Telefon: 385 (41) 61 20 197
Sažetak: Definiran je koncept psihosocijalne klime u okviru interakcijskog modela odnosa čovjeka i okoline. Koncept je teoretski i praktično razrađen za primjenu u penalnim ustanovama. Analizirani su mogući faktori koji u zatvorima djeluju na formiranje klime, kao i alternativni putevi smanjenja zatvorske populacije. U sklopu razvoja skala za ocjenu psihosocijalne klime napravljene su dvije sukcesivne radne verzije skale. Nakon primjene na uzorku osuđenih osoba u penalnim ustanovama i na uzorku osoblja zaposlenog u tim istim penalnim institucijama zadržan je manji broj čestica koje su u najvećoj mjeri zadovoljavale psihometrijske kriterije. Od njih su formirane dvije ekvivalentne forme instrumenta nazvane PSK-A i PSK-B (od "psihosocijalna klima"). Svaka od dviju formi sadrži 89 čestica svrstanih u 13 supskala. Izvršenja je unakrsna validacija jedne forme skale primjenom na osuđenim osobama u svima penalnim ustanovama u Hrvatskoj. Završen je rad na priručniku za primjenu skale PSK. Skale omogučuju ocjenjivanje rezultata na razini ustanove i u diferencijalno - dijagnostičke svrhe. Skale su namijenjene prvenstveno psiholozima, ali i ostalim stručnim radnicima u penalnim ustanovama koji sudjeluju u tretmanskim aktivnostima.
Ključne riječi: Psihosocijalna klima, klima u zatvorima, unaprijeđenje penalnog sustava, alternativne sankcije,
Ciljevi istraživanja: Cilj je izraditi skalu za ocjenjivanje
psihosocijalne klime upenalnim ustanovama. Skala će se izraditi u dvije
paralelne forme koje će se moći koristiti bilo odvojeno bilo zajedno.
Izraditi će se priručnik koji će omogućiti rutinsku primjenu ovih skala od
strane stručnjaka koji tretmanski rade s osuđenim osobama. Skale će
omogućiti ocjenjivanje klime na razini pojedine ustanove, skupine ustanova
sličnog režima, ocjenivanje pojedinih dimenzija psihosocijalne klime, ali
i upotrebu u individualno - dijagnostičke svrhe na razini pojedine osobe.
Postojanje ovih skala omogučiti će sustavno i kvantificirano ocjenjivanje
klime u ustanovama. Takvo ocjenjivanje može služiti i kao kriterij
praćenja uspješnosti intervencija u penalnom sustavu kao i za utvrđivanje
individualnih razlika u doživljavanju psihosocijalne situacije u kojoj se
nalaze osuđenici, ali i osoblje penalne ustnove.