MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE
Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREBtel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
Naslov: Radovan Vukadinović: The Break up of Yugoslavia: Threats
and Challenges
Izdavač: Clingendael Institute
Godina: 1992
Broj stranica: 39
Jezik: engleski
Sažetak: Raspad Jugoslavije:Opasnosti i izazovi. Ako se želi doći do
mirau ovom dijelu svijeta, treba zaustaviti borbe, stvoriti uvjete
zanormalan život novostvorenih država, odbaciti mogućnostpriznavanja
teritorijalnih zahvata izvršenih silom, pružitijamstva u pogledu poštivanja
ljudskih prava i prava manjina ubivšim jugo republikama. Samo vrijeme može
pokazati kako će tinarodi naći mogućnost međusobne suradnje u budućnosti.
Ključne riječi: mir, europska sigurnost, kraj hladnog rata, dezintegracija, upravljanje krizom, NATO, EZ, UN, KESS.
Naslov: Radovan Vukadinović: La fin de la Yougoslavie et
l'instabilite balkanique
Izdavač: Foundation nationale des sciences politiques
ISBN: 1159-3733
Godina: 1992
Broj stranica: 43
Jezik: francuski
Sažetak: Kraj Jugoslavije i balkanske nestabilnosti. Radovan
Vukadinovićistražuje regionalne aktere analizirajući njihove
strahove,njihove kratkoročne i dugoročne interese i razvoj njihovihvanjskih
politika. On pokuŠava dati sliku novog balansa sile ujoš uvijek nejasnom
okružju.
Ključne riječi: regionalna nestabilnost, nove strukture sigurnosti, balkanski akteri, balkanski savezi.
Naslov: Radovan Vukadinović: The Dissintegration of Yugoslavia:
Lessons to be learnt.
Izdavač: Institute for European and International Studies
ISBN: 2919989-00-6
Godina: 1993
Stranice: od 235 do 244
Jezik: engleski
Sažetak: Jugoslavenska kriza je pokazala da Europa još nije
spremnaprihvatiti u cjelini načelo samoodređenja; europski crisismanagement
ne postoji; glavni protagonisti (bivše supersile)pokazale su suzdržanost;
Europska unija bila je nesposobna zaakciju; zemlje susjedi su pokazale
veliki interes zasamoodređenje, a posljedice krize će se osjećati na Zapadu
iIstoku Europe.
Ključne riječi: jugoslavenska kriza, nacionalno samoodređenje, europski crisis management, europska sigurnost.
Naslov: Radovan Vukadinović: Yugoslavia and the East: from Non
Alignment to Desintegration
Izdavač: Yearbook of European Studies
ISBN: 90-5183-349-0
Godina: 1992
Stranice: od 147 do 173
Jezik: engleski
Sažetak: Dezintegracija Jugoslavije pokreĆe nove političke snage
naBalkanu. Ona postavlja pitanja novih savezništava i novih podjelai nema
sumnje da će nove strukture međunarodnih odnosa morativoditi računa o tim
elementima. Zemlje bivšeg Istoka s velikompozornošću pratile su proces
dezintegracije.
Ključne riječi: dezintegracija Jugoslavije, Sovjetski savez, raspad federacija, sigurnost, nove balkanske strukture, Istočna Europa.
Naslov: Radovan Vukadinović: Croatian Foreign Policy
Časopis: Balkan Forum
Broj: 2
Volumen: 2
Godina: 1993
Stranice: od 163 do 187
Jezik: engleski
Sažetak: U svom razvoju demokracije i međunarodnih aktivnosti
Hrvatska kaonova država mora se dokazati kao vrijedan član UN,
velikeobitelji ujedinjenih naroda. Hrvatska vanjska politika mora
naćiinspiraciju i podsticaj u specifičnim ratnim uvjetima u kojima
jehrvatska država rođena. To mora biti opomena da se Hrvatskanikada ne nađe
izložena takvom uništavanju. Mir, sigurnost inapredak moraju biti glavni
ciljevi hrvatske vanjske politike.Hrvatska kao relativna mala europska
zemlja mora naći svojemjesto u krugu nezavisnih i demokratskih zemalja
sprovodećiorganiziranu i koordiniranu politiku.
Ključne riječi: vanjska politika, UN, europska sigurnost, suradnja
Naslov: Radovan Vukadinović: NEW EUROPEAN STATES - A CHALLANGE TO
THE EUROPEAN ORDER
Časopis: PEACE AND SCIENCES
Broj: 6
Godina: 1993
Stranice: od 11 do 15
Jezik: engleski
Sažetak: Nove europske države-izazovi europskom poretku. Izazov koji
nosenove europske zemlje je ozbiljan i težak, a razvijena Europa
morapokazati spremnost na suočavanje s izazovima na političkom,sigurnosnom
i gospodarskom polju.
Ključne riječi: mir, sigurnost, razvoj
Naslov: Radovan Vukadinović: EUROPEAN INSTITUTIONS AND THE BREAK
UP OF YUGOSLAVIA
Časopis: WIENER BLAETTER ZUR FRIEDESFORSCHUNG,Wien
Broj: 2
Godina: 1992
Stranice: od 38 do 45
Jezik: engleski
Sažetak: Europske institucije i raspad Jugoslavije. Europske
institucijebile su nespremne rješavati jugo krizu. Njihovo
poznavanjeJugoslavije bilo je skromno i oni su bili
nepripremljenirazumijeti nova središta političkog odlučIvanja. Jugoslavija
jebila viđena kao zemlja koja ima unutarnje probleme u čijemrješavanju
posebnu pomoć može pružiti EZ.
Ključne riječi: europske institucije, EZ, europska sigurnost, KESS, samoodređenje, jugokriza.
Naslov: Radovan Vukadinović: Das Ende Jugoslawiens und die neuen
Perspektiven auf dem Balkan
Časopis: Bulgarian Quarterly, Sofia
Broj: 3 4
Godina: 1992
Stranice: od 13 do 38
Jezik: njemački
Sažetak: Konac Jugoslavije i nove perspektive na balkanu. Balkanski
razvojopterećen je turbulentnim procesima koji se zbivaju na tlu
bivšeJugoslavije. To isto tako utječe na aktivnosti balkanskih zemaljai
njihovu potrebu jačanja uzajamnih odnosa.
Ključne riječi: Balkan, balkanska sigurnost, balkanski savezi, sigurnost u Europi.
Naslov: Radovan Vukadinović: Budućnost nesvrstanosti
Naslov: Radovan Vukadinović: Istočnoeuropski sustav sigurnosti
Časopis: Politička misao
Broj: 1
ISSN: 0032-3241
Volumen: 29
Godina: 1992
Stranice: od 73 do 88
Jezik: hrvatski
Sažetak: U doba kad je definitivno pokopan istočnoeuropski
socijalističkisustav, nekadašnje zemlje socijalizma nastoje pronaći putove
kojiće ih voditi kvalitetno novom shvaĆanju mira i sigurnosti.Postojeće
unutarnje nestabilnosti koje se sve više osjećaju-padživotnog standarda,
pad proizvodnje, porast nezaposlenosti-traženov politički pristup i sličnog
saveznika ili savezništva. U tojnovoj situaciji kad nove demokracije traže
mogućnost što bržegzadovoljavanja unutarnjih zahtjeva, vanjskopolitičke
realnostidolaze sve više do izražaja. Pritom se posebno ističe
pitanjerekonstruiranja odnosa sa Sovjetskim Savezom. U drugom krugupromjena
koje treba izvršiti nalaze se pitanja vezana uzuspostavljanje novih odnosa
između bivših članica socijalističkealijanse. Umjesto dogmatiziranog,
ideološki "utemeljenog"prijateljstva, sada se stvaraju uvjeti za izgradnju
normalnihdobrosusjedskih i prijateljskih odnosa. Stavaranje mehanizma
irazvijanje raznih oblika subregionalne suradnje promatra se uzemljama
Istočne Europe kao sredstvo pomoću kojeg će jednog danaući u Europsku
zajednicu i sve njezine aktivnosdti i institucije.Gotovo sve zemlje novih
demokracija izjavljuju da je to njihovkrajnji cilj i da su spremne
prihvatiti sve kriterije kojepostavlja EEZ.
Ključne riječi: mir, sigurnost, unutarnje nestabilnosti, savezništva, nove demokracije, vanjskopolitičke realnosti, promjena, dobrosusjedski i prijateljski odnosi, subregionalna suradnja, ulazak u EZ.
