SVIBOR - Radovi u CC - projekt broj: 4-01-133

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Radovi citirani u Current Contents na projektu 4-01-133

Broj radova citiranih u CC: 6
Broj ostalih radova: 21
Ukupno objavljenih radova: 27

Naslov: Genetic basis of breadmaking quality of Croatian wheat cultivars

Autori:: Jošt, Marijan (56322); Fišter, Radojka; Skenderija, Maja; Mrazović, Božena

Časopis: Prehrambeno-tehnološka i biotehnološka revija
Broj: 2-3
ISSN: 0352-9193
Volumen: 33
Godina: 1995
Stranice: od 103 do 109
Broj referenci: 21
Jezik: engleski
Sažetak: Pšenični ljepak (gluten), u vodi netopljivi dio proteina endosperma zrna, daje tijestu dragocjeno svojstvo viskoelastičnosti. Dio lijepka čine glutenini velike molekularne mase (HMW) koji najjače utječu na fizičke osobine tijesta. Do sada je poznato ukupno 20 alela koji kodiraju sintezu podjednica HMW glutenina. Geni za sintezu HNW podjedinica glutenina locirani su na duljem kraku kromosoma homeologne skupine I: kromosomi 1A, 1B i 1D. Premda pšenica na svakom od spomenutih kromosoma može imati 2 gena, dakle ukupno 6, većina sorata ima samo od 3 do 5 podjedinica HMW glutenina. Svaka podjedinica drugačije utječe na pekarsku kakvoću. Tako podjedinice 7+8, 7+9 i 17+18 kodirane alelima Glu-B1b, Glu-B1c i Glu-B1i kao i podjedinice 5+10 kodirane alelom Glu-D1d imaju signifikantan pozitivan utjecaj, dok multipli aleli istih lokusa Glu-B1d i Glu-D1a za podjedinice 6+8 i 2+12 imaju signifikantan negativan utjecaj. Hrvatski sortiment pšenice svrstan je prema vrijednosti HMW podjedinica glutenina i uspoređen s pekarskim pokazateljima. Izneseni su rezultati stvaranja novih sorata pšenice temeljeni na poznzvznju genetičke kontrole osobina o kojima ovisi kakvoća kruha. Razmatrana je strategija i perspektiva oplemenjivanja pšenice prema podjedinicama HMW glutenina.
Ključne riječi: pšenica, pekarska kakvoća, ljepak velike molekularne mase, oplemenjivanje

Naslov: Stvaranje model biljke za održivu poljoprivredu. 1. Reakcija pšenice (T.aestivum ssp. vulgare, cv. Pitoma) na smanjenje razine gnojidbe i zaštite

Autori:: Jošt, Marijan (56322); Jurić, Albin (157686); Vukobratović, Želimir (88702); Srečec, Siniša; Pohl, Ljerka (174233)

Časopis: Sjemenarstvo
Broj: 3-4
ISSN: 1330-0121
Volumen: 11
Godina: 1994
Stranice: od 157 do 173
Broj referenci: 33
Jezik: hrvatski
Sažetak: S ciljem prilagodbe postojeće agrotehnike proizvodnje pšenice zahtjevima održive poljoprivrede provedena su preliminarna ispitivanja reakcije pšenice (sorta Pitoma) na smanjenje količine dušika dodanog tijekom vegetacije. U istraživanju je komparirana, maksimalna ishrana dušikom koju sorta može podnjeti bez opasnosti od polijeganja (kontrola), s tri razine reducirane ishrane i smanjenom primjenom pesticida kako slijedi: I Puna primjena intenzivne agrotehnike s maksimalnom količinom ukupnih N gnojiva (307 kg N/ha) i potpunom zaštitom usjeva (herbicid, 2x fungicid i insekticid). II Agrotehnika s cca 10% smanjenom količinom dodanog dušika, uz primjenu herbicida i jednog tretiranja fungicidom. III Agrotehnika s cca 25% smanjenom količinom dodanog dušika, uz primjenu herbicida i bez upotrebe fungicida. IV Agrotehnika s cca 60% smanjenom količinom dušika u ishrani, bez ikakve prihrane i bez upotrebe herbicida, fungicida i insekticida. U I kontrolnoj varijanti s maksimalnom agrotehnikom postignut je urod zrna od 9,22 t/ha. U varijanti II prirod (8,66 t/ha) je smnajen za oko 6%. U III varijanti agrotehnike urod (6,72 t/ha) je smanjen za oko 27%, a u IV varijanti uroda (5,45 t/ha) smanjenje je iznosilo oko 40%. Rezultati istraživanja ukazuju da kod novih polupatuljastih sorata, polijeganje usjeva zbog intenzivne ishrane dušikom više nije limitirajući faktor primjene N gnojiva. Racionalnu kemizaciju proizvodnje pšenice neminovno će diktirati ekonomska računica, te spoznaja o potrebi zaštite životnog okoliša od zagađivanja. Dobiveni rezultati koristiti će se kod stvaranja model-biljke za održivu poljoprivredu.
Ključne riječi: pšenica, racionalna agrotehnika, održiva poljoprivreda, zaštita okoliša

Naslov: Stvaranje model biljke za održivu poljoprivredu. 2. Reakcija ozime pšenice intenzivnog (cv. Široka) i ekstenzivnog tipa (cv. Divana) na četiri nivoa ishrane dušikom

Autori:: Jošt, Marijan (56322); Vukobratović, Želimir (88702); Samobor-Galović, Vesna (136084); Redžepović, Sulejman; Sertić, D.; šebečić, Blaženka; Fišter, Radojka

Časopis: Sjemenarstvo
ISSN: 1330-0121
Volumen: 13
Godina: 1996
Jezik: hrvatski
Sažetak: Sciljem prilagodbe postojeće agrotehnike proizvodnje pšenice zahtjevima održive poljoprivrede, kao i usporedbe reakcije pšenice intenzivnog i extenzivnog tipa na agrotehničke mjere, prvenstveno nivo gnojidbe dušikom, provedena su preliminarna ispitivanja reakcije pšenice (cv. Široka i cv. Divana) na četiri nivoa gnojidbe: I Maksimalna količina ukupnog N gnojiva za Široku (430 kg N/ha) i za Divanu (320 kg N/ha), II cca 40% smanjena količina dodanog dušika (250 i 200 kg N/ha), III cca 70% smanjena količina dodanog dušika (130 i 100 kg N/ha) i IV cca 80% (Široka) i 100% (Divana) smanjena količina N u ishrani 985 I 0 KG n/ha) U I varijanti s maksimalnom gnojidbom dušikom postignud je urod zrna od 7,12 t/ha (Široka) i 6,62 t/ha (Divana). U II varijanti prirod je uvaćan za oko 30% (Široka: 9,37 t/ha), odnosno oko 15% (Divana: 7,53 t/ha). Uvečanje uroda javilo se i u trećoj varijanti za oko 25% (Široka: 8,93 t/ha), odnosno 13% (Divana: 7,41 t/ha), a u IV varijanti smanjenje uroda je iznosilo oko 20% (Široka: 5,68 t/ha) i 25% (Divana: 4,86 t/ha) u odnosu na I varijantu s najjačom gnojidbom. Kod obje sorte maksimalna gnojidba dušikom imala je negativni efekat koji se odrazio u polijeganju usjeva i smanjenju hektolitarske i mase 1000 zrna (šturo zrno). Kvalitetne karakteristike takođe su bile pod utjecajem nivoa ishrane.
Ključne riječi: pšenica, održiva poljoprivreda, racionalna agrotehnika, oplemenjivanje pšenice, zaštita okoliša

Naslov: Phenotypic and genotypic analysis of spike abnormality in bread wheat (Triticum aestivum L. em Thell) cv. Pitoma

Autori:: Srečec, Siniša; Jelenić, Srečko (174900); Papeš, Dražena (34935)

Časopis: Cereal research communications
Broj: 1-2
ISSN: 0133-3720
Volumen: 23
Godina: 1995
Stranice: od 63 do 69
Broj referenci: 11
Jezik: engleski
Ključne riječi: Triticum aestivum, bread wheat, spike sterility, phenotypic abnormalities, mitotic index, chromosomal aberrations, herbicides, dichlortoluron

Naslov: Udio pšenice s 1B/1R kromosomskom translokacijom u sortimentu bjelovarske regije

Autori:: Srečec, Siniša; Pohajda, J.

Časopis: Sjemenarstvo
Broj: 4-5
ISSN: 1330-0121
Volumen: 9
Godina: 1992
Stranice: od 279 do 285
Broj referenci: 5
Jezik: hrvatski
Sažetak: Na području bjelovarske regije praćene su površine i prinosi kultivara pšenice sa i bez 1B/1R kromosomske translokacije, u razdoblju od 1984. do 1991. godine.Stalni porast površina zasijanih kultivarima pšenice s 1B/1R kromosomskom translokacijom rezultat je dosta visokih i stabilnih prinosa koje ti kultivari daju u odnosu na kultivare bez translokacije. Analizirajući te podatke i uspoređujući ih sa stanjem u Republici Sloveniji, nameće se misao da bi kultivari pšenice s 1B/1R kromosomskom translokacijom mogli imati veću prilagodljivost i stabilnost, na što upućuju i rezultati inozemnih istraživača.
Ključne riječi: pšenica, prirod, sjeme, kultivar, nicanje, sklop

Naslov: Inheritance of high molecular weight glutenins in wheat (Triticum aestivum L.)

Autori:: Vapa, Ljiljana; Andrić, B.; Kraljević-Balalić, Marija; Jošt, Marijan (56322)

Časopis: Genetika
Broj: 3
ISSN: 633-11
Volumen: 24
Godina: 1992
Stranice: od 189 do 194
Broj referenci: 14
Jezik: engleski
Sažetak: U radu je proučavan način nasljeđivanja subjedinica glutenina velike molekulske mase kod raznih sorti pšenice (Triticum aestivumL.) metodom SDS-PAGE. Za analizu su korištene F1 i F2 generacije nastale ukrštanjem sorti koje se međusobno razlikuju u gluteninskim alelima kontrolisanim sa lokusa Glu-A1, Glu-B1 i Glu-D1. Rezultati su pokazali da je F1 generacija sadržavala sve subjedinice glutenina koje su posjedovala oba roditelja. U F2 generaciji subjedinice glutenina su se razdvajale i nasljeđivale u skladu sa Mendelovim pravilima. Razdvajanje subjedinica glutenina x-tipa sa lokusa Glu-A1, bilo je u skladu s dominantnim (1:N, 2*:N) ili kodominantnim (1:2*) dejstvom gena (Tab.2). Subjedinice glutenina kontrolisane sa lokusa Glu-B1 i Glu-D1, a koje su pripadale x-, ili y-tipu kontrolisali su pojedinačni geni, ili čvrsto povezani geni (koji su djelovali kao jedan gen) sa kodominantnim dejstvom (Tab.3 i Tab.4).


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Informacije: svibor@znanost.hr