Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Šifra projekta: 6-02-100
VOJNA KRAJINA - GRAĐA I STUDIJE
Glavni istraživač
: VALENTIĆ, MIRKO (51473) Suradnici
KRUHEK, MILAN (60260)
BUCZYNSKI, ALEXANDER (183843)
ČEBOTAREV, ANDREJ (191456)
VUGROVEČKI-SHEK, TEODORA (900786)
REZAR, VLADO (900796)
NIKŠIĆ, BORIS (900830)
Tip istraživanja: temeljno Trajanje od: 01.01.91. do 01.01.01. Ukupno radova na projektu: 78
Radovi na projektu citirani u Current Contents: 1
Naziv ustanove: Institut za suvremenu povijest, Zagreb (19) Odjel/Zavod: Vojna krajina Adresa: Opatička 10; soba 42, 43. Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (1) 428-199
teleFaks: 385 (1) 428-243
E-mail: aambuc¦misp.isp.hr
Sažetak: Hrvatsko-slavonska vojna krajina je u XVI. nastala kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, da bi dva stoljeća kasnije prerasla u ogromnu habsburšku ratnu provinciju. U takvom obliku bečki dvor i vojne vlasti uspijevali su je održati sve do kraja XIX. st. Ona za europsku povijest ne predstavlja samo vojni i politički, već gospodarski i društveni fenomen. Područje Vojne krajine bilo je po svom opsegu veliko gotovo koliko i Civilna Hrvatska. Na njemu živi skoro polovica stanovništva Hrvatske. Dok je Krajina u pravnom pogledu uvijek ostala nerazdvojivi dio Hrvatske Kraljevine, u stvarnosti je njome upravljao bečki dvor preko svojih vojnih institucija. Njezino izuzeće od vlasti Hrvatskog sabora i bana, je vrlo štetno utjecalo na prometnu, teritorijalnu i nacionalnu integraciju hrvatskog naroda. Vojnokrajiško stanovništvo se najvećim dijelom (98%) bavilo poljodjelstvom. Krajišnici su u carskoj vojsci služili od svoje 16 do 60 godine i dok je u ostalom dijelu Habsburške Monarhije svaki šezdesetdrugi stanovnik služio kao vojnik, to je za Vojnu krajinu vrijedilo za svakog dvanaestog stanovnika. Život u Krajini morao je pružiti red i disciplinu sve do najmanjeg segmenta krajiškog društva. U njoj je tijekom stoljeća nastalo mješovito stanovništvo autohtonih Hrvata i prebjeglih hrvatskih kmetova sa sjevera kao većinskog naroda (uvijek više od 50%), te brojnih vlaških i kasnije srpskih izbjeglica s juga. U vojnim komunitetima nalazile su se obrtničke i trgovačke enklave austrijskih Nijemaca, Slovenaca, Čeha, a na obali i Talijana. Doseljeni Vlasi iz Osmanlijskog carstva bili su gotovo isključivo pripadnici pravoslavne crkve. Ta će Crkva zajedno s malim brojem građanstva bitno utjecati na posrbljavanje vlaškog stanovništva Krajine tijekom XVIII. i XIX. stoljeća.
Ključne riječi: Vojna krajina, Hrvatska, osmanlijska ekspanzija, kapetanija, utvrde, generalat, hrvatska dijaspora, krajišnici, vlaška kolonizacija, pukovnije, vojni komuniteti, vjerske zajednice, razvojačenje, sanitarni kordon.
Ciljevi istraživanja: Osnovna istraživačka smjernica ovog projekta
je okrenuta prema prikupljanju i izdavanju arhivske građe i pisanju većih
studija. Očekivani doprinos moguće je iskazati najprije planiranim
objavljivanjem oko 20 knjiga izvora s težištem na starijem razdoblju (XV.,
XVI., XVII. st.). Paralelno s objavljivanjem građe radi se na pojedinim
problemima krajiške povijesti i objavljivanju većeg broja studija kako bi
nove spoznaje i rezultati ovog projekta postali dostupni našoj i svjetskoj
javnosti. Prema tome cilj je istraživanja Vojne krajine da se što
kompleksnije obuhvati njen razvoj u cjelokupnom razvojnom luku od XVI. st.
do ponovnog ujedinjenja 1881. i tako uklone mnoge dileme koje izrastaju u
dijelu naše znanosti i politike. Ostali podaci o projektu.