Naslov: Radovan Vukadinović: Vanjska politika Republike Hrvatske
Časopis: Politička misao
Broj: 3
ISSN: 0032-3241
Volumen: 30
Godina: 1993
Stranice: od 124 do 141
Jezik: hrvatski
Sažetak: Razmatrajući osnovne parametre hrvatske vanjske politike
autorukazuje na nužnost razvijanja dobrosusjedskih odnosa sa zemljamakoje
su do nedavno bile u sastavu SFR i onima koje su odavnokonstituirane kao
samostalne. Ukazuje na nužnost razvijanjaodnosa s velikim silama, osobito s
SAD, te razvijanjebilateralnih odnosa s nesvrstanim zemljama. Jedan od
ciljeva je iorijentiranost prema Europi kroz gospodarsko i
političkopovezivanje, te suradnju na sigurnosnom planu. Subregionalniokviri
međunarodne suradnje u kojima Hrvatska sudjelujenedostatni su za rješavanje
političko-sigurnosnih pitanja.Posebna pozornost mora se usmjeriti na NATO
kao mehanizam kojimože štititi sigurnost Hrvatske. Kao nova država Hrvatska
morapokazati da je u svom unutarnjem razvoju, kao i u aktivnostima
nameđunarodnom planu, spremna nositi obveze članstva u UN.
Ključne riječi: hrvatska vanjska politika, dobrosusjedski odnosi, odnosi s velikim silama, bilateralni odnosi s nesvrstanim zemljama, Europa, gospodarsko i političko povezivanje, suradnja na sigurnosnom planu, NATO, UN
Naslov: Branko Caratan: Kriza perestrojke i novi savez suverenih
republika
Časopis: Politička misao
Broj: 2
ISSN: -
Volumen: 28
Godina: 1991
Stranice: od 118 do 130
Jezik: hrvatski
Sažetak: Autor analizira uzroke koji su doveli do krize reforme u
SSSR-u ineuspjeha predsjednika Gorbačova u njihovoj realizaciji.
Uzrokenalazi u stanju privrede i neuspjehu ekonomske politike, nadalje,u
nacionalnom pitanju i centrifugalnim težnjama sovjetskihrepublika koje se
otimaju kontroli federalne birokracije i vojnogestablishmenta.
Ključne riječi: kriza, reforme, neuspjeh ekonomske politike,nacionalno pitanje,centrifugalne težnje, federalne birokracije, vojni establishment.
Naslov: Branko Caratan: Rat i mir u Hrvatskoj
Časopis: Politička misao
Broj: 4
ISSN: 0032-3241
Volumen: 28
Godina: 1991
Stranice: od 33 do 49
Jezik: hrvatski
Sažetak: Analizom ciljeva rata protiv Hrvatske autor opovrgava
onedefinicije sukoba koje govore o njegovim povijesnim,
etničkim,religijskim ili ideološkim razlozima. Takvi su razlozi
samomarginalne prirode upotrebljeni za prikrivanje osvajačkih
ciljevaSrbije. Do raspada federalnih komunističkih sistema u manjojmjeri
dovode nacionalni pokreti, a mnogo više demokratizacija,tržište i
decentralizacija. Politička strategija Zapada dugo jevremena djelovala ne
razumijevajući temeljne procese u zemljamaistočne Europe, često djelujući
ahistorijski. Autor s togastajališta analizira i raspad jugoslavije te
genezu političkih iratnih ciljeva Srbije u ratu protiv Hrvatske.
Ključne riječi: cilj rata protiv Hrvatske, osvajački ciljevi Srbije,demokratizacija, tržište, decentralizacija, raspada Jugoslavije
Naslov: Branko Caratan:Kraj Sovjetskog Saveza-Perestrojka bez
Gorbačova
Časopis: Politička misao
Broj: 3
ISSN: 0032-3241
Volumen: 29
Godina: 1992
Stranice: od 48 do 66
Jezik: hrvatski
Sažetak: Iako je Gorbačovljev mandat trajao relativno kratko, nešto
manjeod sedam godina, iza sebe je ostavio neizbrisiv trag. Već kad
jedolazio bilo je jasno da Sovjetski Savez i svijet nakon Gorbačovaviše
neće biti isti. Svoju ulogu Gorbačov je apsolvirao prijesvega u pokretanju
procesa promjena, a kako nije bio u stanju iliprilici da dovrši reforme
koje je pokrenuo, bio je prinuđen svojemjesto prepustitit drugima. Ne bi se
moglo reći da je politikaGorbačovljevih reformi bila pravolinijska,
beskompromisna i bezmana. Ona je bila rezultat odnosa snaga, sukoba
zagovornika iprotivnika perestrojke. Puč u Moskvi u ljeto 1991.
godinepretvorio je taj trajni sukob u otvorenu konfrontaciju, jer susvojim
napadom pučisti razjasnili pozicije konzervativaca iradikalnih reformatora.
Neuspjeli puč radikalizirao je sveprocese transformacije sovjetskog društva
i uklonio prepreke kojesu sprečavale da se promjene mogu probiti preko
granica sistema.U tom sklopu najvažnije ssu svakako dvije posljedice:
raspuštanjeKPSS i raspad Sovjetskog Saveza.
Ključne riječi: promjena, reforme, neuspjeli puč, konzervativci, radikalni reformatori, raspuštanje KPSS, raspad Sovjetskog Saveza.
Naslov: Branko Caratan: Raspad komunističkih federacija
Časopis: Politička misao
Broj: 1
Volumen: 30
Godina: 1993
Stranice: od 119 do 132
Jezik: hrvatski
Sažetak: Nakon raspada komunističkih društava nastavili su se
procesi kojisu bili prekinuti dolaskom na vlast komunističkih starnaka
injihovih programa radikalnih promjena kojima se nastojaloizbrisati sve
socijalne odnose koje je građansko društvo do tadarazvijalo. Autor ne
osporava tezu da je put razvitka građanskihdržava povijesno pravilo, nego
istič da probleme postkomunizmanije moguće riješiti jednostavnim
oponašanjem onoga što na Zapadupostoji. Zemlje istočne Europe ne mogu
preskočiti faze koje nisuranije prošle, a očito je da će iste povijesne
procese moratiproći na specifičan način. Faza stvaranja nacionalne
države,određeni rizici i potencijalne konfliktne situacije ne mogu
seizbjeći zaustavljanjem procesa pokrenutih padom komunizma, jerproizvode
sasvim suprotan efekt. Autor osporava tezu zagovornikaverlikih
integrativnih cjelina koji tvrde da je raspadkomunističkih federacija
posljedica djelovanjanacionalista inacionalnih pokreta te pokazuje da je
dezintegracija bilaneodvojiv sastavni dio raspada starog političkog
poretka.
Ključne riječi: raspad komunističkih društava, građansko društvo, graĐanska država, postkomunizam, dezintegracija, raspad starog političkog poretka
Naslov: Branko Caratan: Vojna in mir na Hrvaškem
Časopis: Teorija in praksa
Broj: 1
Volumen: 29
Godina: 1992
Stranice: od 12 do 26
Jezik: slovenski
Sažetak: Autor analizira interese koji su doveli do rata protiv
Hrvatske,tj. koji su doveli do teritorijalnog osvajanja u Hrvatskoj.
Onkritizira tezu etničkog rata, građanskog rata i nacionalističkogpokreta
za koje se tvrdi da du doveli do raspada Jugoslavije.Autor ukazuje na
ekonomske temelje tekuće srpske politike,funkcioniranje konzervativnog
bloka nerazvijenih što je dovelo dosukoba niskog intenziteta koji se nije
mogao dobiti,jednako kaošto je politički cilj rata protiv Hrvatske i drugih
naroda krivopredstavljen. Autor prosuđuje rješenja ili standarde odluka
kojebi trebale kod primjene mira u Hrvatskoj na uravnotežen
način:nepromjenjivost granica silom, institucionalnu zaštitunacionalnih
manjina, zaštita ljudskih i građanskih prava tearbitražu kao sredstvo kojim
se postiže razrjezšenje konfliktainteresa
Ključne riječi: rat, mir, Hrvatska, rješenja, nepromjenjivost granica silom, zakonska zaštita manjina,ljudska i građanska prava, arbitraža
Naslov: Sustav međunarodne sigurnosti u razdoblju poslije hladnog
rata i položaj Hrvatske
Naslov: Međunarodni kontekst hrvatske politike
Naslov: The UN Peace-Keeping Operations of the Post-Cold War
Period: the Example of Croatia
Naslov: Radovan Vukadinović: Von der konfrontation der bloecke
zur regionalen instabilitaet-anforderungen an ein europaeisches
krisenmanagement
Naslov zbornika: Demokratisierung und sicherheit in Europa
Jezik: engleski
Mjesto: Wien, Austrija
Godina: 1991
Stranice: od 47 do 59
Skup: Interdisciplinaeres symposion: Demokratisierung und sicherheit in Europa
Sažetak: Od konfrontacije blokova do regionalne nestabilnosti i
stvaranjaeuropskog sustava crisis managementa. Promjene u Europi otvorilesu
pitanje sigurnosti i više nego ikada nepohodan je model crisismanagementa.
