Radovi objavljeni na projektu 4-99-151

• Mentorstvo 9
  

1. Tip rada: Mentorstvo
   

   Naslov: Institucionalni aspekt marketing koncepcije u reformi privrednog sistema Jugoslavije
   Fakultet: Ekonomski fakultet Josipa Jurja Strossmayera
   Mentor: ADLER NEVENKA
   Datum obrane: 11.01.91
   Broj stranica: 116
   Autor: Stajić Željko
   Rad: Magisterij
   

   ---

2. Tip rada: Mentorstvo
   

   Naslov: Proizvodnost rada pri proizvodnji šećerne repe
   

   Autori:

   Kanisek, Jozo (20094)

   Sažetak: Posljednjih desetak godina u Republici Hrvatskoj pod šećernom repom bilo je zasijano približno 29.000 hektara. Prinosi variraju oko 43 t/ha, a proizvedena količina korijena između 1-1,4 mil. tona. Kapaciteti za preradu šećerne repe koriste se sa 70%. Današnja proizvodnja šećera ne podmiruje domaću potrošnju. Istraživana gospodarstva troše prosječno 170 sati rada ljudi i 26,91 sat rada strojeva po ha. Za proizvodnju jedne tone korijena utroše između 3,51 i 4,68 sati rada ljudi. Za sat rada ljudi proizvedu između 214 i 285 kg korijena. Troškovi plaća, nadnica i rada strojeva čine od 25,3 do 41,6% ukupnih troškova. Prag za podmirenje ukupnih troškova kreće se između 39,57 i 52,62 t/ha. Proizvodnost rada je niska i negativno se odražava na plaće i nadnice, rentabilnost i ekonomičnost proizvodnje šećerne repe.
   Ključne riječi: šećerna repa, proizvodnost rada
   

   ---

3. Tip rada: Mentorstvo
   

   Naslov: Mogućnosti racionalizacije rada pri spremanju sijena
   

   Autori:

   Kanisek, Jozo (20094)

   Karoglan, P.

   Zimmer, Robert

   Bukvić, R.

   Sažetak: Proizvodnju sijena lucerne karakterizira značajan utrošak rada ljudi i strojeva, što rezultira niskom proizvodnošću, nerentabilnom i neekonomičnom proizvodnjom. S današnjim sredstvima mehanizacije proces spremanja sijena moguće je obaviti s utroškom od 18,03 sati rada ljudi po hektaru. Na istraživanom gospodarstvu taj utrošak je za 7,67 sati/ha veći. Posebice su kritični radovi utovara i istovara sijena. Rad traktora treba sa 6,67 sati/ha smanjiti za 1,88 sati/ha. Pri tome bi se proizvodnost rada povećala s 327 na 456 kg/sat. Izravni troškovi proizvodnje lucerne snizili bi se za 18,94%, a cijena koštanja 13,60%.
   Ključne riječi: lucerna, sijeno, racionalizacija rada
   

   ---

4. Tip rada: Mentorstvo
   

   Naslov: Formiranje osnove za utvrđivanje zaštitne cijene korijena šećerne repe
   

   Autori:

   Balić, Ž.

   Kristek, A.

   Kanisek, Jozo (20094)

   Liović, I.

   Rad: Doktorat
   Sažetak: Šećernom repom devedesetih godina u Republici Hrvatskoj bilo je zasijano približno 29.000 ha. Ostvarivani su prosječi prinosi oko 44 t/ha. Nakon poznatih događaja u zemlji površine pod ovom kulturom su prepolovljene. Zbog potrebe za šećernom repom ista se danas sije na neuvjetnim tlima, ponekad i uz neodgovarajuću agrotehniku. Prinosi su smanjeni ispod 4o t/ha. Do sada je cijena šećerne repe bila čvrsto vezana za cijenu pšenice. Danas je taj paritet nešto slobodniji. Vlada regresom u iznosu od 18 DEM po jednoj sjetvenoj jedinici sjemena i 87 DEM po toni mineralnih gnojiva potiče proizvodnju šećerne repe. Uz to proizvođaču osigurava premiju od 13 DEM po toni korijena. Tvornice šećera pomažu proizvođače sa 7 DEM po toni predanog korijena. Ukupna ulaganja pri proizvodnji šećerne repe kreću se oko 3500 DEM/ha. Vrijednost proizvodnje zna biti ispod razine tih troškova, zbog čega pojedini proizvođači proizvodnjom ostvaruju gubitak. To je osobito izraženo u godinama s nepovoljnim vremenskim prilikama. Istraživanjem je utvrđen model analitičke kalkulacije na temelju uvažavanja normativa utroška materijala, rada ljudi i strojeva, čime je smanjena razlika između troškova i vrijednosti proizvodnje. Sugerira se Vladi da ubuduće pri utvrđivanju zaštitne cijene korijena šećerne repe uvažava normirane utroške materijala, rada i ostalih troškova.
   Ključne riječi: šećerna repa, troškovi, zaštitna cijena
   

   ---

5. Tip rada: Mentorstvo
   

   Naslov: Influence of several agronomic factors on the production of sugar beet
   

   Autori:

   Kanisek, Jozo (20094)

   Kristek, A.

   Sažetak: Pri istraživanju korišteni su podaci od 1980. do 1992. godine. Za uvjete i rezultate proizvodnje formirana je serija od 120 podataka. Uz tabelarnu i grafičku analizu korištene su matematičko-statističke metode korelacije, regresije i metoda analize funkcije proizvodnje. Klimatske prilike imale su utjecaj na prinos korijena. Prosječni utrošak sjemena iznosio je č2,26 sjemenskih jedinica po hektaru. Količina mineralnih gnojiva porasla je s 378 na 496 kg/ha. Trošeno je oko 14o kg/ha dušika. Utrošak fosfora povećan je sa 87 na 145, a kalija sa 150 na 204 kg/ha. Prosječni prinos kretao se od 42,15 do 54,96 t/ha. Strojevi su korišteni između 20-45 sati/ha. U ukupnim troškovima znali su dostići udjel od 24,9%. Po ha trošeno je prosječno 170 sati rada ljudi. U ukupnim troškovima njihov udio porastao je sa 14 na 22%. Proizvodnost rada je niska. Neizravni troškovi dostižu i do 30% u ukupnim troškovima. Proizvodnja je često nerentabilna i neekonomična. Za podmirenje ukupnih troškova treba 45,66 t/ha korijena.
   Ključne riječi: šećerna repa, čimbenici, ekonomika
   

   ---

6. Tip rada: Mentorstvo
   

   Naslov: Biological and economic efficiency of nitrogen application on on wheat fertilization
   

   Autori:

   Kanisek, Jozo (20094)

   Zimmer, Robert

   Banaj, Đ.

   Brkić, Duško

   Sažetak: Potrošnja pšenice u svijetu raste. Udjel Europe u toj potrošnji iznosi oko 39%. Dio europskih zemalja zbog prirodnog položaja nema dovoljno ili dosta kvalitetne pšenice domaće proizvodnje i prinuđen je na uvoz. Republika Hrvatska ima povoljne uvjete za uzgoj pšenice u kontinentskom panonskom dijelu. Od istoka prema zapadu količina padalina raste, kakvoća tala opada, a s njom i prinos pšenice. Prosječna potrošnja gnojiva je niska i iznosi oko 71 kg NPK hraniva po hektaru obradive površine. Hrvatska je do 1991. godine raspolagala s viškom pšenice. Zbog više potrošnje gnojiva i bolje tehnologije poljoprivredna poduzeća i zadruge proizvele su 5,51, a individualni proizvođači 3,9 t/ha zrna pšenice ili 43,9% manje. Na području srednje Slavonije najviši prinos postignut je s utroškom 178,1 kg N/ha. Ekonomski opravdani utrošak u našim uvjetima je 165,5 kg N/ha, a jednadžba utjecaja utroška N na prinos pšenice je: Y = 3,229 + 0,0423 N - 0,0001188 N2
   Ključne riječi: pšenica, dušik, ekonomska efikasnost, Hrvatska
   

   ---

7. Tip rada: Mentorstvo
   

   Naslov: Environmental restrictions for seed - sugar beet growing in Croatia
   

   Autori:

   Kristek, A.

   Kanisek, Jozo (20094)

   Sažetak: Proizvodnja sjemena šećerne repe u Hrvatskoj ima relativno dugu tradiciju: započela je prije 70 godina. U početku se sjeme proizvodilo iz kultivara elitne kategorije. Kasnije su stvorene domaće selekcije. U početku se sjeme proizvodilo u dvogodišnjem ciklusu (prije 35 godina). Današnja proizvodnja odvija se u jednogodišnjem ciklusu bez presađivanja. U proteklih 25 godina najniža temperatura zraka bila je između - 7,8 do 26 oC, (Meteorološka postaja Osijek). To je bilo znatno niže od temperatura koje podnosi šećerna repa. Najveću otpornost imale su mladice s hipkotilom između 0,8 i 2,6 mm i težine korijena 15 - 30 g po biljci.
   Ključne riječi: šećerna repa, sjeme, ograničenja, Hrvatska
   

   ---

8. Tip rada: Mentorstvo
   

   Naslov: Konkurentnost gospodarstva Republike Hrvatske na tržištu Europske unije
   

   Autori:

   Baban, Ljubomir (145841)

   Leko, Mirna (145826)

   Bašić, Vesna (117125)

   Rad: Magisterij
   Sažetak: Razmjena s inozemstvom smatra se suvremenim činiocem gospodarskog razvoja. Republika Hrvatska svoju razmjenu s inozemstvom od 1991. do danas obavlja u ratnim uvjetima, što znači da je njen tržišni potencijal u mirnodopskim uvjetima znatno veći. Republika Hrvatska prema Europskoj uniji ima status treće zemlje, iako ona ima ambicije da bude pridružena članica, odnosno članica Europske unije. Tržišni gospodarski sustav Republike Hrvatske, njen povoljniji položaj na tržištu inozemnog kapitala, privatizacija nekadašnjeg društvenog vlasništva, prestrukturiranje i druge povoljne okolnosti idu u prilog povećanja njene konkurentnosti i zanimanja boljeg položaja na tržištu Europske unije.
   Ključne riječi: razmjena s inozemstvom, konkurentnost, tržište Europske unije
   

   ---

9. Tip rada: Mentorstvo
   

   Naslov: Baban Lj.: Velika poljodjelska dionička društva
   

   Autori:

   Petrač, Božidar (36645)

   ---

Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć