Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Šifra projekta: 6-01-161
FREGEOVA LOGIKA I FILOZOFIJA JEZIKA
Glavni istraživač
: ŠVOB, GORAN (48810) Suradnici
Tip istraživanja: temeljno Trajanje od: 01.01.91. do 01.10.94. Ukupno radova na projektu: 12
Naziv ustanove: Filozofski fakultet - Humanističke znanosti, Zagreb (130) Odjel/Zavod: Odsjek za filozofiju Adresa: Ivana Lučića 3 Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)1 6-120-175
teleFaks: 385 (0)513634
Sažetak: Ovo istraživanje posvećeno je analizi Fregeove filozofije jezika u cjelini. Fregeova filozofija jezika dijelom je proizašla iz njegove ranije razrade pojmovnog pisma, odnosno jezika logike, a dijelom i sama predstavlja pozadinu za dalji razvoj logike, kako u Fregeovim radovima, tako i u djelima kasnijih logičara. Problemi koji se ovdje razmatraju mogu se svrstati u tri osnovne skupine. Prva obuhvaća analizu osnovnih Fregeovih pojmova i distinkcija. Polaznu točku čini razmatranje Fregeove teorije značenja vlastitih imena, na kojoj se grade važna razlikovanja smisla i značenja, te predmeta i funkcije. Ova pitanja vode i do niza razmatranja uže logičke ili "tehničke" prirode. Tu posebnu važnost ima Fregeova hijerarhizacija funkcija u stupnjeve, te kasnija hijerarhizacija logike predikata u takozvane "redove". S time je povezana i analiza Fregeovog pojma toka vrijednosti funkcije. Poseban problem unutar Fregeove filozofije jezika čine pitanja koja bismo danas svrstali u logičku pragmatiku, poput Fregeove analize tvrdnje. Druga glavna tema istraživanja tiče se sudbine Fregovih ideja u kasnijoj tradiciji. Ovdje su posebno važni filozofi koji su posredovali Fregeove ideje i ugradili ih u moderne diskusije, dodajući im pri tome i vlastite interpretacije: Russell, Carnap, Wittgenstein i Church. Naročito je važan Wittgensteinov odnos spram Fregea. Dok je Wittgenstein u svojem ranijem razdoblju zapravo razrađivao neke od osnovnih Fregeovih teza, polemizirajući istodobno s drugima, kasna Wittgensteinova filozofija nastala je radikalnim odbacivanjem upravo fregeovske ideje o idealnom logičkom jeziku kao strukturi svakog mogućeg prirodnog jezika. Treća grupa pitanja tiče se dva područja istraživanja koja je Frege izričito odbacio, ali su u kasnijem razvoju logike zauzela važno mjesto: modalna logika i logička analiza prirodnih jezika.
Ključne riječi: Frege, Wittgenstein, Carnap, Russell, Church, logika, filozofija jezika, smisao, značenje, predmet, funkcija, tok vrijednosti, modalna logika, predikat, prirodni jezici.
Ciljevi istraživanja: Moderna simbolička ili matematička logika
zasnovana je u Fregeovimdjelima, a danas je ugrađena u osnove matematike i
nizposebnih i primijenjenih znanstvenih disciplina. Zato se možereći da
čini važan sastavni dio moderne civilizacije. S drugestrane, opća
filozofska pozadina moderne logike čini kontroverznopodručje filozofije, a
sama Fregeova misao još je uvijeknedovoljno ispitana. Cilj ovoga
istraživanja je analiza Fregeovefilozofije jezika, naročito onih njezinih
aspekata koji bitnoodređuju moderne filozofsko-logičke diskusije. Rad na
ovomprojektu treba da doprinese rješavanju nekih od ovih pitanja,
aistodobno treba i da ukloni niz nejasnoća koje se u suvremenimdiskusijama
o Fregeu javljaju, između ostaloga, i zato što seslika o Fregeu često
preuzima od njegovih nastavljača iinterpreta, a ne iz samih Fregeovih
radova. S druge strane, radna projektu pokazao je i mogućnost
djelotvornijeg povezivanjaznanstvene zajednice u diskusiji o Fregeu, te u
rezultatima ovogaprojekta treba očekivati i diskusiju sa modernim
interpretacijamaFregea iz sredina koje su do sada bile malo ili nimalo
razmatraneu zapadnoj logičko-filozofskoj literaturi. Prvi rezultat ovoga
istraživanja svakako je monografija oFregeovoj filozofiji jezika, na kojoj
glavni istraživač radi većduže vrijeme. Ova monografija treba prikazati i
kritičkianalizirati ne samo Fregeovu filozofiju jezika kao osnovu zarazvoj
moderne logike, nego treba i prikazati osnovne modernekontroverze u
filozofiji jezika, koje se mogu smatratinaslijeđenim od fregeovske
tradicije. Drugi važan rezultat bilobi organiziranje stalnog međunarodnog
simpozija o Fregeu, uHrvatskoj. Tijekom rada na projektu za to su stvoreni
osnovniuvjeti u kontaktima sa stranim logičarima, ali su ratne prilike
uzemlji omele ostvarenje tog cilja. Napokon, monografija oFregovoj
filozofiji jezika, nadovezuje se na već objavljenuknjigu glavnoga
istraživača, o Fregeovom zasnivanju modernelogike. Na ove dvije knjige
trebala bi se u slijedećem razdobljunadovezati i treća, posvećena
Fregeovoj filozofiji matematike.Ove tri monografije o Fregeu dale bi
jedinstvenu i cjelovitusliku i pregled Fregove misli, što bi bio značajan
pothvat ne samo u našim, domaćim razmjerima. Ostali podaci o projektu.