U okviru KESS-a trebalo bi osnovati specijalnotijelo koje bi se bavilo
crisis managementom u Istočnoj Europi.
Ključne riječi: sigurnost, KESS, Istočna Europa, demokratizacija, crisis management.
Naslov: Radovan Vukadinović: Oportunities for cooperation in the
Mediterranean
Naslov zbornika: The Sea as a link for Human Relations: commerce, politics,history, culture.
Jezik: engleski
Mjesto: Athens, SAD
Godina: 1991
Stranice: od 128 do 133
Skup: The Sea as a Link for Human relations
Održan: od 29.11.90 do 30.11.90
Sažetak: Napori koji vode izgradnji novih odnosa na Mediteranu i
jačanjusuradnje između potpisnica Helsinškog završnog akta iizvaneuropskih
mediteranskih zemlaja uz probleme sigurnostistvaraju i nove oblike odnosa
na području mediteranske suradnje.
Ključne riječi: europska sigurnost, mediteranska suradnja, KESS.
Naslov: Radovan Vukadinović: Koniec Juhoslavie a nove perspektivy
na Balkane
Naslov zbornika: Historia a Politika, Zbornik z mezinarodniho sympozia
Jezik: slovački
Mjesto: Bratislava, Slovačka
Godina: 1993
ISBN/ISSN: 80-85681-03-x
Stranice: od 134 do 151
Skup: History and Politics
Održan: od 12.11.92 do 15.11.92
Sažetak: Kraj Jugoslavije i nove perspektive na
Balkanu.Uključivanjebalkanskih protagonista u finale jugo krize pokazalo je
da nijesamo riječ o tzv. "lokalnoj dezintegracije federacije" već dapostoje
značajni regionalni balkanski politički i strategijskičimbenici. To je
automatski vodilo mogućnostima traženja vanjskihsaveznika.
Ključne riječi: europska sigurnost, balkanske nestabilnosti, strategijsko značenje Balkana, vanjska politika balkanskih država, velike sile.
Naslov: Ante Barišić: UNPROFOR and Republic of Croatia
Naslov: Ksenija Jurišić:The Role of the CSCE in the Conflict in
Former Yugoslavia
Naslov zbornika: Armed Conflicts in the Balkans and European Security
Jezik: engleski
Mjesto: Ljubljana, Slovenija
Godina: 1993
Stranice: od 93 do 99
Skup: International Conference: Armed Conflicts in the Balkans and the European Security"
Održan: od 20.04.93 do 22.04.93
Sažetak: Napori KESS-a na konsolidaciji mira, posebno na
turbulentnomprostoru balkanskog poluotoka ne može se samo ograničiti
nareakciju na krizu, kolikogod reakcija bila pozitivna. Ovo jeposebice
važno jer, usprkos činjenici da upliv i snaga KESS-aleži u političkom
uvjeravanju i snazi političke dobre volje,helsinški proces ima priliku
osnažiti svoju djelotvornost ikorisnost samo ako do kraja razvije i
primjeni miroljubivasredstva za prevenciju sukoba i njihovo rješavanje,
instrumentikoji se još izgrađuju unutar struktura institucija imehanizama
KESS-a.
Ključne riječi: KESS, mir, reakcija na krizu, Helsinški proces, prevencija i rješavanje konflikta
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Ministarstvo znanosti i tehnologije |
Engleski jezik |
Svibor početna stranica |
Abecedni popis |
Složeno po šifri projekta |
Složeno po ustanovi projekta |
Pretraživanje | Pomoć |