SVIBOR - Projekt broj: 4-04-111

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 4-04-111

GOSPODARENJE KRAŠKIM ŠUMAMA NAMIJENJENIM STOČARSTVU

Glavni istraživač: TOPIĆ, VLADO (50244)

Suradnici

ŠUPE, DANE (188470)

Tip istraživanja: primjenjeno
Trajanje od: 01.01.91. do 30.12.95.

Ukupno radova na projektu: 4

Naziv ustanove: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split (91)
Odjel/Zavod: Zavod za šumarstvo
Adresa: Put Duilova 11
Grad: 21000 - Split, Hrvatska

Komunikacija: Telefon: 385 (0)21 355-266, 355-582; teleFaks: 385 (0)21 554-616

Sažetak: Degradirane šumske površine u primorskom dijelu krša predstavlaju ogroman zemljišni potencijal. Samo dio tih površina bit će u dogledno vrijeme moguće privesti ekonomski interesantnoj proizvodnji drvne mase, dok je ostali, veći dio, moguće jedino i dalje koristiti za potrebe stočarske proizvodnje. To korištenje treba se odvijati na novi suvremeni način kojim će se šumski fond ne samo održati, već i unaprijediti. Te uvjete može osigurati samo šumarstvo, kojem su te površine i povjerene na gospodarenje. Dosadašnja istraživanja koja su provedena na ovom projektu ukazuju koliko su degradirane šumske površine značajan izvor stočne hrane: list nekih ispitivanih vrsta drveća i grmlja za 30-50% je hranjiviji od dobrog livadskog sijena; prinos suhog lista u ispitivanim tipovima devastiranih šuma iznosi 15-30 q/ha, a prinosi travne mase na krškim pašnjacima mogu se jednostavnom zabranom paše kroz par godina povećati 4-11 puta. U submediteranskom krškom području Dalmacije prvi put je egzaktno utvrđena drvna i lisna masa u šikarama bijelog graba. Volumen drva varira od 15,38-18,10 m3/ha, a volumen lista od 3,51-4,41 m3/ha. Volumen je uvjetovan visinom i pokrovnošću šikare. Od 19. svibnja 1992. godine započeo je eksperiment sa stokom (kozama) i otada se na eksprimentalnim plohama prati ne samo pozitivan učinak šume (brštenja) na koze nego i negativan učinak koza na šumu i tlo, što je osnovni cilj i predmet daljnjih istarživanja. Oštećenja na plohama nastala ispašom i brstom su velika i u skladu su s produkcijom biomase i brojem koza. Četiri koze za 6 mjeseci obrste na 1 ha 73 % ukupne lisne mase ili gotovo sve što im je dostupno. Višegodišnje brštenje izaziva sušenje hrasta medunca na plitkim i skeletnim tlima.Ukupni prirast jaradi na mlijeku i pašnjaku kroz razdoblje od 4 mjeseca iznosi po jaretu 21,7 kg, a prosječna dnevna produkcija mlijeka po kozi je 1,54 l.

Ključne riječi: Gospodarenje, krš, krške šume, produkcija, hranidbena vrijednost, tipovi šuma, stočna hrana, stočarstvo, koze, mediteransko krško područje, eksperimentalne plohe.

Ciljevi istraživanja: Cilj ovih istraživanja je uspostavljanje takvog načina gospodarenja kojim bi se s jedne starne osigurala što veća i kvalitetnija proizvodnja stočne hrane u šumama, a s druge strane usmjerio razvoj šumske vegetacije u progresivnom pravcu, kako bi ona što bolje i potpunije ispunjavala svoje općekorisne funkcijeu unapređenju i zaštiti ekosistema. Šumska vegetacija od davnine predstavlja važan izvor za prehranu stoke u svim mediteranskim zemljama, pa tako i na našem krškom području. Ali, neracionalan način korištenja šuma za stočarstvo rezultirao je često potpunom ili vrlo jakom devastacijom šumske vegetacije sa svim onim štetnim posljedicama koje takvu devastaciju prate, u prvom redu erozijom tla i osiromašenjem. Problem odnosa šuma i stočarstva vrlo se malo bavila i šumarska i poljoprivredna znanost i praksa. Šumarstvo je iskorišćivanju šuma na kršu prilazilo isključivo s aspekta proizvodnje drvne mase, a poljoprivreda je problematiku stočarstva na kršu rješavala pretežno kroz poboljšanje pasminskog sastava stočnog fonda. Osnovni problem o kome ovisi unapređenje stočarstva na kršu - krmna baza - ostao je i dalje nerješen, sve do našeg vremena. S obzirom da na kršu postoji znatan manjak stočne hrane koji se može dijelom nadoknaditi upravo iz devastiranih šuma i krških pašnjaka ova istraživanja dobivaju poseban značaj. Dobiveni rezultati pružit će stočarskoj praksi uvid u produkcijsku sposobnost i vrijednost šuma i šikara, koji u ekološkim uvjetima krša imaju znatnu važnost za prehranu stoke. Šumarskoj praksi ukazat će na najpovoljnije oblike šuma, koje će zadovoljiti potrebe stočarstva, sprijećiti proces devastacije i podići produkcijsku sposobnost tla.

Ostali podaci o projektu.


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Datum zadnje promjene: 11.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr