, međutim razlike između gnojenih usjeva i kontrole nisu
signifikantne.
Ključne riječi: doze dušika, radič, prinos, koncentracija nitrata
Tip rada: Rad u zborniku
Naslov: Dinamika kationa i aniona u površinskim vodama polja
Solinske zagore
- Autori:
Čoga, Lepomir
Poljak, Milan (139462)
Ćosić, Tomislav (85100)
Pavlović, Ivan
Jurkić, Vesna (128412)
- Urednici
- Marušić, Josip
Naslov zbornika: Poljoprivreda i gospodarenje vodama
Jezik: hrvatski
Mjesto: Bizovac, Hrvatska
Godina: 1994
Stranice: od 119 do 128
Skup: poljoprivreda i gospodarenje vodama
Održan: od 17.11.94 do 19.11.94
Sažetak: Uzorci vode iz bunara, bujičnih potoka, kanala te izvora
rijeke Jadro uzimani su tijekom perioda Studeni 1992. do srpnja 1993. goine
na lokalitetima mućkog i Konjskog polja. Uzorci površinskih voda također su
uzeti s obradivih površina kraških polja gdje se ista nakupljala tijekom
kišnog perioda godine. Uzorci vode analizirani su na K, Ca, Mg, Na, NH4-N,
NO3-N PO4-P, SO4 i Cl. Fizikalni parametri, reakcija vode (pH) i
elektrovodljivost (E.C.)također su izmjereni. Utjecaj načina gospodarenja
tlom kraških polja na kemijski sastav voda slivnog područja izvora Jadra
ispitivan je s posebnim osvrtom na koncentracije NO3-N, NH4-N, PO4-P i K.
Obzirom da su sve vode tog područja, osim bunarskih, periodičnog karaktera,
znatno ovise o izmjeni suhog i vlažnog perioda godine. Znatno više
vrijednosti koncentracije NH4-N i NO3-N iona utvrđene su u proljetno
zimskom periodu u odnosu na ljetni period.
Prosječna koncentracija iona u svim ispitivanim vodama varira ovisno o
režimu vlaženja. Koncentracija NH4-N iona znatno je viša u bunarskim vodama
i kanalskoj vodi Muća i Konjskog polja u odnosu prema vrijednostima za
pitku vodu i koncentracije u izvoru rijeke Jadro. Koncentracije NO3-N
tijekom istraživanog perioda nisu premašivale MDK (maksimalno dopuštena
koncentracija) vrijednosti za pitke vode. Koncentracija PO4-P iona povišen
je samo u vodama Mućkog polja (0.52 mg/l PO4-P) u bujičnom potoku Radača.
Ključne riječi: kationi, anioni, kontaminacija voda
Tip rada: Sažetak u zborniku
Naslov: Sadržaj nitrata u lisnatom povrću ovisno o gnojidbi
dušikom u hrvatskoj
- Autori:
Ćustić, Mirjana (111003)
Poljak, Milan (139462)
Ćosić, Tomislav (85100)
Naslov zbornika: TIMING FIELD PRODUCTION OF VEGETABLES
Jezik: engleski
Mjesto: Skierniewice, Poljska
Godina: 1993
Stranice: od 41 do 41
Skup: 7th ISHS SYMPOSIUM TIMING FIELD PRODUCTION OF VEGETABLES
Održan: od 23.08.93 do 27.08.93
Sažetak: Poljoprivredna proizvodnja povrća često uključuje gnojidbu
saprekomjernim količinama dušika nastojeći ostvariti visokeprinose.
Prekomjerna gnojidba sa dušikom rezultira povećanjemsadržaja nitrata u
lisnatom povrću i tako predstavljapotencijalnu opasnost za ljudsko zdravlje
(methemoglobinemija). U1985 započeta su višegodišnja istraživanja o
utjecaju različitihdoza dušika na akumulaciju nitrata u lisnatom povrću.
Prvaistraživanja provedena su sa salatom u stakleniku u Zadru. Pokusje
proveden s pet doza dušika (0-400 kg/ha). Ova istraživanjapokazuju da je
moguće ostvariti visoke prinose (5.32-5.99 kg/m2)salate sa niskim sadržajem
nitrata u listu uz smanjenu gnojidbu uslučaju dobre opskrbljenosti
supstrata dušikom (3 me/L NO3). U1989, identičan pokus sa pet doza dušika
(0-320 kgN/ha)postavljen je u dva staklenika (lokacije Bjelovar i
Đurđevac).Gnojidba sa visokim dozama dušika utječe na povećanje
sadržajanitrata u salati tijekom vegetacije, ali be
statističkisignifikantnih razlika u prinosu. U žetvi sadržaj nitrata pada
nagranicu koja se smatra sigurnom za ljudsku ishranu prema FAOstandardima
(Ćustić, 1991). Istraživanja s različitim dozamadušika (0-200 kgN/ha) na
crvenom glavatom radiču započeta su 1991godine na pokusnom polju fakulteta.
Jednogodišnji rezultatipokazuju statistički signifikantan porast nitrata
premda su svevrijednosti (639-975 mgNO3/kg) još uvijek ispod FAO standarda
zalisnato povrće. U svakoj varijanti prinos je viši (2.1-2.6 kg/m2)u
usporedbi s literaturnim navodima (1.5-2.0 kg/m2). Uzimajući uobzir
Hrvatske agroekološke prilike može se zaključiti da možemopostići visoke
prinose ako je tlo opskrbljeno sa 0.2 -0.25%N i2.5 mg NO3/100 g tla.
Prethodno pomenuti rezultatiznanstvenih istraživanja pokazuju da lisnato
povrćeproizvedeno u Hrvatskoj može udovoljiti i najstrožim
kriterijimatržišta.
Tip rada: Sažetak u zborniku
Naslov: Prilog poznavanju graničnih vrijednosti cinka u funkciji
kontaminacije tla i biljaka
- Autori:
Durman, Petar
Poljak, Milan (139462)
- Urednici
- Resulović, Husnija
- Ćirjaković, Milun
Naslov zbornika: ZBORNIK IZVODA RADOVA ČUVAJMO TLO
Jezik: hrvatski
Mjesto: Tuzla, Bosna i Hercegovina
Godina: 1991
Stranice: od 24 do 24
Skup: IXJUGOSLAVENSKI NAUČNI SIMPOZIJUM "Oštećenje zemljišta i problemi njegove zaštite"
Održan: od 12.06.91 do 14.06.91
Sažetak: Cink je za žive organizme (biljke, životinje i ljude)
esencijalnibiogeni element i ima važnu ulogu u encimatskim proscesima,
aživi organimi ga trebaju u malim količinama. Sa ekološkog aspektacink se
svrstava u grupu teških metala kao i Pb,Hg,Cd,Ti,V.Međutim, neosporno je da
Zn spada u grupu teških metala, od kojegza sada ne prijeti opasnost od
kontaminacije tla i čovjekoveokoline. Kao prilog navodimo neka od
istraživanja kontroleplodnosti tla i rezultate pokusa: 1. Ukupan sadržaj
cinka u tlune može se koristiti kao pokazatelj stupnja kontaminacije
tlaniti se u tu svrhu mogu donositi jedinstvene graničnevrijednosti. 2.
Sadržaj cinka u biljnom materijalu zasigurno jenajbolji pokazatelj za
utvrđivanje stupnja kontaminacije okoliša(tla, vode, zraka). 3. Sadržaj
cinka u biljkama pak varira ovisnoo biljnoj vrsti, fazi razvoja,
analiziranom dijelu, kao i brojnimfaktorima što utječu na pristupačnost
cinka biljci (ph, geološkapodloga i mehanički sastav, %organske tvari,
opskrbljenost tla sP,Ca,Cu,Fe,Mn). 4. Znatno pouzdanije granične
vrijednosti kodocjene pogodnosti tla proizvodnju >>zdrave hrane<< su one
koje sedobivaju kao integralna funkcija agroekosistema biljneproizvodnje.
5. Povećana koncentracija Zn u tlu utječe napovećanu akumulaciju Zn u
biljnom tkivu, koji u tom slučajudjeluje depresivno , a potom i toksično na
rast i razvoj biljaka.Tek u takvim agroekološkim prilikama možemo govoriti
o graničnimvrijednostima Zn opasnim za kontaminaciju tla i biljaka.
6.Moguće probleme kontaminacije okoliša sa krutim i tekućimindustrijskim
otpadom, otpadnim muljem, jalovinom rudnika cinka idr. potrebno je
razmatrati neovisno o agroekosistemima iproizvodnji zdravstveno ispravne
hrane. Na temelju izloženogproizilazi da se u našim agroekološkim prilikama
proizvodnjenepojavljuje problem viŠka cinka već njegov nedostatak -
latentninedostatak u ishrani biljaka, čemu u budućnosti treba posvetitiveću
pažnju.
Tip rada: Sažetak u zborniku
Naslov: Efikasnost primjene otpadnog komunalnog mulja u
poljoprivredi s posebnim osvrtom na problem teških metala
- Autori:
Radanović, Dragoja
Durman, Petar
Poljak, Milan (139462)
Rengel, Zdenko (114960)
- Urednici
- Resulović, Husnija
- Ćirjaković, Milun
Naslov zbornika: ZBORNIK IZVODA RADOVA - Čuvajmo tlo
Jezik: hrvatski
Mjesto: Tuzla, Bosna i Hercegovina
Godina: 1991
Stranice: od 61 do 61
Skup: IXJUGOSLAVENSKI NAUČNI SIMPOZIJUM "Oštećenje zemljišta i problemi njegove zaštite"
Održan: od 12.06.91 do 14.06.91
Sažetak: U pojskom pokusu na hipoglejnom vertičnom tlu u blizini
Zagrebatestirano je pet doza (0,2,4,6 i 8 t/ha) komunalnog mulja sapilot
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada a u usporedbis gnojidbom
stajnjakom. Mulj je sadržavao 31% organsketvari; 1.14% N; 0.89% P2O5; 0.6%
K2O; 0.925 Ca; 0.62% Mg; 219,190, 90, 2100, 560, 0.024 i 0,19 mg/kg Mn, Zn,
Cu, Fe, Pb, Hg iCd. Mulj je primjenjen jednokratno 1985 godine a tijekom
petgodina praćen je prinos uzgajanih kultura te stanje makro,mikrohraniva i
teških metala u tlu i biljnom materijalu. U prvojgodini uz doze mulja
dodana je 1/2 standardne NPK gnojidbe uodnosu na standardnu NPK gnojidbu
prinos je snižen i do 15% navarijantama gnojenim s 2 i 4 t/ha mulja.
Količine mulja od 6 i 8t/ha bile su dovoljne da zamjene 1/2 NPK gnojiva u
ishranikukuruza. SliČan utjecaj na prinos imao je i stajnjak a višiprinosi
ostvareni su 2 odnosno 3 godine nakon primjene. Kasnijenije zamjećeno
produžno djelovanje mulja niti stajnjaka na prinosuzgajanih kultura.
Primjena mulja nije dovela do signifikantnihpromjena u sadržaju tekih
metala (Pb, Cr, Cd, Hg) u tlu ibiljnom materijalu. U pokusu je korišten
sirovi mulj iz laguna paje stoga potrebno rezultate promatrati s rezervom.