Radovi objavljeni na projektu 6-03-052

• Knjiga 1
  
• Rad u knjizi 1
  
• Rad u časopisu 5
  

1. Tip rada: Knjiga
   

   Naslov: Generativni opis konjugacijskih oblika
   

   Autori:

   Babić, Zrinka (43845)

   Urednici

   Bratulić, Josip

   Škiljan, Dubravko

   Izdavač: Hrvatsko filološko društvo
   ISBN: 86-80493-03-1
   Godina: 1991
   Broj stranica: 112
   Broj referenci: 67
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: U knjizi se raspravlja o dosadašnjim opisima sprezanja plodnihglagola hrvatskoga jezika s nekoliko osnova (ukupno 93 nastavka),nekoliko nastavničkih inačica i mnoštvom pravila. Nudi segenerativni opis u kojem svaki glagol ima samo jednu osnovu,uzima 9 kategorijalnih i 13 brojnih nastavaka, a na taj spojdjeluju 32 pravila - 21 za obične promjene i 11 za naglasne.
   Ključne riječi: fonetika, fonologija, morfologija: konjugacija, hrvatski plodniglagoli, generativni opis, razlikovna obilježja.
   

   ---

2. Tip rada: Rad u knjizi
   

   Naslov: Fonetika hrvatskoga književnog jezika
   

   Autori:

   Škarić, Ivo (47243)

   Urednici

   Katičić, Radoslav

   Izdavač: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Globus
   ISBN: 86-407-0014-1
   Godina: 1991
   Stranice: od 63 do 376
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: u fonetici je dan opširan i detaljan opis izgovora i prozodijehrvatskoga standarda. Građa je strukturirana premakomunikacijskom obrascu: izgovor, zvuk, percepcija. U drugom sudijelu dane govorne jedinice: slojevi i članci. Većim dijelomtekst ima značajke opće fonetike.
   Ključne riječi: fonetika, fonologija, izgovor, glasnici, razlikovna obilježja, zvuk, percepcija, mig, prozodija, standardni izgovor.
   

   ---

3. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Jezik u pravopisu
   

   Autori:

   Škarić, Ivo (47243)

   Časopis: Jezik
   Broj: 2
   ISSN: 0021-6925
   Volumen: 39
   Godina: 1991
   Stranice: od 33 do 45
   Broj referenci: 17
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Na staro hrvatsko pravopisno pitanje - etimološki ili fonetkiparvopis - odgovara se pokusom u kojem se mjeri brzina čitanja udva načina pisanja (npr. suca - sudca, grepsti - grebsti,bezakonje - bezzakonje itd.) Pokus utvrđuje da se u nekimriječima brže čita fonetski ispis, a u drugim morfološki.Zaključuje se da se najbrže čita fonemski, ali da u svakoj riječifonetska asimilacija ne dovodi do fonemskog preskoka.
   Ključne riječi: fonem, parvopis, morfonološki, fonetski, fonemski.
   

   ---

4. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: U potrazi za sustavnim prikazom hrvatskih naglasaka
   

   Autori:

   Babić, Zrinka (43845)

   Josipović, Višnja

   Časopis: suvremena lingvistika
   Broj: 30
   ISSN: 0586-0296
   Volumen: 17
   Godina: 1991
   Stranice: od 37 do 58
   Broj referenci: 46
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: U članku se predlaže višeglasan opis hrvatskih naglasnih sustavakoji objedinjuje različite dijalekte i objašnjava inačice i tzv.silazne obrisne tonove na unutrašnjim i zadnjim slogovimai ustandardnom hrvatskom jeziku, te pružaju objašnjenja za promjenenekih naglasnih sustava. Dijalekti se razlikuju po jednomornimili dvomornim slogovima, po priključcima na upravnoj ili naneupravnoj mori, po jednoj ili dvjema tonskim vrstama riječi iredoslijedu pravila.
   Ključne riječi: fonetika i fonologija, naglasni sustavi, hrvatski dijalekti, morei slogovi, visoke i niske riječi.
   

