Naslov: Nastanak Bokovićeve filozofije prostora i vremena
Naslov: Ruđer Boković (1711-1787)
Naslov: Jesuits and Croatian Culture
Naslov: Isusovci i hrvatska kultura
Naslov: Korak za smisao: Antropoloko-etičke studije i eseji
Naslov: Hrvatski isusovci misionari
Naslov: Matija Vlačić Ilirik, Paralipomena dialectices
Naslov: Filozofska i prirodoznanstvena istraivanja hrvatskih
isusovaca od Markantuna de Dominisa do Josipa Franje Domina
Naslov: Ljetopis filozofskih i prirodoznanstvenih istraivanja
hrvatskih isusovaca
Naslov: Filozofski, prirodoznanstveni, knjievni i istraivački
rad Ruđera Bokovića i prilog za njegovu biografiju
Naslov: Ekoloka kriza -izazov praktičnoj filozofiji
Naslov: Pogovor urednika
Naslov: Pogovor urednika
Naslov: Pogovor urednika
Naslov: Vjerski, odgojni i knjievni rad Drube Isusove
Naslov: Boković's Unobservables
Naslov: The Concept of Space in Boković's Hypothesis of Forces
(De viribus vivis, 1745)
Naslov: Averroesova potraga
Naslov: Monografija o Ruđeru Bokoviću Ivana Supeka
Naslov: Hidrotehničke ekspertize Ruđera Bokovića
Naslov: Rana recepcija Bokovićeve filozofije prirode: "slučaj
Benvenuti"
Naslov: The early reception of Boković's natural philosophy: The
"Benvenuti Case"
Naslov: Bokovićeva neostvarena teorija infinitezimala: između
nacrta teorije i primjene metode
Naslov: Epigrami Ruđera Bokovića
Naslov: Epigrami
Naslov: Theories and inter-theory relations in Boković
Naslov: Immanuel Kant. Metafizička polazna načela prirodne
znanosti
Naslov: Damir Barbarić. Filozofija Andrije Dorotića
Naslov: Damir Barbarić. The Philosophy of Andrija Dorotić
Naslov: A. S. Kovačić. Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene
Naslov: Boković on Knowledge
Naslov: Notes on Contributors (I)
Naslov: Notes on Contributors (II)
Naslov: Ontički red u opisima Hermana Dalmatina
Naslov: Ekoloka kriza - izazov praktičnoj filozofiji
Naslov: Nekoliko domiljaja uz temu AIDS
Naslov: Pacifizam i teorija pravednog rata: Povijesni razvoj i
značenje "bellum-iustum" teorije
Naslov: Krepost političke razboritosti
Naslov: Ignacije - poruka dananjem vremenu
Naslov: Vlačićeva "Paralipomena dialectices"
Naslov: Gučetićeva kritika Aleksandra iz Afrodizije
Naslov: Ciceronova "Topica" u tradiciji antičke logike i retorike
Naslov: Die Unsterblichkeit der Vernunft bei Aristoteles und
Thomas von Aquin
Naslov: O besmrtnosti uma u Aristotela i Tome Akvinskoga
Naslov: Matthias Flacius Illyricus and Sixteenth-Century Logic
Naslov: Quantitas inassignabilis: Jezik i spoznaja u Bokovićevu
pristupu infinitezimalima
Naslov: V. Kapitanović, Rukopisna i knjina batina Franjevačke
visoke bogoslovije u makarskoj
Naslov: Some aspects of explanation in Boković
Naslov: Sloboda za dobro: Tomistička filozofija o slobodi u
kontekstu jezično-analitičke recepcije
Naslov: Hrvatska prirodnofilozofska batina 18. stoljeća
Naslov: Bokovićeva funkcija za utroak voska pri izgradnji
pčelinjega saća
Naslov: Ljetopis ivota i djela Ruđera Bokovića
Naslov: Dostignuća Ruđera Bokovića u fizici i astronomiji
Naslov: Antropoloki temelji obitelji
Naslov: Moć moći: Nekoliko misli o biti i smislu moći
Naslov: Ruđer Boković i Bratovtina Sv. Jeronima u Rimu
Naslov: Boković on his own theory of forces: From a sentence to
the theory of natural philosophy
Naslov: Boković's theory of the transformations of geometric
loci: Program, axiomatics, sources
Naslov: Sloboda u promiljanjima Ruđera Bokovića
Naslov: Dijalektika mistike i akcije: Filozofijsko promiljanje o
aktualnosti duhovnosti Sv. Ignacija
Naslov: Boscovich on the problem of "generatio velocitatis":
Genesis and methedological implications
Naslov: "Rimsko razdoblje" Bokovićeva miljenja
Fakultet: Filozofski fakultet Sveučilite u Zagrebu
Autor: ADLER NEVENKA
Datum obrane: 07.06.93
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 362
Saetak: U ranim raspravama "De viribus vivis" (1745) i
"Dissertationis delumine pars secunda" (1748) Boković je proveo izvornu
dedukcijusvoje prirodne filozofije: od epistemolokih načela "analogia
etsimplicitas naturae" i principa neprekinutosti do zaključka oustrojstvu
tvari. Konačni rezultat dedukcije bio je oprečan općempoimanju atomista i
newtonovaca: izgradnja protenog tijela odneprotenih točaka. Krenuvi od
svoje krivulje sila i diskretnograsporeda triju točaka, Boković je dospio
do svoga izvornogatumačenja čvrstoće fizičkog tijela. Granice kohezije
inekohezije, kao nultočke Bokovićeve krivulje sila, postale suona analogna
struktura koja je dovela do prostorne predodbe osustavu konfokalnih
sferoidalnih ploha kao ravnotenih stanjatreće točke sustava. Ova
predodba, koju Boković vie nikad nijeobjavio, zasluuje da bude nazvana
Bokovićevim "modelom atoma"iz 1748. godine. U raspravi "De maris aestu"
(1747) Boković jepokrenuo prijepor o jednostavnosti pravca, ali tada
nijeupotrijebio argument koji se tiče njegove krivulje sila. Taj jeargument
otkrio u raspravi "De materiae divisibilitate".Oblikujući teoriju
geometrijskih transformacija u raspravi "Detransformatione locoroum
geometricorum" (1754), Boković jeizbjegnuo definirati tajne beskonačnosti
("Infiniti mysteria") uterminima euklidske tradicije, nego je ovom pojmu
dao irokoznačenje: sva očitovanja potencijalne i aktualne
beskonačnosti.Tek s raspravom "De lege continuitatis" (1754) započeo je
pravitistrogu razliku između tajne i apsurda u razumijevanjugeometrijske
beskonačnosti, i od toga vremena prepoznavao jetajnu beskonačnosti samo u
onim geometrijskim veličinama itransformacijama u kojima se očituje
potencijalna beskonačnost uzuvjet da se obdrava princip neprekinutosti.
Ključne riječi: Ruđer Boković, filozofija prirode, filozofija matematike, filozofija znanosti, dedukcija načela neprekinutosti, neprekinuta krivulja sila, sastavljanje čestica, struktura tvari, "model atoma" iz 1748, jednostavnost pravca, tajna beskonačnosti u geometriji, Bernhard Bolzano, odnos među geometrijskim beskonačnostima, teorija sila, teorija transformacija geometrijskih mjesta, teorija infinitezimala, infinitezimalni račun, Vincenzo Riccati, Anton Maria Lorgna
Naslov: Problem prostora i vremena u nekim ranijim raspravama
Ruđera Bokovića
Fakultet: Filozofski fakultet/Centar za postdiplomske studije u Dubrovniku Sveučilite u Zagrebu
Datum obrane: 04.12.92
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 184
Saetak: U razdoblju od 1746-1755. Boković je izgradio
svojuvlastitu teoriju prostora i vremena. Nastanak i razvitak teteorije
određuju njegova filozofija znanosti, sadrana u njegovimranijim
raspravama(1741-1745), koju ja tumačim kaokonvencionalizam, i najranija
formulacija njegove sile, koju onprvi put razvija u raspravi De viribus
vivis (1745). Već u tojraspravi Boković iznosi neke vane aspekte svoga
razumijevanjaprostora i vremena: prostor je ekstenzija sile, sila
jeekstenzionalni i atemporalni entitet. Taj'primat' prostora bit
ćenaglaeniji u slijedećim raspravama.
U raspravama De cometis (1746) i De maris aestu (1747),
polazeći od svoga zakona sila, Boković donosi na makrokozmičkoj
razini svoju vlastitu sliku svemira, a na osnovi modela dvaju
prostora, beskonačnog nepokretnog i konačnog pokretnog prostora.
Osnovni su momenti toga modela hipoteza nepokretne Zemlje,postulat
relativne inercijalne sile, konačnost i pokretnostsvemirskoga prostora.
Iako se ti momenti bitno razlikuju odNewtonovih gledita, Boković ih je
postavio tako da sačuvajuzakone Newtonove mehanike. Metodoloke su
posljedice vezane uzBokovićev pojam prostora: 1) relativnost spoznaje koja
sezasniva na rezultatima motrenja i pokusa, 2) mogućnostneeuklidske
geometrije.
U Bokovićevu modelu mikrokozmičkoga prostora, iznesenoga u
raspravi De materiae divisibilitate et principiis corporum(1748), osnovni
su momenti ustanovljena analogija prostora ivremena te geometrijska
interpretacija fizikalnog mikroprostorapomoću elementarnih trokuta i
piramida, kao i matematičkih točakakao mjest za točke tvari. U skladu s
tim Boković razmatra temu
prostora i vremena u kontekstu 'metafizičkoga ispitivanja' i
geometrijskoga prikaza.
U Supplementa (1755) Boković donosi konačni oblik teorije
prostora i vremena. Prostor i vrijeme on definira kao stvarneodnosno
zamiljene načine postojanja. Zamiljeni su načinineprekinuti, beskonačni i
beskonačno djeljivi, te predstavljajumogućnost stvarnih načina, koji su
konačni, nedjeljivi ineproteni. U metodolokom dijelu Boković ističe
spoznajurelativnih kretanja kao jedinu moguću, te nemogućnostkongruencije
prostornih i vremenskih intervala.
Ključne riječi: konvencionalizam, zakon sila, apsolutno, relativno, konačni pokretni prostor, beskonačni nepokretni prostor, capacitas, analogija između prostora i vremena, modi existendi
Naslov: Bokovićevo poimanje spoznaje
Fakultet: Filozofski fakultet Sveučilite u Zagrebu
Datum obrane: 01.02.93
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 113
Saetak: U prvom dijelu rada autor razmatra Bokovićevu teoriju
spoznaje:njegove osnovne spoznajnoteoretske pojmove i teze. Utjecaj tihteza
na Bokovićevu fiziku biva raspravljen u drugom dijelu rada.U trećem dijelu
autor razmatra Bokovićeve metodologijske stavovei osnovna metodologijska
načela njegove prirodne znanosti: načeloindukcije, 'salvis phaenomenis',
načelo jednostavnosti ianalogije prirode, 'recta ratiocinatio'. U zaključku
rada ističese da je Bokovićeva spoznajnoteoretska pozicija veoma
bliskaracionalizmu.
Ključne riječi: racionalizam, ideje, refleksija, 'lumen rationis', 'vis viva', indukcija, 'salvis phaenomenis', 'recta ratiocinatio', analogija i jednostavnost prirode
Naslov: Problem prostora i vremena u nekim ranijim raspravama
Ruđera Bokovića
Fakultet: Filozofski fakultet/Centar za postdiplomske studije u Dubrovniku Sveučilite u Zagrebu
Datum obrane: 04.12.92
Broj stranica: 184
Autor: Čuljak Zvonimir
Rad: Magisterij
Naslov: Povijest suvremene filozofije
Naslov: "Ruđer Josip Boković: 'Dopuna uz prvu knjigu' Deset
knjiga novije filozofije Benedikta Staya, u: J. Talanga, Antologija
hrvatske filozofije pisane latinskim jezikom
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Ministarstvo znanosti i tehnologije |
Engleski jezik |
Svibor početna stranica |
Abecedni popis |
Sloeno po ifri projekta |
Sloeno po ustanovi projekta |
Pretraivanje | Pomoć |