SVIBOR - Projekt broj: 6-01-161

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 6-01-161

FREGEOVA LOGIKA I FILOZOFIJA JEZIKA

Glavni istraživač: ŠVOB, GORAN (48810)

Suradnici

Tip istraživanja: temeljno
Trajanje od: 01.01.91. do 01.10.94.

Ukupno radova na projektu: 12

Naziv ustanove: Filozofski fakultet - Humanističke znanosti, Zagreb (130)
Odjel/Zavod: Odsjek za filozofiju
Adresa: Ivana Lučića 3
Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska

Komunikacija: Telefon: 385 (0)1 6-120-175; teleFaks: 385 (0)513634

Sažetak: Ovo istraživanje posvećeno je analizi Fregeove filozofije jezika u cjelini. Fregeova filozofija jezika dijelom je proizašla iz njegove ranije razrade pojmovnog pisma, odnosno jezika logike, a dijelom i sama predstavlja pozadinu za dalji razvoj logike, kako u Fregeovim radovima, tako i u djelima kasnijih logičara. Problemi koji se ovdje razmatraju mogu se svrstati u tri osnovne skupine. Prva obuhvaća analizu osnovnih Fregeovih pojmova i distinkcija. Polaznu točku čini razmatranje Fregeove teorije značenja vlastitih imena, na kojoj se grade važna razlikovanja smisla i značenja, te predmeta i funkcije. Ova pitanja vode i do niza razmatranja uže logičke ili "tehničke" prirode. Tu posebnu važnost ima Fregeova hijerarhizacija funkcija u stupnjeve, te kasnija hijerarhizacija logike predikata u takozvane "redove". S time je povezana i analiza Fregeovog pojma toka vrijednosti funkcije. Poseban problem unutar Fregeove filozofije jezika čine pitanja koja bismo danas svrstali u logičku pragmatiku, poput Fregeove analize tvrdnje. Druga glavna tema istraživanja tiče se sudbine Fregovih ideja u kasnijoj tradiciji. Ovdje su posebno važni filozofi koji su posredovali Fregeove ideje i ugradili ih u moderne diskusije, dodajući im pri tome i vlastite interpretacije: Russell, Carnap, Wittgenstein i Church. Naročito je važan Wittgensteinov odnos spram Fregea. Dok je Wittgenstein u svojem ranijem razdoblju zapravo razrađivao neke od osnovnih Fregeovih teza, polemizirajući istodobno s drugima, kasna Wittgensteinova filozofija nastala je radikalnim odbacivanjem upravo fregeovske ideje o idealnom logičkom jeziku kao strukturi svakog mogućeg prirodnog jezika. Treća grupa pitanja tiče se dva područja istraživanja koja je Frege izričito odbacio, ali su u kasnijem razvoju logike zauzela važno mjesto: modalna logika i logička analiza prirodnih jezika.

Ključne riječi: Frege, Wittgenstein, Carnap, Russell, Church, logika, filozofija jezika, smisao, značenje, predmet, funkcija, tok vrijednosti, modalna logika, predikat, prirodni jezici.

Ciljevi istraživanja: Moderna simbolička ili matematička logika zasnovana je u Fregeovimdjelima, a danas je ugrađena u osnove matematike i nizposebnih i primijenjenih znanstvenih disciplina. Zato se možereći da čini važan sastavni dio moderne civilizacije. S drugestrane, opća filozofska pozadina moderne logike čini kontroverznopodručje filozofije, a sama Fregeova misao još je uvijeknedovoljno ispitana. Cilj ovoga istraživanja je analiza Fregeovefilozofije jezika, naročito onih njezinih aspekata koji bitnoodređuju moderne filozofsko-logičke diskusije. Rad na ovomprojektu treba da doprinese rješavanju nekih od ovih pitanja, aistodobno treba i da ukloni niz nejasnoća koje se u suvremenimdiskusijama o Fregeu javljaju, između ostaloga, i zato što seslika o Fregeu često preuzima od njegovih nastavljača iinterpreta, a ne iz samih Fregeovih radova. S druge strane, radna projektu pokazao je i mogućnost djelotvornijeg povezivanjaznanstvene zajednice u diskusiji o Fregeu, te u rezultatima ovogaprojekta treba očekivati i diskusiju sa modernim interpretacijamaFregea iz sredina koje su do sada bile malo ili nimalo razmatraneu zapadnoj logičko-filozofskoj literaturi. Prvi rezultat ovoga istraživanja svakako je monografija oFregeovoj filozofiji jezika, na kojoj glavni istraživač radi većduže vrijeme. Ova monografija treba prikazati i kritičkianalizirati ne samo Fregeovu filozofiju jezika kao osnovu zarazvoj moderne logike, nego treba i prikazati osnovne modernekontroverze u filozofiji jezika, koje se mogu smatratinaslijeđenim od fregeovske tradicije. Drugi važan rezultat bilobi organiziranje stalnog međunarodnog simpozija o Fregeu, uHrvatskoj. Tijekom rada na projektu za to su stvoreni osnovniuvjeti u kontaktima sa stranim logičarima, ali su ratne prilike uzemlji omele ostvarenje tog cilja. Napokon, monografija oFregovoj filozofiji jezika, nadovezuje se na već objavljenuknjigu glavnoga istraživača, o Fregeovom zasnivanju modernelogike. Na ove dvije knjige trebala bi se u slijedećem razdobljunadovezati i treća, posvećena Fregeovoj filozofiji matematike.Ove tri monografije o Fregeu dale bi jedinstvenu i cjelovitusliku i pregled Fregove misli, što bi bio značajan pothvat ne samo u našim, domaćim razmjerima.

Ostali podaci o projektu.


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Datum zadnje promjene: 20.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr