Radovi objavljeni na projektu 4-01-087

• Rad u časopisu 12
  
• Rad u zborniku 2
  
• Sažetak u zborniku 1
  
• Magistarski rad 1
  
• Mentorstvo 1
  
• Nova sorta 4
  

1. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Utjecaj genetske varijabilnosti lucerne na prinos suhe tvari i proteina
   

   Autori:

   Stjepanović, Mirko (44940)

   Popović, Svetislav (70542)

   Časopis: Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji
   Broj: 2
   ISSN: 0352-1346
   Volumen: 22
   Godina: 1992
   Stranice: od 299 do 306
   Broj referenci: 3
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Na površinama Poljoprivrednog instituta u Osijeku od 1987. do 1990. godine ispitivano je 27 kultivara lucerne - 14 iz Hrvatske,osam iz Srbije, jedan iz Makedonije, jedan iz Mađarske i tri iz Francuske. Najviši prinos probavljivog surovog proteina tijekom četiri godine dobiven je kultivarima Slavonka (13380 kg/ha) i Stela (13240 kg/ha), dok je najviši prinos suhe tvari dobiven kultivarom Debarska (733 dt/ha).
   Ključne riječi: Kultivar, probavljivi surovi protein, suha tvar
   

   ---

2. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Utjecaj sorte na prinos sjemena lucerne
   

   Autori:

   Stjepanović, Mirko (44940)

   Popović, Svetislav (70542)

   Zorić, Jelena (28481)

   Časopis: Sjemenarstvo
   Broj: 2
   ISSN: 0352-3047
   Volumen: 9
   Godina: 1992
   Stranice: od 97 do 105
   Broj referenci: 5
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Na Poljoprivrednom institutu Osijek od 1987-1990. godine ispitivan je utjecaj sorte i klimatskih prilika na prinos sjemena lucerne. Sjeme lucerne je proizvedeno u 1988, 1989 i 1990. godini iz drugog porasta. Prvi porast je korišten za proizvodnju voluminozne krme. U prosjeku za tri godine najviši prinos sjemena ostvaren jes osječkom sortom Stela (962.2 kg/ha). Sorte iz uvoza, bez OECD certifikata, bile su u prinosu slabije od vodećih domaćih sorti.Na prinos sjemena osobito su utjecale oborine od početka cvjetanjado žetve. U tom razdoblju, u godini s manje oborina (51.1, 102.4mm), prinosi sjemena su bili znatno veći nego kada je palo višeoborina (167.9 mm). Sorte koje su davale dobar prinos suhe tvari u prvomporastu, davale su i dobar prinos sjemena. Proizvođači svoj ekonomski interes moraju tražiti u izboru sorte, prinosu sjemena od 300 kg/ha i odgovarajućoj njezilucerne.
   Ključne riječi: Sorta, sjeme, suha tvar, godina, prinos, oborine, ekonomski interes
   

   ---

3. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Genetski potencijal različitih sorti stočnog graška u proizvodnji zrna
   

   Autori:

   Popović, Svetislav (70542)

   Stjepanović, Mirko (44940)

   Časopis: Sjemenarstvo
   Broj: 2
   ISSN: 0352-3047
   Volumen: 9
   Godina: 1992
   Stranice: od 105 do 111
   Broj referenci: 3
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Na Poljoprivrednom institutu Osijek u razdoblju od1987-1989. godine ispitivali smo 17 sorti stočnog graška u proizvodnji zrna. Sortnim ispitivanjem 1987. i 1988. godine obuhvaćeno je trinaest sorti, a 1989. godine četiri naj prinosnije iz predhodnog ispitivanje i četiri sorte koje su rasprostranjene u Mađarskoj. U prve dvije godine u ispitivanju stočnog graška uproizvodnji zrna , prema namjeni bile su sorte za proizvodnju voluminoznekrme i sorte za proizvodnju proteinskog zrna. Od sorti za proizvodnju voluminozne krme ističu se po prinosu zrna sorte Amino, Miranda i Sirius.Sa ove tri sorte ostvaren je prinos zrna od 27,9 (Amino)do 29,3 (Miranda) dt/ha, dok je prosječna visina bila od 101 cm (Amino) do 133 cm (Sirius). Utjecaj godine na prinos zrna kod sve tri sorte bio je značajan. Kod sorti za proizvodnju proteinskog zrna po prinosu seističu sorte Maxi, Finale, Opal i Jurak. Sa ovim sortama u trogodišnjem ispitivanju ostvaren je prinos od 35,26 dt/ha (Opal) do 40,41dt/ha (Maxi). Sorta sa naj višim prinosom (Maxi) imala prosječno visinu za dvije godine 57 cm. Utjecaj klimatskih prilika na prinos zrna kod sorti Opal, Maxi i finale u godinama ispitivanja bio je vrlo značajan. Sorta Jurak u sve tri godine imala je ujednačen prinos. Sorte Smaragd, Bohatyr, Dukat i Tyrkis imale su ujednačen prinos, ali zbog jednogodišnjih ispitivanja teško je dati pravu ocijenu gospodarske vrijednosti. U godini ispitivanja dobiveni su prinosi od 39,4 dt/ha (Smaragd) do 40,8 dt/ha (Tyrkis).
   Ključne riječi: Sorta, prinos zrna, zrno
   

   ---

4. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Gospodarska vrijednost lucerne i crvene djeteline, stanje i perspektiva
   

   Autori:

   Stjepanović, Mirko (44940)

   Popović, Svetislav (70542)

   Časopis: Sjemenarstvo
   Broj: 6
   ISSN: 0352-3047
   Volumen: 9
   Godina: 1992
   Stranice: od 347 do 352
   Broj referenci: 7
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Površine zasijane lucernom i crvenom djetelinom u Hrvatskoj zauzimaju 7.57 % oranica, te su tako najzastupljenije krmne kulture na oranicama. Prinos sijena ovih kultura je neopravdano nizak, tako da se potencijal sorti koristi sa 30-40 %. Hrvatska ima dobre uvjete za proizvodnju sjemena lucerne i crvene djeteline, ali proizvodnja ne podmiruje potrebe. Domaće sorte lucerne su po prinosu suhe tvari i probavljivih proteina na nivou najboljih evropskih sorti.
   Ključne riječi: Prinos, sjeme, voluminozna krma, sorta,probavljivi protein
   

   ---

5. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Varijabilnost biljaka lucerne u F3 i F4 generaciji
   

   Autori:

   Stjepanović, Mirko (44940)

   Popović, Svetislav (70542)

   Časopis: Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji
   Broj: 2
   ISSN: 0352-1346
   Volumen: 23
   Godina: 1993
   Stranice: od 198 do 205
   Broj referenci: 3
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Ispitivanje izabranih biljaka selekcioniranih na prinos sjemena u F3 generaciji ukazalo je na postojanje razlika uprinosu i u F4 generaciji, ali da je koeficijent variranja između potomstava bio manji. Tijekom trogodišnjeg istračivanja,potomstva izabranih biljaka 62, 27 i 5 dali su najveće prinose sjemena po biljci, a iznosili su od 40.4 do 41.6 g. U trogodišnjem ispitivanju došlo je do propadanja biljka i ono je iznosilo od 1,9 do 18,1%. Potomstvo 92 imalo je najmanje propadanje biljaka (1.9 %).
   Ključne riječi: Izabrana biljka, potomstvo, prinos sklop
   

   ---

6. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje istočne Hrvatske razvojem stočarstva
   

   Autori:

   Stjepanović, Mirko (44940)

   ŠĆtefanić, Ivan

   Zimmer, Robert

   Smičić, Sonja (900684)

   Popović, Svetislav (70542)

   Časopis: Poljoprivredne aktualnosti
   Broj: 1
   ISSN: 0350-6622
   Volumen: 29
   Godina: 1993
   Stranice: od 155 do 163
   Broj referenci: 8
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Na području istočne Hrvatske velika gospodarstva posjeduju 43,6 %poljoprivrednih površina. Od obiteljskih gospodarstava 31,8 % jemanje od jednog hektara (1981.), dok je 2,6 % veće od 10 ha. Ustrukturi sjetve dominiraju žitarice, dok je udio krmnog biljanizak. Prinos voluminozne krme i sijena je nizak, jer se neprimjenjuju dostignuća u tehnologiji i zbog slabe opremljenostigospodarstava odgovarajućom tehnikom. Broj uvjetnih grla po hektaru je u padu i 1990. godine iznosio je0,39. Zbog ratnih stradanja broj stoke u regiji smanjen je za48,0 do 61,9 %. Razvojem stočarstva i mala gospodarstva mogu si osiguratiegzistenciju, jer gospodarstvo sa 4,4 ha i jednim uvjetnim grlompo hektaru po podmirenju svih troškova može ostvariti oko 3500DEM godišnje. Međutim mjere ekonomske politike moraju bitipoticajne za ove proizvođače.
   Ključne riječi: Gospodarstvo, stočarstvo, uvjetna grla, voluminozna krma
   

   ---

7. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Ekološke, fitocenološke i hranidbene značajke flore močvarno-nizinskog travnjaka u području PP Orahovica
   

   Autori:

   Skender, Ana

   Stjepanović, Mirko (44940)

   Bukvić, Gordana

   Popović, Svetislav (70542)

   Stipešević, Dinko

   Časopis: Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji
   Broj: 2
   ISSN: 0352-1346
   Volumen: 23
   Godina: 1993
   Stranice: od 82 do 105
   Broj referenci: 34
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Razvoj govedarske i ovčarske proizvodnje na PP " Orahovica" zahtijeva intenzivan uzgoj prirodnih i zasnovanih travnjaka, tj. povećanje produktivnosti i kvalitete krme primjenom agromeliorativnih mjera, posebice mineralnih gnojiva. U radu se iznose florne, ekološke, fitocenološke i kvalitativne značajke jednu godinu gnojenog i negnojenogprirodnog močvarno-nizinskog travnjaka "Nove livade" na području PP "Orahovica" u 1993. godini, gdje su u mješavini vegetacijskih jedinica asocijacija, sveza i redova najizraženiji facijesibuduće asocijacije Arrhenatheretum elatioris alopecurosum i A. e. moenchiosum. Oni pripadaju svezi Arrhenatherion Br. - B. 1925,redu Arrhenatheretalia Pawl. 1926 i razredu Molinio-ArrhenathereteaTx. 1937. Ostali regresivni stadiji asocijacije (Bromo-Cynosuretum, Serratulo-Plantaginetum), sveza (Trifolion pallidi, Molinion, Deschampsion) i redova (Trifolio-Hordetalia,Molinietalia, Deschampsietalia) ovoga razreda su slabije zastupljeni s karakterističnim vrstama pojedinih vegetacijskih jedinica i snižim pokrovnim vrijednostima. Bogatstvo flore (108 vrsta) pripada 81 rodu, 30 porodica, 24 reda i razredima Liliatae i Magnoliatae. U ispitivanom travnjaku pretežu višegodišnje vrste hemikriptofite i euroazijsko- kontinentalno-submediteranski florni element. Glede agroekoloških značajki tla, biljne vrste pokazuju da je ono srednje vlažno do svježe, slabo kiselo, te srednje siromašno do srednje bogato hranivima. Učešće od 77,78 - 84,26% nepoželjnih, odnosno korovnih vrsta ovoga travnjaka uvjetuje nisku kvalitetu zelene krme i sijena,što ukazuje na nedovoljnu primjenu agromeliorativnih mjera (ravnanje površina, odvodnja, gnojidba).
   

   ---

8. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Proizvodnja voluminozne krme za stočarsku proizvodnju u P.P."Orahovica"d.d. u 1993.godini
   

   Autori:

   Stjepanović, Mirko (44940)

   Bušljeta, Ivica

   Stipešević, Dinko

   Popović, Svetislav (70542)

   Časopis: Poljoprivredne aktualnosti
   Broj: 3-4
   ISSN: 0350-6622
   Volumen: 30
   Godina: 1994
   Stranice: od 549 do 557
   Broj referenci: 4
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: P.P."Orahovica" je u 1993. godini povećao stočarsku proizvodnju i ima 0.87 uvjetnih grla po hektaru. Potrebe na voluminoznoj krmi osiguravane su sjetvom kukuruza, ječma, zobi, suncokreta i sirka kao osnovnih usjeva i sjetvom postrnih usjeva. U 1993. godini spremljeno je 1.517.130 kilograma silaže.
   Ključne riječi: Stočarska proizvodnja, uvjetno grlo, voluminozna krma
   

   ---

9. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Čimbenik gubitaka i kvalitete sjemena lucerne
   

   Autori:

   Stjepanović, Mirko (44940)

   Popović, Svetislav (70542)

   Marijanović, Ivo

   Tucaković, Stjepan

   Časopis: Sjemenarstvo
   Broj: 3-4
   ISSN: 1330-0121
   Volumen: 11
   Godina: 1994
   Stranice: od 275 do 284
   Broj referenci: 6
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Gubici sjemena lucerne na hederu i vršalici odgovarajućim podešavanjem prije žetve i tijekom žetve mogu biti manji od 1%. Povećana brzina obrtaja bubnja povećava gubitke sjemena kod čišćenja na magnetnom odjeljivaču. Na gubitke sjemena tijekom dorade značajno djeluje čistoća sjemena te vidljiva i mikro oštećenja. Najveća klijavost sjemena dobivena je kod 750 obrtaja bubnja u minuti. Vidljiva oštećenja sjemena bila su od 0.97-2.03 %, a nevidljiva (mikro) 0.93-1.83 %.
   Ključne riječi: Žetva, gubici, oštećenja sjemena, klijavost
   

   ---

10. Tip rada: Rad u časopisu
    

    Naslov: Vilina kosica (Cuscuta spp.) ograničavajući čimbenik proizvodnje sjemena lucerne
    

    Autori:

    Popović, Svetislav (70542)

    Stjepanović, Mirko (44940)

    Časopis: Sjemenarstvo
    Broj: 2-3
    ISSN: 1330-0121
    Volumen: 12
    Godina: 1995
    Stranice: od 135 do 149
    Broj referenci: 11
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Kvaliteta sjemena je značajan čimbenik u proizvodnji ratarskih kultura,aosobito kod lucerne i drugih sitnozrnih leguminoza.Širenjem proizvodnje sjemena lucerne sve se više širi vilina kosica u lucerni.Na području Slavonije i Baranje njeno prisustvo u lucerni cijeni se na oko 40% površina,a u Istri na crvenicama na oko 80 %.U proizvodnji sjemena lucerne vilina kosica je karantenski korov,pa je treba uništavati kako mehaničkim mjerama, tako i pomoću herbicida.U ispitivanju su bila četiri herbicidna preparata (Kerb50,Cidokor,Pivot100E i Aretit flussig) primijenjena pred početak vegetacije i nakon košnje prvog porasta u dvije količine na lokalitetima Osijek i Poreč u 1988. i 1989. godini.Ispitivanja su provedena na četiri i pet godina starom sjemenskom lucerištu.Ispitivanja u Osijeku su pokazala da je na površinama tretiranim Kerbom 50 (prosječno za dvije godine), bio najniži udio sjemena viline kosice u sjemenu lucerne (2,35 %) dok je na netretiranoj površini udio sjemena viline kosice iznosio 9,29 %.Ostali herbicidi dali su slabije rezultate.Ispitivanja u Poreču u sasvim drugom klimatu su pokazala daleko manju efikasnost herbicida nego u Osijeku. Najbolji rezultat i u Poreču postignut je tretiranjem Kerbom 50,ali je udio sjemena viline kosice u sjemenu lucerne iznosio 53,63 %,dok je na netretiranoj površini iznosio 78,61 % u prosjeku za dvije godine.I u Poreču su ostali ispitivani herbicidi dali slabije rezultate.
    

    ---

11. Tip rada: Rad u časopisu
    

    Naslov: Utjecaj korova na gubitke sjemena lucerne tijekom čišćenja
    

    Autori:

    Čajić, Vesna

    Stjepanović, Mirko (44940)

    Časopis: Sjemenarstvo
    Broj: 2-3
    ISSN: 1330-0121
    Volumen: 12
    Godina: 1995
    Stranice: od 123 do 134
    Broj referenci: 15
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: U radu su prikazani rezultati gubitaka sjemena lucerne tijekom dorade i kvaliteta sjemena nakon dorade.U ispitivanju je bilo sedam partija sjemena grupiranih po proizvođačima sa ukupno 58.683 kg sjemena.Udiosjemena korova u sjemenu prije čišćenja kretao se od 0,15-6,04 %.Ovisno o proizvođaču broj vrsta korova bio je od 5-17.Od sjemena korova koje se teško izdvaja iz sjemena lucerne utvrđeno je prisustvo:Cuscuta spp.,Rumex spp.,Plantago lanceolata,Amaranthus retroflexus,Myosotis arvensis,Polygonum lapathifolium,Setaria spp. i Sorghum spp..Dorada sjemena obavljena je na selektoru i magnetskom odjeljivaču.Tijekom dorade izgubljeno je u prosjeku 20,4 % sjemena lucerne (selektor 14,69%,magnetski odjeljivač 5,71%), odnosno 10.021 kg sjemena,što odgovara tržnoj vrijednosti od oko 40.000 DEM.Na gubitke u doradi najveći utjecaj je imalo prisustvo sjemena korova koje se teško izdvaja iz sjemena lucerne (r=0,735), postotni udio korova u naturalnom sjemenu (r=0,723) i ukupni udio korova u naturalnom sjemenu (r=0,476).
    Ključne riječi: Lucerna,dorada,korovi,gubici sjemena
    

    ---

12. Tip rada: Rad u časopisu
    

    Naslov: Uvjeti proizvodnje i prinosi sjemena lucerne u istočnoj Hrvatskoj
    

    Autori:

    Stjepanović, Mirko (44940)

    Tucaković, Stjepan

    Blaževac, Slavoljub

    Popović, Svetislav (70542)

    Marijanović, Ivo

    Blaževac, Slavoljub

    Časopis: Poljoprivredne aktualnosti
    Broj: 3-4
    ISSN: 0350-6622
    Volumen: 30
    Godina: 1994
    Stranice: od 435 do 441
    Broj referenci: 6
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: U 1993. godini na području istočne Hrvatske sjeme lucerne je proizvedeno na 142 ha.Ovisno o proizvođaču ostvaren je prinos naturalnog sjemena,po odbitku udjela korova i ostalih primjesa od 96 do 925 kg/ha.Na visinu prinosa djelovala je i količina oborina koja je pala tijekom porasta otkosa za sjeme.
    Ključne riječi: Lucerna,sjeme,prinos,oborine,korov
    

    ---

13. Tip rada: Rad u zborniku
    

    Naslov: Genetska varijabilnost biljaka lucerne u F3 i F4 generaciji
    

    Autori:

    Stjepanović, Mirko (44940)

    Popović, Svetislav (70542)

    Urednici

    Rotili, Pietro

    Zannone, L.

    Naslov zbornika: Erba medica, X-a Conferenca Internacionale
    Jezik: engleski
    Mjesto: Lodi, Italija
    Godina: 1992
    Stranice: od 480 do 484
    Skup: EUCARPIA - Medicago spp Group
    Održan: od 15.06.92 do 19.06.92
    Sažetak: Ispitivanje izabranih biljaka selekcioniranih na prinos sjemena u F3 generaciji ukazalo je na postojanje razlika uprinosu i u F4 generaciji, ali da je koeficijent variranja između potomstava bio manji. Tijekom trogodišnjeg istračivanja,potomstva izabranih biljaka 62, 27 i 5 dali su najveće prinose sjemena po biljci, a iznosili su od 40.4 do 41.6 g. U trogodišnjem ispitivanju došlo je do propadanja biljka i ono je iznosilo od 1,9 do 18,1%. Potomstvo 92 imalo je najmanje propadanje biljaka (1.9 %).
    Ključne riječi: Izabrana biljka, potomstvo, prinos, sklop
    

    ---

14. Tip rada: Rad u zborniku
    

    Naslov: Lucerna (Medicago sativa) kao značajan žimbenik u proizvodnji voluminozne krme u Rrpublici Hrvatskoj
    

    Autori:

    Stjepanović, Mirko (44940)

    Popović, Svetislav (70542)

    Smičić, Sonja

    Naslov zbornika: Management and Breeding of perennial Lucerne for Diversifield Purposes
    Jezik: engleski
    Mjesto: Rim, Italija
    Godina: 1994
    ISBN/ISSN: 1024-2368
    Stranice: od 21 do 22
    Skup: EUCARPIA - Medicago spp Group
    Održan: od 04.09.94 do 08.09.94
    Sažetak: Lucerna se u Hrvatskoj sije na 3,85 do 4,35 % poljoprivrednih povšina.Površine pod lucernom u narednom razdoblju se neće povećavati.Za očekivati je porast prinosa po jedinici površine.Domaće sorte koriste se u proizvodnji sa svega 40 % genetskog potencijala.Izborom sorte uz primjenu odgovarajućih agrotehničkih mjera iskorištenje genetskog potencijala sorte trebao bi narasti do 65-70%.Hrvatska podmiruje svega 50 % potreba na sjemenu lucerne iz vlastite proizvodnje i za očekivati je da u naredne 3-4 godine potrebe na sjemenu budu podmirene iz vlastite proizvodnje.
    Ključne riječi: Lucerna,genetski potencijal,sjeme
    Ostalo:
    

    ---

15. Tip rada: Sažetak u zborniku
    

    Naslov: Proizvodnja krmnog bilja u Republici Hrvatskoj
    

    Autori:

    Stjepanović, Mirko (44940)

    Popović, Svetislav (70542)

    Majić, Milica

    Milas, Milan

    Urednici

    Bodakoš, Dragutin

    Naslov zbornika: EXPO 93
    Jezik: hrvatski
    Mjesto: Osijek
    Godina: 1993
    Stranice: od 13
    Skup: Uloga oplemenjivanja bilja i sjemenarstvo u obnovi i razvoju poljodjelstva Hrvatske
    Održan: od 05.05.93 do 09.05.93
    Sažetak: Proizvodnja krmnog bilja usko je povezana sa stočarskom proizvodnjom.Budući da nam je stočarska proizvodnja po broju uvjetnih grla na 100 ha poljoprivredne površine bila slaba do osrednja i proizvodnju voluminozne krme i sjemena krmnih kultura u cjelini gledano možemo isto tako ocijeniti.Sa takovim stanjem se ne može miriti.Moramo prići intenziviranju proizvodnje voluminozne krme kako na oranicama tako i na prirodnim travnjacima (livadama i pašnjacima), osobito na livadama.To je tim značajnije jer se pod krmnim kulturama nalaze značajne površine u Republici Hrvatskoj.Tako su livade zastupljene sa 12,7%,pašnjaci sa 35,7%,a krmno bilje na oranicama sije se na 5,3% poljoprivrednih površina.Prinosi volumunozne krme su najniži na prirodnim pašnjacima (0,52 t/ha),nešto su veći na livadama (2,53 t/ha),a najveći na oraničnim površinama.Na oranicama su od krmnih kultura najzastupljenije višegodišnje leguminoze (lucerna,crvena djetelina) koje se siju na 65,4% površina.Osim ove dvije kulture na oraničnim površinama siju se:inkarnatka,smiljkita roškasta,švedska djetelina,esparzeta,grahorica,grašak, lupina,stočna koraba,stočni kelj,stočna mrkva,stočna repa,krmna repica,heljda,kukuruz za silažu,sirak te sve trave za proizvodnju djetelinsko-travnih smjesa i travnih smjesa.
    Ključne riječi: Voluminozna krma,višegodišnje legumunoze,trave
    

    ---

16. Tip rada: Magistarski rad
    

    Naslov: Utjecaj kemijskog suzbijanja viline kosice (Cuscuta spp.) na mogućnost proizvodnje sjemena lucerne
    Fakultet: Poljoprivredni Josipa Jurja Strossmayera
    Autor: POPOVIĆ SVETISLAV
    Datum obrane: 30.01.95
    Jezik: hrvatski
    Broj stranica: 92
    Sažetak: Jedan od ograničavajućih čimbenika proizvodnje sjemena lucerne je velika prisutnost korova u sjemenskom lucerištu, a posebno viline kosice kao karantenskog korova koji se u procesu dorade teško izdvaja iz sjemena lucerne.Da bi pokušali riješiti ovaj problem postavljeni su poljski pokusi sa 17 tretmana po slučajnom blok rasporedu u četiri ponavljanja na dva lokaliteta tijekom dvije godine (1988.,1989.).Ispitivanja su obavljena standardnim znanstvenim metodama.pokusi su postavljeni na Poljoprivrednom institutu u osijeku na tlu tipa eutrični kambisol, neutralne do slabo kisele reakcije s 1,7 % humusa te osrednjim sadržajem aktivnog fosfora i kalija i na površinama Poljoprivrednog poduzeća "Agrolaguna" Poreč na tlu tipa crvenica s 0,87 % humusa,blago kisele reakcije s malo aktivnog fosfora i osrednjeg sadržaja kalija.Ispitivana je učinkovitost četiri herbicidna preparata (Kerb 50,Cidokor,Pivot 100 E,Aretit flussig) u dva roka -vremena primjene (prije kretanja vegetacije i nakon prvog otkosa) i u dvije količine u usporedbi s netretiranom kontrolom,nasuzbijanje viline kosice sjemenskog lucerišta u četvrtoj i petoj godini uzgoja.Ispitivani herbicidni preparati ispoljili su različiti koeficijent efikasnosti na prinos sjemena viline kosice po godinama ispitivanja,lokalitetima i rokovima primjene.Najveći keoficijent efikasnosti imao je Kerb 50 (prosječno 57,91%), anajmanji Pivot 100E (prosječno7,39%).U Osijeku je koeficijent efikasnosti preparata Kerb 50 bio 78,85% uz prosječnu zarazu usjeva vilinom kosicom od 8,18%,a u Poreču 36,97% uz prosječnu zarazu od 73,47%.Vrijeme primjene herbicidnih preparata značajno je djelovalo na koeficijent efikasnosti.Viši koeficijent efikasnosti imali su svi ispitivani herbicidni preparati primjenom nakon prvog otkosa lucerne.Kerb 50,najučinkovitiji ispitivani preparat u suzbijanju viline kosice, imao je koeficijent efikasnosti prvog roka primjene 40,06%,a drugog 74,63% prosječno za oba lokaliteta u dvije godine.Primjenjene količine nisu djelovale na koeficijent efikasnosti.Prinos sjemena lucerne je kolebao od 507,1 kg/ha (Osijek,1988.g.)do 22,4 kg/ha (Poreč,iste godine).Na prinos sjemena lucerne djelovale su klimatske prilike tijekom ispitivanja,sadržaj viline kosice i ukupna korovna flora.U pokusima se pojavila 31 korovna vrsta iz 2 razreda 12 redova i 16 porodica.Na oba ispitivana lokaliteta utvrđene su slijedeće dvije vrste viline kosice:Cuscuta trifolii Bab. i Cuscuta campestris Yuncker.Prema spektru životnih oblika,najviše je bilo terofit (58,06%),zatim hemikriptofita (35,48%),a najmanje geofita (6,54%).
    Ključne riječi: Vilina kosica,herbicidni preparat,prinos,koeficijent efikasnosti
    

    ---

17. Tip rada: Mentorstvo
    

    Naslov: Utjecaj korova i drugih primjesa u sjemenu lucerne na gubitke i kvalitet sjemena u procesu dorade
    Fakultet: Poljoprivredni Josipa Jurja Strossmayera
    Mentor: STJEPANOVIĆ MIRKO
    Datum obrane: 14.02.94
    Broj stranica: 50
    Autor: Čajić Mr.sci. Vesna
    Rad: Magisterij
    

    ---

18. Tip rada: Nova sorta
    

    Naslov: Osječka 90
    

    Autori:

    Bošnjak, Dragoljub (4906)

    Stjepanović, Mirko (44940)

    Popović, Svetislav (70542)

    Zorić, Jelena (28481)

    Odobrila ustanova: Savezni komitet za poljoprivredu
    Depo ustanova: Poljoprivredni institut Osijek
    Datum odobrenja: 22.01.91
    Broj rješenja: 2/0-04-001/14
    

    ---

19. Tip rada: Nova sorta
    

    Naslov: Osječka SZ
    

    Autori:

    Bošnjak, Dragoljub (4906)

    Stjepanović, Mirko (44940)

    Popović, Svetislav (70542)

    Zorić, Jelena (28481)

    Odobrila ustanova: Savezni komitet za poljoprivredu
    Depo ustanova: Poljoprivredni institut Osijek
    Datum odobrenja: 22.01.91
    Broj rješenja: 2/0-04-001/14
    

    ---

20. Tip rada: Nova sorta
    

    Naslov: Osječka 13
    

    Autori:

    Bošnjak, Dragoljub (4906)

    Stjepanović, Mirko (44940)

    Popović, Svetislav (70542)

    Zorić, Jelena (28481)

    Odobrila ustanova: Savezni komitet za poljoprivredu
    Depo ustanova: Poljoprivredni institut Osijek
    Datum odobrenja: 22.01.91
    Broj rješenja: 2/0-04-001/14
    

    ---

21. Tip rada: Nova sorta
    

    Naslov: Osječka 93
    

    Autori:

    Bošnjak, Dragoljub (4906)

    Stjepanović, Mirko (44940)

    Popović, Svetislav (70542)

    Odobrila ustanova: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske
    Depo ustanova: Poljoprivredni institut Osijek
    Datum odobrenja: 27.05.93
    Broj rješenja: 525-06-93-02
    

    ---

Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć