SVIBOR - Projekt broj: 5-02-013

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 5-02-013

TEHNOLOŠKI VIŠAK I FUNKCIONIRANJE TRŽIŠTA RADA U HRVATSKOJ

Glavni istraživač: CRNKOVIĆ, SANJA (79724)

Suradnici

MARUŠIĆ, SVETISLAV (79671)
KEROVEC, NADA (174121)

Tip istraživanja: temeljno
Trajanje od: 01.01.91. do 30.12.93.

Ukupno radova na projektu: 22

Naziv ustanove: Ekonomski institut, Zagreb (2)
Odjel/Zavod: Centar za istraživanje ljudskih potencijala

Komunikacija: Telefon: 235-700/30; teleFaks: 235-165; E-mail: sanja.crnkovic@ekist.eizg.hr

Sažetak: Definiran je teoretski okvir funkcioniranja trššta rada te opisani dugoročni i kratkoročni elementi funkcioniranja tržišta rada u Hrvatskoj. Kvantificirani su temeljni segmenti ponude rada u duljem vremenskom razdoblju i uspoređeni s kretanjem potražnje za radom. Evidentiran je dugoročni višak radne snage koji se odlijevao na strana tržišta ili se upošljavao u paralelnoj ekonomiji. Istraženi su elementi ponašanja na tršištu rada npr. autonomnost i asimetričnost zapošljavanja. Procijenjen je tehnološki višak među zaposlenima po svim djelatnostima i granama industrije za razdoblje 1965-1987. Analizirane su mjere ekonomske politike na tržištima rada u razvijenim tržišnim privredama i na bazi anketa ocijenjen psihološki profil prosječnog radnika u društvenom sektoru sa stanovišta spremnosti na promjene koje su neophodne u tržišnom okruženju. Opisane su aktivne i pasivne mjere ekonomske politike na tržištu rada i iznjet je prijedlog za promjenu mjera na našem tržištu rada prilagođen sadašnjim objektivnim i ekonomskim okolnostima. Rezultati rada u prvoj godini objedinjeni su u radu "Tržište rada u Hrvatskoj". Drugi dio rada na projektu sastojao se od priprema za provođenje ankete radne snage u Hrvatskoj. Na temelju relevantne literature napisane su metodološke podloge za primjenu međunarodnih standarda u statistiku rada. Uporedan pregled našeg i svjetskog standarda ukazao je na vrlo velike razlike u definiranju osnovnih kategorija kao što su zaposlenost, nezaposlenost, podzaposlenost, itd. U trećoj godini rada usostavljen je kontakt s Državnim zavodom za statistiku kao institucijom koja će provoditi anketu radne snage. Sastavljena je radna skupina pod vodstvom Sanje Crnković-Pozaić za metodološke pripreme koje prethode uvođenju novog istraživanja na tržištu rada korištenjem instrumentarija ankete. Do kraja 1994. godine prevedena je s engleskog jezika metodologija za anketu radne snage ILO - Međunarodne organizacije rada. Početkom se 1995. godine pristupilo izradi nacrta ankete, tj. izradi upitnika i nacrta uzorka. U lipnju 1995. u suradnji s agencijom za istraživanje javnog mnijenja "Puls" izvršeno je predtestiranje upitnika na ograničenom uzorku. Rezultati predtestiranja bili su zadovoljavajući i na temelju analize rezultata pristupilo se i nekim izmjenama pitanja i načina formulacije pitanja. U srpnju 1995. godine uslijedila je suradnja s stručnjakom ILO, gosp. Ralfom Hussmansom koji je verificirajo upitnik i nacrt uzorka i s kojim je definirana daljnja suradnja. U listopadu se planira provedba pilot ankete na uzorku od 1500 kućanstava u 4 županije: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačkoj, Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prva cjelovita anketa radne snage biti će provedena nakon popisa pućanstva 1996. godine u lipnju. U tijeku je priprema dokumentacije ankete radne snage koja će se sastojati od metodoloških uputa, upitnika, dokumentacije nacrta uzorka, prevedene originalne metodologije ILO, pojmovnika s engleskim i hrvatskim terminima, shema tijeka upitnika i bibliografije.

Ključne riječi: tržište radne snage, ponuda rada, potražnja za radom, nezaposlenost, tehnološki višak, fleksibilnost na tržištu rada, neravnoteža na tržištu rada, podzaposlenost, obeshrabreni radnici, efekat dodatnog radnika, rad u paralelnoj ekonomiji, anketa radne snage, međunarodni standardi

Ciljevi istraživanja: FAZA I: Planirani cilj prve godine rada bio je: 1) Da determinira teoretski okvir za analizu funkcioniranja tržišta rada općnito te da ga primjeni kod opisivanja dugoročnih i kratkoročnih faktora koji su utjecali i još utječu na djelovanje tržišta rada u Hrvatskoj. Osnovni rezultati ovog dijela prve faze jesu da je hrvatsko tržište rada u dugom razdoblju bilo obilježeno neravnotežom u kojoj dominira kroničan višak ponude rada u cijelom poslijeratnom razdoblju. Dinamika zapošljavanja pokazuje autonomnost u odnosu na kratkoročne ekonomske prilike ali nije dostatna da stvori dovoljno radnih mjesta za svu radnu snagu koja se iz tradicionalnog poljoprivrednog sektora prelijeva u moderni sektor. 2) Posebno je istaknut problem tehnološkog viška koji je za sve djelatnosti i grane industrije i procjenjen. Do početka sedamdesetih godina broj "nezaposlenih" među zaposlenima malen je i u opadanju. Tada počinje njegov rast koji osobito ubrzanje dobiva početkom osamdesetih. Na kraju analiziranog razdoblja ima više od 300.000 nezaposlenih među zaposlenima što znači da se isti društveni proizvod mogao ostvariti sa 23.5% manje zaposlenih da je bila prisutna već ranije dostignuta razina produktivnosti rada. 3) Prikazan je psihološki profil prosječnog radnika u društvenom sektoru privrede koji je utemeljen na analizi ankete provedene na odabranom broju hrvatskih poduzeća. Ustanovljeno je da postoji istaknuti stupanj odbojnosti prema promjenama, nesamostalnosti u odlučivanju i nedostatak poduzetnosti među intervjuiranim radnicima kako na rukovodećim tako i na ostalim funkcijama. Došlo se do zaključka da su to posljedice djelovanja bivšeg samoupravnog sistema te da se značajni napori moraju učiniti u cilju bolje organizacije rada i kvalitetnijeg menadžmenta. 4) U četvrtom dijelu rada opisane su mjere ekonomske politike na tržištima rada razvijenih tržišnih privreda u cilju postizanja fleksibilnosti i smanjivanju nezaposlenosti. 5) U petom se poglavlju razrađuju elementi aktivne i pasivne politike rješavanja viška radnika kod nas. Daje se prednost aktivnim mjerama budući da su pasivne mjere preskupe za sadašnji trenutak. Aktivne mjere zapošljavanja uključuju i javne radove koji su međutim izrazito kratkoročna mjera vezana najvećim dijelom uz ponovnu izgradnju ratom razrušenih gradova i naselja. Od ostalih mjera spominju se fiskalne olakšice za poslodavce koji bi zapošljavali nove radnike, krediti za samozapošljavanje i racionalizacija zamršenih administrativnih postupaka koji reguliraju sve vrste zapošljavanja. FAZA II i III: Drugi i treći dio projekta imao je cilj da stvori temelje za usklađivanje naših statistika rada sa međunarodnim standardima. Definicije osnovnih kategorija na tržištu rada, tj. zaposlenih, nezaposlenih i podzaposlenih ali i statistički obuhvat svih oblika rada nisu bili zadovoljavajući. Prema ILO kriterijima dio nezaposlenog stanovništva nije doista bio nezaposlen, među zaposlenima je bio veliki broj podzaposlenih i nezaposlenih (mjereno satima rada) a veliki dio zaposlenih u privatnom sektoru nije bio uopće evidentiran. Drugim riječima, nama nije znana ni brojnost radne snage ni njenih pojedinih komponenti, te naša stopa nezaposlenosti, na primjer, ne odražava istu pojavu kao u razvijenim zemljama. Stoga je u ovom razdoblju pročitana i sintetizirana relevantna literatura te pripremljene metodološke podloge za provođenje ankete radne snage. U tijeku je priprema za provedbu prve cjelovite ankete radne snage u Hrvatskoj koja će omogućiti usporedbe Hrvatske s europskim zemljama te stvoriti statističku podlogu za vršenje suvremenih analiza na tržištu rada što do sada nismo imali. Prva je anketa u planu u lipnju 1996. godine.

Ostali podaci o projektu.


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Datum zadnje promjene: 18.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr