SVIBOR - Radovi - projekt broj: 4-01-125

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH


Radovi objavljeni na projektu 4-01-125


Broj radova citiranih u CC: 0
Broj ostalih radova: 20
Ukupno objavljenih radova: 20


  1. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Važnost sorte i kvalitete sjemena u proizvodnji šećerne repe

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Liović, Ivica
    Vujević, Miljana
    Zdravčević, Josip
    Časopis: Poljoprivredne aktualnosti
    Broj: 1
    ISSN: 862 -
    Volumen: 38
    Godina: 1991
    Stranice: od 175 do 182
    Broj referenci: 4
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Domaće i strane selekcijske kuće intenzivnim radom naoplemenjivanju šećerne repe svorile su veći broj vrlo kvalitetnihsorata. Provedena istraživanja stvorenog sortimenta i rezultatiprakse dozvoljavaju zaključak da se današnji sortiment nerazlikuje bitno u pogledu visine prinosa šećera, kao i da domaćesorte pokazuju ista, slična ili bolja svojstva od inozemnihselekcija. Korištenje biološkog potencijala sorte zavisi od agrotehničkihmjera, ali i agroekoloških uvjeta. Kako sorte nejednako reagirajuna izmijenjene uvjete proizvodnje, stalna briga stručnih službi iproizvođača repe treba biti praćenje postojećeg i novogsortimenta šećerne repe. Osim potencijala sorte veliko značenje u proizvodnji šećerne repeima i kvaliteta sjemena. Iako poljska klijavost zavisi od većegbroja faktora, budući da proizvođač u trenutku donošenja odluke ogustoći sjetve najčešće ne raspolaže drugim već samo jednimfaktičnim podatkom, a to je laboratorijska klijavost, to traži daona bude što veća. Kako klijavost ne zavisi samo od dorade isorte, već i uvjeta pod kojima se izvodi umnažanje sjemena, težetva, to su svi sudionici u lancu proizvodnje odgovorni zakvalitetu dorađenog sjemena.
    Ključne riječi: šećerna repa, sjeme, sorta, prinos korijena, kvaliteta korijena

  2. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Analiza proizvodnje šećerne repe u 1990. godini i mogućnosti poboljšanja proizvodnog procesa

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Rastija, Manda
    Liović, Ivica
    Časopis: Poljoprivredne aktualnosti
    Broj: 3
    ISSN: 862 -
    Volumen: 39
    Godina: 1991
    Stranice: od 507 do 516
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Šećerna repa u 1990. godini uzgajana je na 27.141 ha.Proizvedeno je ukupno 1.205.060 t korijena. Ostvareni prosječniprinos korijena od 44,4 t/ha na razini je višegodišnjeg prosjeka,na kojem je nivou i postignuti sadržaj šećera od 15,97 %. Uproizvodnji šećerne repe ove godine obraćena je dužna pozornostplodoredu i obradi tla. Sjetva je obavljena rano tj. na 94 % površina već u ožujku,najčešće na razmak u redu od 10 do 12 cm. Od sorata korištene sudomaće (Os Optima, Os Nada, Os Sana) i inozemne selekcije(Sucrohil, Kawemaja, Kawelena). Poljska klijavost je bila visoka,pa je ostvarena kompletnost usjeva u najvećem broju slučajeva. Napad štetnika i bolesti bio je slabog do srednjeg intenziteta.Buhać je napao repu na 33 % površina, pipa na 34 %, a lisnesovice na 23 % repišta. Zaštita od Cercospore vršena je na 67 %repišta najčešće jednom, a samo na manje prostora dva puta.
    Ključne riječi: šećerna repa, tehnologija proizvodnje, prinos korijena, kvaliteta korijena

  3. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Utjecaj Radotirama na heteroploidnost, klijavost i prinos šećerne repe

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Vujević, Miljana
    Papeš, Dražena
    Liović, Ivica
    Časopis: Poljoprivredne aktualnosti
    Broj: 3
    ISSN: 862 -
    Volumen: 39
    Godina: 1991
    Stranice: od 613 do 620
    Broj referenci: 8
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Prikazani su rezultati istraživanja o djelovanju Radotirama nalaboratorijsku i poljsku klijavost, razinu ploidnosti i prinoskorijena kod tri hibrida šećerne repe. Pokus je postavljen ulaboratorijskim uvjetima 1989. i 1990. godine u Osijeku. Ulaboratoriju je utvrđena laboratorijska klijavost i razinaploidnosti (aceto-orcein squash metoda) hibrida. Analizomdobivenih podataka utvrđeno je da povećanjem doze Radotirama sesmanjuje poljska klijavost i postotak triploidnih biljaka kao iznačajno povećanje postotka kromosomskih aberacija kod sjemena ibiljaka hibrida upoređenih sa netretiranom kontrolom. Sve ovepromjene su povezane sa smanjenjem prinosa korijena šećerne repe.
    Ključne riječi: šećerna repa (Beta vulgaris), hibrid, zaprašeno sjeme, radotiram, tetrametil-tiuram-disulfid (TMTD)

  4. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Tehnologija proizvodnje šećerne repe u normalnim i posebnim uvjetima 1992. godine

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Eljuga, Luka
    Časopis: Poljoprivredne aktualnosti
    Broj: 1
    ISSN: -
    Volumen: 40
    Godina: 1992
    Stranice: od 77 do 86
    Broj referenci: 5
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Uz prosječne prinose koji su ostvareni u zadnjem petogodištu dabi iskoristili izgrađene kapacitete tvornice šećera za sjetvušećerne repe trebalo bi angažirati 34.233 ha. Zbog zaposjednutog jednog dijela površina, ratnih aktivnosti inepovoljnih vremenskih prilika u jesen 1991. godine stanje upogledu obrade tla i gnojidbe za sjetvu šećerne repe 1992. godinemožemo smatrati u najvećem broju slučajeva neodgovarajućim premapotrebama ove kulture. Ostatak dijela nepovađene šećerne repe na polju, nestimulativnacijena korijena u dužem vremenskom razdoblju i visoki troškovizasnivanja nove proizvodnje negativno utječu na samo planiranjesjetve šećerne repe. Zbog toga postoji opasnost da se površineznatno smanje ili da se proizvođači odluče za proizvodnju suvišekasno što bi sa stanovišta pravovremene primjene odgovarajućihagrotehničkih mjera bilo nepovoljno. Kasno oslobađanje okupiranih površina utjecat će osim napravovremenu obradu tla i gnojidbu i na rok sjetve. Budući dakasni rokovi dovode do značajnog pada prinosa korijena, odlaganjesjetve je ograničeno. Sjetvu u svibnju u istočnom dijelu Hrvatskes ekonomske strane bi teško mogli opravdati. Izostanak dodavanja hraniva do proljeća može se nadoknaditipovećanom predsjetvenom gnojidbom, s ciljem što ranijeg njenogizvođenja i gnojidbom u vegetaciji. Međutim s prihranom nesmijemo čekati suviše dugo već ju trebamo obaviti pavovremenokako kasna gnojidba ne bi negativno utjecala na kvalitetukorijena. Zbog propusa u obradi tla, kod zaštite šećerne repe od korova,trebamo predvidjeti potpunu zaštitu uz primjenu u kombinacijiherbicida i višekratno tretiranje. Zaštita od štetnika ibolesti mora biti potpuna što bi pomoglo da i pored svih problemau pripremi proizvodnje rezultat ipak bude zadovoljavajući.
    Ključne riječi: šećerna repa, tehnologija proizvodnje, neizvađena repa

  5. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Proizvodne osobine diploidnih i triploidnih hibrida šećerne repe

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Liović, Ivica
    Magud, Zvjezdana
    Časopis: Poljoprivredne aktualnosti
    Broj: 3
    ISSN: 862 -
    Volumen: 29
    Godina: 1993
    Stranice: od 365 do 371
    Broj referenci: 8
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Šećerna repa je tipična stranooplodna biljka s dvospolnimcvjetovima pa je za proizvodnju hibrida potrebno imati: - diploidnu citoplazmatski muško sterilnu liniju -2xCMS,(S) xxxz, - održivač muške sterilnosti - O-tip 2 x (N) xxxz, - višeklični diploidni ili tetraploidni oprašivač. Danas u selekciji, pa i među priznatim sortama u Europi, više suzastupljeni triploidi, ali su priznati, pogotovo u novije vrijemei vrlo kvalitetni diploidni hibridi povećane otpornosti na biljnebolesti. Dobiveni rezultati i u ovom radu govore o mogućnosti dobivanjakvalitetnih hibrida na diploidnoj i triploidnoj razini, pa možemoreći da gospodarska vrijednost stvorenog hibrida ovisi više oproizvodnim osobinama i kombinatornoj sposobnosti korištenihlinija. Za ispitivana svojstva, prinos korijena, sadržaj šećera,prisustvo K, Na, AmN, utvrđeno je postojanje signifikantnihrazlika između ispitivanih genotipova što ukazuje i na postojanjeodređenih genetskih razlika. Osim toga, za sva svojstva nijepostojala pravilnost u intenzitetu ispoljavanja genotipskevarijanse, pa je u zavisnosti od oprašivača i njihova grupahibrida pokazivala različit intenzitet ispoljavanja pojednihsvojstava.
    Ključne riječi: šećerna repa, linija, hibrid, diploid, triploid, proizvodna svojstva

  6. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Dostignuća i perspektive oplemenjivanja šećerne repe u našoj zemlji

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Časopis: Sjemenarstvo
    Broj: 3
    ISSN: 862 -
    Volumen: 10
    Godina: 1993
    Stranice: od 155 do 161
    Broj referenci: 6
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: U radu je dan pregled razvoja oplemenjivanja šećerne repe uRepublici Hvaskoj od 1923. godine kada je na Belju osnovana prvastanica za selekciju šećerne repe do danas. Na temeljudosadašnjih iskustava autor predlaže ciljeve budućih programaoplemenjivanja i daje pregled svojstava koja bi buduća nova sortaili hibrid trebala imati.
    Ključne riječi: šećerna repa, sorta, hibrid, oplemenjivanje

  7. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Priznati kultivari i trendovi u oplemenjivanju šećerne repe

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Liović, Ivica
    Magud, Zvjezdana
    Mertz, Ružica
    Časopis: Sjemenarstvo
    Broj: 1-2
    Volumen: 11
    Godina: 1994
    Stranice: od 39 do 47
    Broj referenci: 3
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Šećerna repa spada među mlade ratarske kulture. Njezina važnost počinje 1747. godine Marggrafovim otkrićem da je šećer kojeg sadrži šećerna repa istog kemijskog sastava kao i šećer iz šećerne trske. Kao ishodni materijal svih do sada stvorenih kultivara šećerne repe poslužio je križanac lisnatih i korijenastih formi repe. Takva hibridna populacija odlikovala se niskim sadržajem šećera zbog čega repa nije bila interesantna kao sirovina za proizvodnju šećera. Od tog vremena do danas repa je doživjela čitav niz promjena, a najveće su nastale posljednjih 30-50 godina. U ovom razdoblju višeklične sorte zamijenjene su jednokličnim, stvorene su poliploidne sorte, a zatim i hibridi na sterilnoj osnovi. Ovim promjenama šećerna repa pretvorena je u značajnu idnustrijsku kulturu čija je proizvodnja potpuno mehanizirana, a prinos i sadržaj šećera povećani su tri i više puta. U Hrvatskoj je oplemenjivanje šećerne repe započelo prije 70 godina na dobru "Belje". Ovaj rad intenziviran je 1962. godine osnivanjem Instituta za šećernu repu Osijek. Rezultati se ogledaju u stvaranju većeg broja kultivara, a u ovom napisu bit će analizirane osobine dva nova hibrida (Os Nada i Os Sana) čije su vrijednosti nakon priznavanja potvrđene i u širokoj proizvodnji.
    Ključne riječi: Šećerna repa, hibrid, oplemenjivanje

  8. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Trideset godina proizvodje šećerne repe u Hrvatskoj

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Liović, Ivica
    Časopis: Poljoprivredne aktualnosti
    Broj: 1-2
    Volumen: 30
    Godina: 1994
    Stranice: od 161 do 169
    Broj referenci: 3
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: U radu je dan pregled proizvodnje šećerne repe u Republici Hrvatskoj od 1961 - 1990. godine. Izračunat je trend kretanja površine pod šećernom repom, prinosa korijena i sadržaja šećera. Ostvareni rezultati u Hrvatskoj uspoređeni su s rezultatima u proizvodnji šećerne repe u nekim europskim zemljama.
    Ključne riječi: Šećerna repa, površine, prinos korijena, sadržaj šećera

  9. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Varijabilnost mase i kvalitete korijena šećerne repe u individualnoj analizi

    Autori:
    Liović, Ivica
    Kristek, Andrija (23536)
    Časopis: Sjemenarstvo
    Broj: 1
    Volumen: 12
    Godina: 1995
    Stranice: od 5 do 12
    Broj referenci: 8
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Šećernu repu uzgajamo zbog korijena koji se koristi za dobivanje šećera. Prinos tehnološkog šećera je rezultat prinosa korijena, sadržaja šećera i njegovog iskorištenja. Na iskorištenje šećera značajan utjecaj ima sadržaj natrija, kalija i "štetnog" dušika. Individualnom analizom se određuje sadržaj šećera, natrija, kalija i "štetnog" dušika pojedinačnih korijenova. Iskorištenje šećera za repu je jako praktično svojstvo u izboru korijenova, jer objedinjava sadržaj šećera, natrija, kalija i "štetnog" dušika. Povećanjem mase korijena do 800 g povećava se sadržaj šećera, a zatim se smanjuje. Slična je situacija s iskorištenjem šećera. Sadržaj kalija, natrija i "štetnog" dušika se povećava s povećanjem mase korijena. Na prinos tehnološkog šećera najveći utjecaj ima masa korijena, te se zato povećanjem mase korijena povećava i prinos tehnološkog šećera. Završna ocjena je izbor na osnovu oblika korijena. Korijen treba biti pravilnog, konusnog oblika, male glave i plitkih uzdužnih brazdica. Na osnovu rezultata korijenovi se dijele u tri grupe: matične biljke, super elita i elita, a najlošiji korijenovi se odbacuju.
    Ključne riječi: Šećerna repa, masa korijena, individualne analize, izbor

  10. Tip rada: Rad u zborniku

    Naslov: Proizvodnja šećerne repe u 1992. godini

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Naslov zbornika: CROS - Udruga hrvatskih šećerana
    Jezik: hrvatski
    Mjesto: Zagreb
    Godina: 1993
    Stranice: od 1 do 22
    Skup: Prvi skup industrije šećera Hrvatske
    Održan: od 10.06.93 do 11.06.93
    Sažetak: Šećerna repa u 1992. godini uzgajana je na 14.732 ha. Ostvaren jeprosječni prinos korijena od 31,7 t/ha uz prosječnu digestiju od15,07 %. Vremenske prilike bile su nepovoljne za proizvodnjušećerne repe što je u najvećoj mjeri imalo utjecaj na ostvarenirezultat. Najveći dio površina (92,5 %) zasijan je na vrijeme tj.do 10. travnja, a najčešći razmak u redu iznosio je 12 - 15 cm.Od sorata korištene su domaće (Os Sana, Os Nada, Os Optima), a odinostranih Kawemaja i Sucrohill. Gnojidba se kretala u širokomrasponu i to za dušik od 90-244 kg/ha, 79-216 kg/ha P2O5 i 72-312kg/ha K2O. Gnojidba stajnjakom izvršena je na samo oko 1 %površina. Napad štetnika i bolesti bio je slabog do srednjegintenziteta. Vađenje šećerne repe započelo je početkom drugedekade rujna, a završeno početkom studenog.
    Ključne riječi: šećerna repa, tehnologija proizvodnje, prinos korijena, kvaliteta korijena

  11. Tip rada: Rad u zborniku

    Naslov: Formiranje osnove za utvrđivanje zaštitne cijene korijena šećerne repe

    Autori:
    Balić, Željka (160042)
    Kristek, Andrija (23536)
    Kanisek, Jozo (4453)
    Liović, Ivica
    Naslov zbornika: II skup industrije šećera Hrvatske
    Jezik: hrvatski
    Mjesto: Zagreb
    Godina: 1994
    Stranice: od 1 do 9
    Skup: II skup industrije šećera Hrvatske
    Održan: od 21.06.94 do 23.06.94
    Sažetak: Šećernom repom devedesetih godina u Republici Hrvatskoj bilo je zasijano približno 29000 ha. Ostvarivani su prosječni prinosi oko 44 t/ha. Proizvedena količina korijena varirala je između 1,0-1,4 mil. tona. Nakon poznatih događanja u Zemlji površine pod ovom kulturom su prepolovljene. Zbog potrebe za šećerom šećerna repa danas sije se i na neuvjetnim tlima uz neodgovarajuću agrotehniku. Prinosi su smanjeni ispod 40 t/ha. Do sada cijena šećerne repe bila je čvrsto vezana za cijenu pšenice. Taj paritet danas je slobodniji. Vlada regresom u iznosu od 18 DEM/1Usjemena i 87 DEM po toni mineralnog gnojiva potiče proizvodnju šećerne repe. Uz to proizvođaču osigurava i premiju od 13 DEM/t korijena. Tvornice šećera pomažu proizvođače sa 7 DEM/t sirovine. Ukupna ulaganja pri proizvodnji šećerne repe kreću se oko 3.500 DEM po ha. Vrijednost proizvodnje zna biti ispod razine tih troškova. Zbog toga pojedini proizvođači proizvodnjom ostvaruju gubitak. To je osobito izraženo u godinama s nepovoljnim vremenskim prilikama. Istraživanjem utvrđen je tipski model analitičke kalkulacije na temelju uvažavanja normativa utroška materijala, rada ljudi i strojeva čime je smanjena razlika između troškova i vrijednosti proizvodnje. Sugerira se da Vlada ubuduće pri utvrđivanju zaštitne cijene korijena šećerne repe uvažava normirane utroške materijala, rada i ostalih troškova.
    Ključne riječi: Regres, premija, ulaganje, vrijednost proizvodnje, tipski model analitičke kalkulacije, normativ

  12. Tip rada: Rad u zborniku

    Naslov: Influence of several agronomic factors on the production of sugar beet

    Autori:
    Kanisek, Jozo (4453)
    Kristek, Andrija (23536)
    Naslov zbornika: Third Congress of the European Society for Agronomy
    Jezik: engleski
    Mjesto: Padova, Italy
    Godina: 1994
    Stranice: od 712 do 713
    Skup: Third Congress of the European Society for Agronomy
    Održan: od 18.09.94 do 22.09.94
    Sažetak: Analizom podataka za razdoblje od 1980-1992. godine utvrđeno je djelovanje klimatskih prilika na prinos korijena šećerne repe. Dobiveno je pozitivno djelovanje oborina u kolovozu na prinos korijena (r=0,535). Proizvedena količina šećera u t/ha u direktnoj je vezi s prinosom korijena po ha (r=0,915), dok sadržaj šećera nije pokazao očekivani utjecaj (r=0,401). U istraživanom razdoblju prosječno godišnje trošeno je 1,9 - 2,6 sjetvenih jedinica sjemena po hektaru. Cijena sjemena opada po stpi -3,25 %. Troškovi sjemena po ha u troškovima materijala zastupljeni su s oko 19 %, a u ukupnim troškovima od 3,0 - 5,5 %. Ukupno utrošena mineralna gnojiva porasla su sa 370 na 490 kg/ha. Dušik je trošen u količini oko 140 kg/ha. Količina fosfora povećana je sa 85 na 143, a kalija sa 150 na 200 kg/ha. U troškovima materijala na njih otpada 33,2 - 43,4 %. U ukupnim troškovima oni sudjeluju sa 7,0 - 10,6 %. S udjelom od oko 50 % u troškovima materijala, troškovi sredstava za zaštitu čine njihov najveći dio. Pri proizvodnji šećerne repe trošeno je izemđu 20 - 45 sati/ha rada strojeva. Troškovi rada strojeva rasli su po stopi rasta od 2,42 %. U direktnim troškovima zastupljeni su s udjelom od 23,7 - 33,8 % a u ukupnim znaju dostići i do 24,9 %. Visok je i utrošak sati rada ljudi po ha. U ukupnim troškovim troškovi rada ljudi porasli su na 22 %. Visoki su i indirektni troškovi koji znaju dostići i do 30 % ukupnih troškova. Prosječni godišnji prinos korijena šećerne repe kretao se od 42,15 - 54,96 t/ha. Ukupni prosječni prinos iznosi 45,72 t/ha s koeficijentom varijacije od 20,5 %.
    Ključne riječi: Šećerna repa, prinos, ulaganje, struktura troškova.

  13. Tip rada: Rad u zborniku

    Naslov: Ostvareni rezultati u proizvodnji šećerne repe na području Republike Hrvatske u 1994. godini

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Naslov zbornika: III skup industrije šećera Hrvatske
    Jezik: hrvatski
    Mjesto: Zagreb
    Godina: 1995
    Stranice: od I-I do I-19
    Skup: III skup industrije šećera Hrvatske
    Održan: od 20.09.95 do 22.06.95
    Sažetak: Šećerna repa u 1994. godini uzgajana je na 15.944 ha. Ostvaren je prosječni prinos korijena od 36,9 t/ha uz prosječni sadržaj šećera od 12,92 %. Vremenske prilike bile su nepovoljne za proizvodnju šećerne repe što je u najvećoj mjeri imalo utjecaj na ostvareni rezultat. Najveći dio površina zasijan je na vrijeme tj. do 10-og travnja. Od sorata korištene su domaće selekcije Os Sana, Os Nada i Os Ana, a od inostranih sorte KWS, Strube, Maribo, Van der Have. Gnojidba se kretala u širokom rasponu i to za dušik od 69 - 229 kg/ha, 77 - 176 kg/ha P2O5 i 87 - 275 kg/ha K2O. Napad štetnika i bolesti bio je slabog do srednjeg intenziteta. Vađenje šećerne repe započelo je početkom druge dekade rujna, a završeno je početkom studenog.
    Ključne riječi: Šećerna repa, tehnologija proizvodnje, prinos korijena, kvaliteta korijena.

  14. Tip rada: Sažetak u zborniku

    Naslov: Environmental restrictions for seed-sugar beet growing in Croatia

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Kanisek, Jozo (4453)
    Naslov zbornika: Program Abstract book and other current information
    Jezik: engleski
    Mjesto: Keszthely, Hungary
    Godina: 1995
    Stranice: od 36 do 36
    Skup: Seed Science Symposium of European Society for Agronomy
    Održan: od 03.09.95 do 07.09.95
    Sažetak: Proizvodnja sjemena šećerne repe u Hrvatskoj ima relativno dugu tradiciju. Sjeme šećerne repe, na ovim prostorima, proizvodi se već više od 70 godina. Prvo se proizvodilo sjeme stranih sorata iz uvoznih elita, a zatim iz vlastitih selekcija. U početku proizvodnja se odvijala u dvogodišnjem ciklusu uz presađivanje, a u posljednjih oko 35 godina u jednogodišnjem postupku bez presađivanja. Može se reći da za proizvodnju sjemena šećerne repe postoje povoljni agroekološki uvjeti. Međutim, u pojedinim godinama, niske temperature u toku zime dovode do velikog izmrzavanja i propadanja biljaka i preko 80 %. Osim toga visoke temperature i male količine vode u vrijeme nalijevanja sjemena dovode do ubrzanog sazrijevanja, formiranja sitnijeg, odnosno proizvodnje manje kvalitetnog sjemena. Analizirani su uvjeti proizvodnje na području Osijeka kroz 25 godina. U ovom periodu minimalna temperatura u toku zime kretala se od svega -7,8 do -26,0 oC što je znatno ispod povoljnih temperatura za prezimljavanje šećerne repe. Ipak malo je dana kada se temperatura spušta ispod -20 oC. U analiziranim godinama to se dogodilo samo u 4 godine ili ukupno 9 dana. Na propadanje biljaka u toku zime utječe i stanje usjeva: gustoća biljaka i njihova krupnoća. Utvrđeno je da se povećanjem gustoće u godinama velikog izmrzavanja, propadanje biljaka smanjilo za oko 20 %. Najveće prezimljavanje ispoljile su sadnice debljine korijena u hipokotilnom dijelu od 0,8 - 2,6 cm, odnosno težine od 15 - 30 g sa 8 - 12 listova.
    Ključne riječi: Šećerna repa, sjeme, proizvodnja.

  15. Tip rada: Sažetak u zborniku

    Naslov: Influence of sugar beet seed largeness on their quality

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Liović, Ivica
    Magud, Zvjezdana
    Rastija, Manda
    Naslov zbornika: Program abstract book and other current information
    Jezik: engleski
    Mjesto: Keszthely, Hungary
    Godina: 1995
    Stranice: od 37 do 37
    Skup: Seed Science Symposium of European Society for Agronomy
    Održan: od 03.09.95 do 07.09.95
    Sažetak: Korištenjem monogermnog sjemena šećerne repe stvoreni su uvjeti za gotovo potpuno mehaniziranje ciklusa proizvodnje ove kulture. Sjetvom sjemena, koje klijanjem razvija samo jednu klicu, te njegovim polaganjem na konačni razmak u redu smanjen je broj rezervnih klica te je nametnuta potreba da se gotovo iz svake sjemenke razvije biljka. Dva čimbenika i to pravilno razvijen embrio i količina rezervnih tvari osnovni su uvjet za razvoj klice i formiranje dobro razvijene biljke. Ispitivan je utjecaj količine rezervnih tvari tj. krupnoće sjemena na njegova kvalitativna svojstva - laboratorijsku odnosno poljsku klijavost, dinamiku klijanja te količinu usvojene vode u procesu bubrenja. Utvrđeno je da klijavost zavisi od količine rezervnih tvari u sjemenu, a poljska i od dubine sjetve. Klijavost je povećavanjem krupnoće (od 3,25 - 3,50 mm na više od 5,5 mm) povećana od 69,5 na 94,7 %, a smanjena povećanjem dubine sjetve (od 2 - 3 cm na 5 - 6 cm) sa 82,3 na 40,4 %. Razlika između ispitivanih hibrida u pogledu postotka klijavosti nije postojala. Dinamika klijanja sjemena pokazuje da sitnij sjeme upija brže vodu zbog čega klijanje započinje ranije, međutim sjeme sa više rezervnih tvari razvije za isti period klijanja teže (2,4 - 3,7 g/100 klica prema 1,5 - 1,7 g/100 klica) i duže (3,0 - 3,7 cm prema 1,7 - 2,2 cm) klica. Dobivene rezultate u težini odnosno dužini klica kod iste krupnoće sjemena rezultat su utjecaja ispitivanih hibrida.
    Ključne riječi: Šećerna repa, sjeme, klijavost.

  16. Tip rada: Sažetak u zborniku

    Naslov: Vrijednosti sorata zastupljenih u proizvodnji šećerne repe u 1994. godini

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Liović, Ivica
    Marković, Mišo
    Krhač, Matija
    Naslov zbornika: XXXI znanstveno stručno agronomsko savjetovanje
    Jezik: hrvatski
    Mjesto: Zagreb
    Godina: 1995
    Stranice: od 60 do 61
    Skup: XXXI znanstveno stručno agronomsko savjetovanje
    Održan: od 20.02.95 do 24.02.95
    Sažetak: Ispitivanja vrijednosti sorata šećerne repe su i danas vrlo aktualna i daju svoj doprinos u traženju puta ka povećanju proizvodnje šećera. Ona ukazuju na najvažnije vrijednosti sorte koje su od interesa kako za proizvođače tako i za prerađivače šećerne repe. Iz tih razloga, u ovom radu, analizirani su rezultati sortnih mikro pokusa na dva lokaliteta (Osijek i Orahovice). U pokusu je bilo uvršteno 13 sorata i to 3 domaće i 10 inozemnih. Nakon provedenog F testa sva svojstva su testirana Duncanovim testom rangova. Na lokalitetu Osijek statistički opravdano najveći prinos korijena postignut je sa sortom Kawemaja (79,37 t/ha). U drugom rangu bile su sorte Kawetina, Maraton, Os Ana, Os Nada. Na lokalitetu Orahovica najveći prinos korijena dala je sorta KW Antonija, Kawetina i Os Ana, a najslabiji Kristal. Najveći sadržaj šećera sa statistički opravdanim razlikama na oba lokaliteta postignut je sortom Os Sana. Ova sorta na lokalitetu Orahovica imala je digestiju 15,19 %, dok je najlošiji Maraton pokazivao 2,24 % manje šećera (12,95 %). Os Sana na lokalitetu Osijek postigla je 14,17 % šećera a najlošiji Maraton samo 11,51 %. Najveći prinos čistog šećera u Orahovici dala je sorta KW Antonija i Os Ana, a najmanji Kristal i Cermo. U Osijeku statistički opravdano najveći prinos šećera dala je sorta Kawemaja, Os Nada, Sirius i Kawelena, a najlošiji Maraton, Cermo i Kawedunja.
    Ključne riječi: Šećerna repa, hibrid, prinos korijena, sadržaj šećera

  17. Tip rada: Magistarski rad

    Naslov: Prinos i kvaliteta sjemena šećerne repe u zavisnosti od gnojidbe i uvjeta proizvodnje
    Fakultet: Poljoprivredni fakultet Osijek Josipa Jurja Strossmayera
    Autor: RASTIJA MANDA
    Datum obrane: 12.11.93
    Jezik: hrvatski
    Broj stranica: 72
    Sažetak: Pokusi su postavljeni na polju sjemenske šećerne repe, po planu potpuno slučajnog blok sistema u 5 ponavljanja na 3 lokaliteta (Virovitica, Đakovo, Osijek), dvije godine (1991 - 1992). U pokusima je ispitivan utjecaj gnojidbe dušikom (kontrola, 150 kg/ha dodanog u jednom navratu, 200 kg/ha dodanog u dva navrata) kombiniran s folijarnom gnojidbom borom (8,4 kg/ha) ili bez folijarne gnojidbe. Nakon dvofazne žetve i čišćenja sjemena određen je prinos, a zatim je sjeme razdvojeno po frakcijama da bi se za svaku frakciju ispitala klijavost, masa 1000 sjemenki i jednokličnost. Dobiveni rezultati obrađeni su statistički F i LSD testom, pomoću kompjutora. Ispitivane varijante gnojidbe nisu statistički značajno utjecale na prinos sjemena, iako su tijekom vegetacije razlike u porastu biljaka između ispitivanih varijanti gnojidbe dušikom bile vrlo uočljive. Na prinos su značajno utjecali agroekološki uvjeti proizvodnje (tip tla, godina). Najbolji rezultati su dobiveni na semigleju černozemnom osječkog lokaliteta, a najlošiji na hipoglejnom mineralnom tlu virovitičkog područja. Samo na lokalitetu Đakovo je gnojidba borom uz povećane obroke dušika djelovala na značajno povećanje klijavosti sjemena za 8 - 10 % u odnosu na ostale varijante gnojidbe, dok kod ostalih lokaliteta to nije dokazano. Masa 1000 sjemenki se je razlikovala po varijantama gnojidbe na lokalitetu Đakovo 1991. godine i Virovitica 1992. godine, gdje je gnojidba borom uz povećanje obrok dušika utjecala na veću masu 1000 sjemenki, dok na ostalim lokalitetima nije bilo značajnog utjecaja gnojidbe na to svojstvo. Ispitivane varijante gnojidbe nisu utjecale na jednokličnost. Kod svih ispitivanih parcela u prinosu sjemena najzastupljenije su bile frakcije 4,5-5,5 mm (39,96 %) i 3,5 - 4,5 mm (34,11 %). Budući da ove frakcije imaju najveću klijavost i jednokličnost, one predstavljaju najkvalitetniji dio uroda sjemena šećerne repe.
    Ključne riječi: Prinos, kvaliteta, sjeme šećerne repe, gnojidba, dušik, bor.


  18. Tip rada: Nova sorta

    Naslov: Os Ana

    Autori:
    Matić, Ivo
    Kristek, Andrija (23536)
    Odobrila ustanova: Savezni sekreterijat za poljoprivredu
    Depo ustanova: Savezni sekreterijat za poljoprivredu
    Datum odobrenja: 22.01.91
    Broj rješenja: 2/0-04-01/104
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Hibrid triploidnog tipa nastao križanjem sterilne diploidnemonogermne linije sa višekličnim tetraploidnim oprašivačem.Korijen je ovalan, izduženog oblika, ujednačene i srednje visokeglave. Sadrži visok postotak šećera i nizak sadržaj melesotvornihtvari što osigurava visok randman šećera. Pokazuje dobruotpornost na stvaranje proraslica. Odlikuje se srednjomrezistentnošću na napad Cercospora beticola Sacc.
    Ključne riječi: hibrid, triploid, monogermnost

  19. Tip rada: Nova sorta

    Naslov: Stela

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Magud, Zvjezdana
    Vujević, Miljana
    Odobrila ustanova: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
    Depo ustanova: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
    Datum odobrenja: 25.05.93
    Broj rješenja: 525-06-93-02
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Hibrid triploidnog tipa dobiven križanjem monogermne diploidne muško sterilne linije sa višekličnim tetraploidnim oprašivačem. Odlikuje se dobrim prinosom korijena i vrlo dobrim kvalitativnim svojstvima te otpornošću na stvaranje proraslica.
    Ključne riječi: Hibrid, triploid, monogermnost.
    Ostalo: Hibrid Stela nastala je kao rezultat suradnje sa firmom KWS iz Einbecka.

  20. Tip rada: Nova sorta

    Naslov: Jela

    Autori:
    Kristek, Andrija (23536)
    Vujević, Miljana
    Magud, Zvjezdana
    Odobrila ustanova: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
    Depo ustanova: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
    Datum odobrenja: 25.05.93
    Broj rješenja: 525-06-93-02
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Jela je hibrid triploidnog tipa nastao križanjem monogermne diploidne muško sterilne linije sa višekličnim tetraploidnim oprašivačem. Odlikuje se visokim prinosom korijena i dobrim tehnološkim svojstvima.
    Ključne riječi: Hibrid, triploid, monogermnost.
    Ostalo: Hibrid Jela nastao je u suradnji s njemačkom firmom KWS iz Einbecka.


MZT Engleski jezik SVIBOR Abecedni popis Složeno po šifri projekta Složeno po ustanovi projekta Pretraga Pomoć
Ministarstvo znanosti
i tehnologije
Engleski
jezik
Svibor
početna stranica
Abecedni
popis
Složeno po
šifri projekta
Složeno po
ustanovi projekta
Pretraživanje Pomoć

Informacije: svibor@znanost.hr