   ---

5. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Pravopis i skonidba stranih imena
   

   Autori:

   Babić, Zrinka (43845)

   Časopis: Jezik
   Broj: 5
   ISSN: 0021-6925
   Volumen: 38
   Godina: 1991
   Stranice: od 135 do 145
   Broj referenci: 17
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: U članku se raspravlja o pravopisnim odredbama za pisanje stranihimena. Formalno se iskazuju u pravopisima implicitna pravilanužna da se ispravno napiše sklonjeni oblik. Predlažu se kaoobavezna jednostavnija pravila iz oba analizirana pravopisa.
   Ključne riječi: pravopis, fonologija, strane riječi, strana imena u hrvatskome,generativna pravila, razlikovna obilježja.
   

   ---

6. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Naglasnice i nenaglasnice
   

   Autori:

   Babić, Zrinka (43845)

   Časopis: Jezik
   Broj: 1
   ISSN: 0021-6025
   Volumen: 40
   Godina: 1992
   Stranice: od 29 do 30
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: U članku se uvode i objašnjavaju pojmovi naglasnica inenaglasnica, objašnjavaju prednaglasnice i zanaglasnice, tepomoću rječničkih ili leksičkih i govornih ili fonetskih riječipokazuje razlika između naglasnica i nenaglašenih riječi, tenenaglasnica i nenaglašenih riječi.
   Ključne riječi: fonetika, fonologija, govor i rječnik, naglasnice, nenaglasnice.
   

   ---

7. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Hrvatski jezik danas
   

   Autori:

   Škarić, Ivo (47243)

   Časopis: Jezik
   Broj: 4
   ISSN: 0021-6925
   Volumen: 41
   Godina: 1994
   Stranice: od 97 do 103
   Broj referenci: 6
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: U članku se hrvatski standardni jezik promatra kao jezik svih Hrvata u novim političkim uvjetima koji su nastali stvaranjem Hrvatske kao nezavisne države. Autor zaključuje da će hrvatski jezik u skoroj budućnosti doživjeti znatne promjene i tako postati prihvatljiviji od svih Hrvata.
   Ključne riječi: Hrvatski jezik, standardizacija
   

   ---

8. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Naglasne promjene prefigiranih oblika glagola na -jeti, -ati, -iti
   

   Autori:

   Škavić, Đurđa (65210)

   Časopis: Govor
   Broj: 1
   ISSN: 0352-7565
   Volumen: 10
   Godina: 1993
   Stranice: od 39 do 48
   Broj referenci: 26
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Raskorak između uporabne norme i dosadašnje kodificirane norme očituje se i u naglasnome sustavu, pa prema tome i na području glagolske naglasne tipologije, osobito u naglascima prefigiranih oblika glagola na -jeti, -ati, -iti, koji u neprefigiranom obliku imaju dvosložnu infinitivnu osnovu, uzlazni naglasak, a prezent tvore nastavcima -im, iš... Umjesto kodificiranog naglaska poletjeti, poletim, u uporabnoj se normi ostvaruje naglasak poletjeti, poletim. Istraživanja su pokazala da takvo naglašavanje ima uporište u ikavskim zapadnoštokavskim govorima, koji su snažno utjecali na hrvatski jezični standard, zatim u naglasnom uzorku lomiti, lomim - polomiti, polomim te u zanemarivanju morfološke i naglasne opreke u prijelaznih/ neprijelaznih parova na -iti/ -jeti. Pretpostavka je da kodificirani naglasak prezenta prefigiranih glagola na -jeti, -ati, -iti nije svojstven zapadnoj novoštokavštini, nego je nametnuti propis koji nije prihvaćen.
   Ključne riječi: Naglasni sustav, glagoli, hrvatski jezik, fonetika
   

   ---

Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć