SVIBOR - Projekt broj: 4-99-046

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH


Šifra projekta: 4-99-046


REGULIRANJE VODNOG REŽIMA TLA ZA INTENZIVNO BILINOGOJSTVO


Glavni istraživač: TOMIĆ, FRANJO (50020)



Suradnici
Tip istraživanja: primjenjeno
Trajanje od: 01.03.91. do 31.12.96.

Ukupno radova na projektu: 103
Radovi na projektu citirani u Current Contents: 8
Naziv ustanove: Agronomski fakultet, Zagreb (178)
Odjel/Zavod: Zavod za melioracije
Adresa: Svetošimunska 25, 41000 Zagreb
Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (01)2335-077 i 2335-777
teleFaks: 385 (01)215-300
E-mail:

Sažetak: U Hrvatskoj je nužno regulirati suvišne vode tla pomoću Ť sustavaodvodnje u jesensko - zimsko - proljetnom razdoblju, na Ť većemdijelu poljoprivrednih površina. U ljetnim je Ť mjesecima,naprotiv, potrebno dodavati nedostatnu vodu Ť primjenomnavodnjavanja. Pokusna polja za ispitivanje elemenata Ť detaljneodvodnje postavljena su na hidromorfnim tlima u Posavini Ť iPodravini, a elemenata navodnjavanja u Podravini. Na temelju istraživanja u razdoblju 1991-1995.godine dobiveni rezultati Ť usažetom obliku jesu: Na pokusnom polju "Jelenščak"-Kutina, početak pojave Ť podzemnevode i dužina njezinog trajanja tijekom godine unutar 1 m Ť dubinebili su različiti kod 17 varijanata sustava odvodnje. Ť Razlike supostojale i u trenutačnoj vlažnosti tla do 30 cm Ť dubine. Međutimvlažnost se uvijek kretala u intervalu između Ť poljskog vodnogkapaciteta i vlažnosti venuća. Drenažni istek vode Ť je u svezi skoličinom i rasporedom oborina te kulturom koja se Ť uzgaja.Iznosio je 15-30% od ukupnih oborina. U drenažnoj vodi Ť količinanitratnog i amonijačnog oblika dušika je uvijek bila Ť niža odgranične vrijednosti pa pri ovim sustavima odvodnje Ť iprimjenjenoj mineralnoj gnojidbi nema opasnosti za Ť onečišćenjedrenažnih voda. Za povoljnu funkcionalnost drenažnog sustava značajno je tip Ť tla(njegova uslojenost) i izvođenje agrotehničkih mjera. Ť Potrebaprimjene filtera u drenažnom jarku i njegova vrsta također Ť ovisenajviše o vrsti tla. Navodnjavanje je vrlo povoljno djelovalo na vegetativni i Ť nagenerativni stadij razvitka. Prinosi prosa su 2-5 puta Ť viši,silažnog kukuruza 1,5-3 puta, grah 2,4-4,5 puta i soje 3,4 Ť putaviši u odnosu na nenavodnjavane varijante. Osim Ť toganavodnjavanje osigurava i stabilnije prinose.

Ključne riječi: Drenažni sustav, funkcionalnost, podzemna voda, vlažnost tla,drenažni istek, koncentracija dušika, vodni režim, drenskaispuna, filter-materijal, navodnjavanje, prinos kultura.

Ciljevi istraživanja: Ova istraživanja imaju više ciljeva. Na eksperimentalnim poljimau Posavini temeljni cilj je pronaći najefikasnije mjere detaljneodvodnje i potrebu izvođenja dodatnih agromelioracijskih mjera zareguliranje suvišnih voda na teškim tlima. Pri kompleksu uređenjasuvišnih voda značajno je razmotriti i problematiku zaštitečovjekove okoline, glede očuvanja i zaštite povoljnih svojstavatla i voda. Može se očekivati da je najdjelotvornija varijantakombinirana detaljna odvodnja s užim razmakom cijevi te uzdodatne mjere i filter materijala. Međutim, ne može se očekivatida je ova varijanta i najracionalnija te najpovoljnija sekološkog stanovišta. Određivanje funkcionalnosti izvedenihsustava detaljne odvodnje je također značaj cilj ovihistraživanja, pogotovo zbog nepovoljne djelotvornosti do sadaizvedenih drenažnih sustava u praksi. Očekuje se da je potrebnoveći broj izvedenih sustava u Posavini revitalizirati, a neke ikonstruirati. Daljnji cilj je utvrditi najpovoljniju varijantuispune drenažnog jarka(filter materijala) na hidromorfnim tlima. Nakon žetve ozimina i ranih proljetnih usjeva u većem dijelukontinentalne Hrvatske poljoprivredne površine ostaju prazne.Radi toga je značajno poznavati ulogu navodnjavanja u racionalnomkorištenju agroekoloških potencijala sjeverozapadne Hrvatskeuvođenjem kultura u postrnu ili naknadnu sjetvu te kako će senavodnjavanje odraziti na vegetativni i generativni stadijrazvoja testiranih kultura. Ovi rezultati će imati izravnu primjenu u praksi.


SURADNJA - PROJEKTI


  1. Naziv projekta: 2-11-059 Znanstvene osnove za razvoj navodnjavanja u Hrvatskoj
    Naziv ustanove: Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
    Grad: 51000 - Rijeka, Hrvatska

  2. Naziv projekta: 2-11-080 Optimalizacija hidromelioracijskih sustava za odvodnju
    Naziv ustanove: Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
    Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska

  3. Naziv projekta: 4-01-037 Evaluacija novih vrsta, sorti i tehnologija u uzgoju povrća
    Naziv ustanove: Agronomski fakultet Zavod za povrćarstvo
    Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska


SURADNJA - USTANOVE


  1. Naziv ustanove: Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda"
    Tip ustanove: Ustanova kojoj osnovna djel. nije znans
    Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska

Ostali podaci o projektu.
MZT Engleski jezik SVIBOR Abecedni popis Složeno po šifri projekta Složeno po ustanovi projekta Pretraga Pomoć
Ministarstvo znanosti
i tehnologije
Engleski
jezik
Svibor
početna stranica
Abecedni
popis
Složeno po
šifri projekta
Složeno po
ustanovi projekta
Pretraživanje Pomoć

Datum zadnje promjene: 13.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr