Telefon: 385 (0)31 24644
Sažetak: Parsons i drugi vodeći sociolozi nisu uočili kako se sustav
(re)producira. Autopoietski pristup nam to omogućava. Za Luhmanna Ť
društveni se sustavi mogu reproducirati zahvaljujući Ť
komunikacijama (samorefentnim) i razumijevanju. Po Zelenyju Ť
autopoietska organizacija se generira kroz interakciju vlastitih Ť
produkata.
Realnost se sastoji od bezbroj kružnih procesa. Što je sustav Ť
više operativno zatvoren, to se pruža veća otvorenost prema Ť
potrebama, kako ekonomskim, tako i ostalim - političkim i Ť
duhovnima. Takvi sustavi ne samo što su sposobni kreirati Ť
autonomni poredak, već takodjer proizvode i svoje element i Ť
relacije.
Komunikacijski sustav je autopoietski ako sve (re)producira u Ť
svrhu jedinstva sustava i to kroz njega ostvaruje. Operativna
zatvorenost je glavni uvjet za psihosocilošku otvorenost. U Ť
ovakvom pristupu inovacija je što se elementi proizvode samo kroz Ť
sustav. Mreža proizvodnje komponenata se rekurzivno generira Ť
upravo zahvaljujući interakcijama koje sama mreža proizvodi.
Suština autopoietske teorije je u kontrolnoj petlji - feedbacku. Ť
Gubitak kontrole u tom procesu proizvodi frustraciju i za Ť
rezultat imamo negativne emocije (strah, srdžba, tuga), dok Ť
zadovoljavanje potreba (Maslow) donosi pozitivne emocije
(Plutchik - EPI).
Znanje je postalo najbitniji izvor i substitut za sve prethodne
oblike moći ( kapital, vrijeme, prostor) i uistinu će biti
jezgro sutrašnje moći a time i slobode u svijetu. Novi sustav
proizvodnje je potpuno ovisan o 'online' komunikacijama, o
rasprostiranju podataka, ideja i simbola.
Osnovno pitanje je kako razviti pojedinca, tim i cjelokupnu
populaciju. Tu se radi o razvojno sposobnima i razvojno
nesposobnima. Istočna Europa je duhovno groblje u tom smislu. Bez
autopoietskog i samoorganizirajućeg principa daleko je veća Ť
opasnost od kaosa i trećeg svjetskog rata.
Što je ključna kategorija?
To je komunikacija kao samoreferentna, samoorganizirajuća,
autopoietska cjelina, gdje smisao proizlazi iz uvjeta koji su
daleko od ravnoteže.
Suština autopoiesisa je u procesu proizvodnje. U društvenim
znanostima bitno je odrediti ŠTO i KAKO i ZA KOGA proizvoditi. Ť
Ljudima ta teorija još nije dovoljno shvatljiva.
Budućnost je, zbog toga, pred onima koji će htjeti i Ť
znati skupljati, analizirati i širiti informacije i Ť
znanje najefikasnije i najefektivnije.
Autopoietski sustavi će nadvladati masovnost u proizvodnji i
marketingu i otvorit prostor za svakog potrošača osobno.
Slijedeći će korak biti povezivanje kupaca i dobavljača, te Ť
sastavljanje proizvoda uz konkurentnu cijenu kako to slikovito Ť
prikazuje dr. Juranović modelom 'Univerzalnog ekonomskog Ť
scenarija'. Cijeli se proces nalazi pred bifurkacijom kaos ili Ť
sustavi orijentirani ljudima. Prvo je neminovno bez više morala i Ť
znanja.
Ekonomski sustavi su takodjer autopoietski, jer se preko plaćanja Ť
konkurentne cijene u razmjeni dobara i usluga sve operacije Ť
povezuju u zatvoreni ekonomsko-monetarni sustav. Tu je model dr Ť
Juranovića od ogromne strateške koristi za ekonomske 'oluje'. Ť
Svrha plaćanja je osigurati slijedeće plaćanje i zahvaljujući Ť
konceptu autopoietične bilance i informatičkoj tehnologiji uskoro Ť
ćemo to imati u praksi. HINA tim putem može postati slična Ť
Reuteru i AP.
Legalni sustav se kodira preko binarne sheme: legalno i Ť
nelegalno. Autopoietično pravo (u Hrvatskoj je rodonačelnik Ť
akademik E. Pusić) kao sinteza kognitivne otvorenosti i Ť
normativne zatvorenosti, te uprave i samouprave otvara neslućen Ť
prostor društvenom razvitku ukoliko se spregne sa dostignućima u Ť
psihologiji (dr M Drenovac i dr G.Lauc radom na stresu), Ť
tehnologiji (Carnet i internet kao mediji autopoietične Ť
komunikacije na Info95 ili home page M. Proface kao ilustracija) Ť
i ekonomiji (rad dr M. Juranovića na permanentnoj bilanci).
Razvitak se ostvaruje zahvaljujuĆi tome što je sustav Ť
istovremeno i otvoren i zatvoren. Simplificirano se to može Ť
razumjeti na modelu saobraćaja (zeleni i crveni semafor te 'gas' Ť
i 'kočnica') kao metafore interakcija elemenata i transakcije Ť
sustava. Tako zakon moče kontrolirati konflikte iz perspektive Ť
autopoietičnog prava, a inovacije se ostvaruju kroz Ť
interdisciplinarni i timski pristup.
Umjetnost je najrazvijeniji autopoietični sustav sa estetskim
informiranjem o osjećanjima, mišljenju, mašti sa različtim
elementima ( riječi, boje, glasovi, pokret). Hrvatska je bogata Ť
takvim ljudima i djelima, ali se 'B' tipovi još nisu prepoznali u Ť
ljepoti stvaranja, a mass mediji još nisu u stanju Ť
autopoietičnost realiteta prenijeti bez alopoietične buke.
Bez razumijevanja autopoiesisa svi će ti procesi (psihološki, Ť
tehnološki, ekonomski, pravni) biti manje kvalitetni, skuplji, Ť
sporiji i sa neminovnim zagadjenjem.
Možemo zaključiti da će oni koji se pokažu radišnim i moralnim Ť
putem načela autopoiesisa voditi timove, firme i nacije u 21. Ť
vijeku.
Ključne riječi: autopoiesis, samoorganizacija, efikasnost, humanost, individualni razvitak, organizacijski razvitak, ekonomski razvitak, kulturni razvitak, proizvodnja bez škarta, proizvodnja bez zaliha, permanentna bilanca
Ciljevi istraživanja: Na teorijskoj razini cilj je razviti teoriju
autopoietične organizacije, jer sadašnji nivo teorijske misli ne odgovara
zahtjevima vremena. Naše društvo je prošlo kapitalizam (do1941. godine),
nacionalizam (1941-1945. godine), socijalizam(1945-1990. godine) i u
svojoj memoriji ima dobre i loše strane svake faze. Iz bogatstva grešaka
moguća je renegacija u Luhmannovom smislu u postmodernu zajednicu
(postkapitalizam,postnacionalizam, postsocijalizam) visoke ekonomske
efikasnosti i političke demokracije. To bi značilo da sve što zadovoljava
Pusićeve filtre (dobro, istina, lijepo) treba sačuvati, a sveostalo treba
negirati "recikliranjem". Ukoliko znanstvena, gospodarska i politička
verifikacija bude pozitivna otvara se drugi ciklus - aplikacija teorije.
Efekti bi morali biti u kvaliteti života (having,loving, being) unatoč
poteškoćama koje će proizvoditi okruženje. Rezultati mogu doći samo
podizanjem motivacije, stručnosti i suradnje (X1-X3), a to zahtijeva veće
investiranje u ljudski faktor. Tek nakon investiranja u ljude mogući su
pravi efekti od investicija u osnovna sredstva (X4), jer je tu stopa
povrata značajno manja, posebno ako se ignorira navedena zakonitost. U
društvenom razvitku polazimo od integriranja "bottom-up" i "top-down"
principa kroz takozvanu operativnu zatvorenost (Maturana,Zeleny). Kroz
samoregulaciju od nivoa pojedinca, tima, preko firme, te uže i šire
gospodarske i političke zajednice, gdje će biti otvorenost za sve što
pridonosi razvitku,i zatvorenosti za sve što blokira razvitak, otvara se
prostor za autopoiesis. Recikliražnom kontrolom vlastitih i tudjih grešaka
(imamo odličan "humus" u tom pogledu) preko SAMOODGOJA, SAMOOBRAZOVANJA I
SAMOORGANIZACIJE razvijat će se samoreferentni sustavi otporni na kaos
koji uvijek prijeti iz okoline. Ukoliko se razvojno sposobni prepoznaju (
kategorije A i B u našem modelu ) i organizacijski izoliraju, posebno od
C-tipova, kvalitet i brzina razvitka će biti zadovoljavajući.
SURADNJA - PROJEKTI
Naziv projekta
: Autopoiesis Naziv ustanove: Fordham University, Lincoln Center Grad: New York, USA
Naziv projekta
: Morfogeneza i autopoiesis Naziv ustanove: Stane Saksida Grad: Ljubljana, Slovenija
Naziv projekta
: 5-02-149 Teorijske i institucionalne
pretpostavke poduzetničke ekonomije Naziv ustanove: Ekonomski fakultet Grad: 31000 - Osijek, Hrvatska
Naziv projekta
: 5-02-146 Transparentnost tržišta - uvjet
regionalnog razvoja Naziv ustanove: Ekonomski fakultet Grad: 31000 - Osijek, Hrvatska
Naziv projekta
: Dizajniranje organizacije u tržišnim uvjetima
privredjivanja Naziv ustanove: Ekonomski fakultet Grad: 21000 - Split, Hrvatska
SURADNJA - USTANOVE
Naziv ustanove
: BRATSTVO, tvornica strojeva za obradu drveta Tip ustanove: Državni institut Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Naziv ustanove
: Zavod za prostorno planiranje Tip ustanove: Neprofitna Grad: 31000 - Osijek, Hrvatska
Naziv ustanove
: Zaklada za duhovnu obnovu "Hrvatski križ" Tip ustanove: Other Grad: 31000 - Osijek, Hrvatska
Naziv ustanove
: PP LIVANA Tip ustanove: Državni institut Grad: 54000 - DARDA, HRVATSKA
Naziv ustanove
: Schiller-Institut Tip ustanove: Državna uprava Grad: Munchen, Njemacka
Naziv ustanove
: Fordham University, Lincoln Center Tip ustanove: Gospodarstvena/Proizvodna Grad: New York, USA
Naziv ustanove
: GLOSAS Tip ustanove: Sveučilište/Fakultet Grad: New York, USA
Naziv ustanove
: GAIA UNLIMITED Tip ustanove: Državna uprava Grad: Cincinnati, USA
Naziv ustanove
: SPIN d.o.o. informatički inžinjering Tip ustanove: Državni institut Grad: 31000 - Osijek, Hrvatska
Naziv ustanove
: HPT Zagreb, HPT Osijek - telekomunikacije Tip ustanove: Neprofitna Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska Ostali podaci o projektu.