Tip istraživanja: temeljno Trajanje od: 01.01.91. do 31.12.94. Ukupno radova na projektu: 42
Naziv ustanove: Šumarski fakultet, Zagreb (68)
Komunikacija
Telefon: 385 (0)1/218-288
Sažetak: Oblast mediteranskih šuma Hrvatske (eumediteran i submediteran) zaprema površinu od oko 700000 ha. To su najvećim dijelom degradirane šume graba i medunca, zatim niske šume makije i crnike a samo na manjim površinama nalaze se prirodne šume bukve, crnike, crnog i alepskog bora te borove kulture podignute tijekom posljednjih 100 godina. Šume su izložene velikom utjecaju čovjeka koji sječom i pašom te paljenjem kroz stoljeća vrši veliki negativan utjecaj na šume. Značenje tih šuma posebno s razvojem turističke djelatnosti je veliko, a njihova uloga se promijenila i ne mjeri se više proizvodnjom drvne mase, već općekorisnim društvenim funkcijama. Šumi i u zaštiti čovjeka i čovjekova okoliša pridaje se sve više, ali još uvijek nedovoljno značenje. Ideja je projekta da se i dalje zadrži gospodarski nivo u našim mediteranskim šumama koji će održati stabilnost tih ekosistema i omogućiti njihovo postepeno unapređivanje prema stabilnijim. Iznalaženje metoda kojima pomažemo prirodi u njenoj progresiji i njihovom primjenom izvršiti ćemo zaštitu tog za život ljudi toliko značajnog prostora. Osnovni cilj je iznalaženje modela stabilnih ekosistema i načina kako se do njih dolazi.
Ciljevi istraživanja: Cilj istraživanja je iznalaženje metoda i
načina za zaustavljanje obešumljenja (borba protiv desertifikacije),
protiv erozije, protiv šumskih požara a za što veću proizvodnju. To znači
osnovni je cilj postizanje ekološke stabilnosti. Stabilni ekosistemi su i
najproduktivniji kako u zaštiti krajolika i okoliša, tako i u proizvodnji
svih dobara u šumi. Prema tome cilj istraživanja se ogleda u ovome -
iznalaženje najpovoljnijeg gospodarskog oblika te načina gospodarenja
usmjerenog na stabilne šume mediterana, definirati način njege i
pomlađivanja u prirodnim šumama i kulturama, iznalaženje vrsta drveća koje
daju najbolje rezultate u obnovi šuma i melioraciji degradiranih terena,
gospodarenje sporednim šumskim proizvodima (ljekovito bilje, gljive,
smola, tanin i dr.) kao i mogućnost valorizacije istih, iznalaženje
zakonitosti u procesima regresije i progresije šuma, utjecaj vegetacije na
onečišćenje okoliša. Primjenjena znanstvena dostignuća se neposredno i
direktno koriste u praksi kod donošenja planova gospodarenja i njihove
realizacije. Tako na primjer rezultati o uspijevanju različitih vrsta
drveća (borovi, duglazije i druge) služe kao putokaz u izboru vrsta za
rekultivaciju, pravilnik za uređivanje šuma se koristi pri planiranju u
šumarstvu, metode mjerenja zrcalnim relaskopom uvelike povećavaju
efikasnost prikupljanja podataka. Ostali podaci o projektu.