Naslov: Novija hrvatska estetika
Naslov: Hrvatska filozofija u prošlosti i sadašnjosti. Zbornik
iz 1968. godine
Naslov: Filozofski rukopisi 18. stoljeća u franjevačkim
samostanima Slavonije
Naslov: Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza
hrvatske Moderne, poglavlje III: Umjetnost i narod
Naslov: Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza
hrvatske Moderne, poglavlje IV: Umjetnost i znanost
Naslov: Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza
hrvatske Moderne, poglavlje V: Umjetnost i vjera
Naslov: Rana recepcija estetike Benedetta Crocea u Hrvatskoj
Naslov: Jezik i estetička terminologija
Naslov: Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza
hrvatske Moderne; Uvod: I. Estetičke premise u raspravi "Etika i povijest"
II. Psihologija i estetika
Časopis: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine
Broj: 31
ISSN: 0350-2791
Volumen: XVI
Godina: 1990
Stranice: od 79 do 118
Broj referenci: 91
Jezik: hrvatski
Sažetak: O Gjuri Arnoldu (1853-1941) napisan je priličan broj
članaka koji su posvećeni njegovoj djelatnosti kao sveučilišnog profesora i
pedagoga, no također i kao književnika, dok su o Arnoldu kao filozofu
napisane i dvije manje sustavne monografije. O Arnoldu kao estetičaru nema
međutim opširnijih specijalnih studija. Budući da se Arnold, ne svagda baš
uspješno i u svemu sretno, javljao i kao pjesnik, au konfliktima se
umjteničkih struja odnosno programa na razmeđu 19. i 20. st. nasuprot
"mladima" našao na čelu tzv. "starih", s očitim se nesporazumima oubičajilo
nekričke ocjene (ranije jednim dijelom pozitivne, kasnije pretećno
negativne) iz povijesti književnosti vrlo neselektivno i gotovo paušalno
prenosti na Arnoldova esteička teorijska shvaćanja u cjelini. Ovaj rad
nastoji dati ekstenzivni prikaz i kritičku interpretaciju cjeline
Arnoldovih estetičko-filozofijskih nazora ukazujući na njihovu relevantnost
u okvirima razdoblja Moderne i otvaranju nekih važnih aspekata estetičke
problematike 20. stoljeća, trudeći se oko metodološkog inoviranja pristupa
zadanom predmetu istraćivanja, te točnije, istinitije, što će reći
adekvatnije prosudbe i cojene Arnoldovog estetičkog rada.
Zamišljen kao monografska studija ovdje objavljen tekst sadrži samo uvod i
prva dva poglavlja. Uvodni dio nastoji u konkretnoj građi povijesti
hrvatske umjetnosti fin de sieclea, te razmeđa 19. i 20. st., naći elemente
uporišta za razumijevanje Arnoldovih estetičkih nazora pokušavši u
pluralizmu "izuma" Moderne iz kvalifikacije la belle epoque povijesno
aktualiziranu činjenicu za reafirmaciju prethodnim razdobljem književnog
realizma-naturalizma negirane ljepote kao estetički relevantne kategorije,
koja je za Arnoldova shvaćanja konstitutivna u svom tradicionalnom
značenju. U slijedećem (zapravo prvom) poglavlju razmotreno je fragmentarno
početno zauzimanje polaznih stavova estetičkog herbartizma u mladenačkoj
Arnoldovoj raspravi "Etika i povijest" iz 1879., što su dosad previđali i
propustili registrirati komentatori Arnoldovih nazora. Nakon te prve faze
posebnim je (drugim) poglavljem ovdje još kritički raspravljena uloga
Arnoldovog školskog priručnika "Psihologija" (prvo izdanje 1893) u sklopu
psihologizma Moderne zajedno s funkcijom pojmova "duše" i "estetičkog
čuvstva" kao dvaju specifično eksponiranih u sklopu ostalih
karakterističnih estetičkih kategorija razmeđa 19. i 20. stoljeća, pa stoga
posebice i hrvatske Moderne.
Ključne riječi: fin de siecle, la belle epoque, stari i mladi, estecizam, ljepota, formalizam, praktična filozofija, sloboda stvaranja, etika, volja, povijest, psihologija, čuvstvo, sadržaj, forma, duh, duša, razum
Naslov: Gjuro Arnold kao estetičar u kontekstu kontroverza
hrvatske Moderne, VI. Zaključak
Ministarstvo znanosti i tehnologije |
Engleski jezik |
Svibor početna stranica |
Abecedni popis |
Složeno po šifri projekta |
Složeno po ustanovi projekta |
Pretraživanje | Pomoć |