Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Šifra projekta: 6-03-052
PRIRUČNIK STANDARDNE HRVATSKE PROZODIJE
Glavni istraživač
: ŠKARIĆ, IVO (47243) Suradnici
BABIĆ, ZRINKA (43845)
ŠKAVIĆ, ĐURĐA (65210)
Tip istraživanja: primjenjeno Trajanje od: 01.01.91. do 31.12.93. Ukupno radova na projektu: 8
Radovi na projektu citirani u Current Contents: 1
Naziv ustanove: Filozofski fakultet - Humanističke znanosti, Zagreb (130) Odjel/Zavod: Odsjek za fonetiku Adresa: Ivana Lučića 3 Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)1 6120-092, 6120-096
teleFaks: 385 (0)1 513 834
Telefon: 385 (0)1 532-607
Sažetak: Prozodijski priručnik hrvatskoga standardnog jezika bio je prvi u nas takve vrste te je prihvaćen u Razredu ta filologiju HAZU kao četvrta knjiga nacrta gramatike hrvatskoga književnog jezika. Namjena mu je da korisnicima knjigom i(li) osobnim računalom na jednostavan način dade jednoznačan odgovor o prozodiji svake riječi našeg standardda bilo u temeljnom obliku ili u nekom od kosih oblika kojim se pojavljuje u tekstu. Da bi se to postiglo potrebno je poduzeti opsežno istraživanje dosadašnjih rješenja, anketirati sadašnje stanje u jeziku i varolizirati ponude te sistematizirati građu. Ne malim se problemom javlja i samo priručničko oblikovanje vrednovalo lakoćom dobivanja odgovora, jednoznačnošću odgovora i postotkom pokrivanja teorijski beskonačnog korpusa teksta hrvatskog jezika. U doba pretežno govorne kulture standardizacija jezika na sloju prozodije riječi (u području ortoepije) te izrada priručničke poruke te standardizacije imperativ je za razvoj cjelokupne verbalne kulture.
Ciljevi istraživanja: Konačan je cilj ovog istraživanja izrada
prozodijskog priručnika hrvatskog jezika, i to u dvama medijima: u knjizi i
na disketi za široku upotrebu posredstvom osobnog računala (PC). Sama je
knjiga već prihvaćena od Razreda za filologiju HAZU da bude četvrta knjiga
Nacrta za gramatiku hrvatskoga književnog jezika. Takav cilj određuje ovo
istraživanje kao primijenjeno. U tom je cilju odabrano cca 90.000 riječi za
koje se uzima da su u živoj upotrebi. Tim se riječima brojčanom šifrom
pridružuje njihov naglasni tip prema kojemu se prozodijski mijenjaju u
sklanjanju ili sprezanju. Drugi skup znanstvenih ciljeva je standardološke
i sistematske naravi. Naime, problem je u tome što nalazimo oko 12% riječi
već u temeljnom obliku varijantnih standardiziranih prozodijskih rješenja
što, drugim riječima, predstavlja standardološki nered. K tome treba
pridodati i evolutivni pomak "duha jezika", koji standard treba
registrirati i novelirati. Taj pomak treba tim više pretpostaviti što je
hrvatski standard u novije vrijeme napustio središnji kompromisni položaj
između hrvatskoga i srpskoga te se naglasno (i drugačije) jače strukturira
u odnosu na svoje substratne dijalekte. Zbog toga je potrebno pažljivo
preispitati dosadašnje standardološke ortoepske odluke i učiniti dobro
motiviran novi izbor. U sistematičnom pogledu cilj je ovog istraživanja
preispitivanje dosadašnje tipologije. Očekujemo da je moguće dosadašnje
naglasne tipove svesti na upola manji broj. Ostali podaci o projektu.