Naslov: Historijski razvoj umske vegetacije u svijetu
Naslov: Jugoslavija, biljni pokrov
Naslov: Hrvatski biljni endemi
Naslov: Dry coastal ecosystems of Croatia
Naslov: Dry coastal ecosystems of Albania
Naslov: Dry coastal ecosystems of Turkey
Naslov: Dry coastal ecosystems of the Black Sea coasts in
Bulgaria, Romania and the former Soviet Union
Naslov: Croatia's Endemic Plants
Naslov: Biosistematika, endemizam i sinekologija roda Centaurea
(Asteraceae) na primorskom krasu
Naslov: Taksonomija i fitocenologija roda Iris (Iridaceae) na
primorskom kru jugozapadnog Balkana
Naslov: A comparison of the coastal vegetation of Greece,
Yugoslavia, Bulgaria and Turkey
Naslov: Insular woody endemics of Brassica and related ancient
cultivars in Adriatic Archipelago
Naslov: Uebersicht der Vegetation Kroatiens nach neueren
Untersuchungen
Naslov: The genus Scutellinia (Pezizales, Ascomycotina) in
Croatia: Preliminary part
Naslov: Sclerotiniaceae (Discomycetes) collected in the former
Federal Republic of Yugoslavia
Naslov: Basiphile Wasservegetation (Coleogeto-Najadion) und die
begleitende Fauna in kalkhaltigen Flssen des Dinarischen Karstes
Naslov: Trockene windbedingte Tannenwaldbestaende von kroatischen
Kuestenbergen, Abieti-Quercion und Calamagrostio-Abietion
Naslov: Taxonomische Variationsabrisse der Tannensippen
Westbalkans und neue Natursorten der endemischen Abies pardei mit ihren
hybriden
Naslov: GRID 1.0: development of landscape technology
GIS-functions
Naslov: Solar irradiance modeling on relief surface
Naslov: Florno-vegetacijska sličnost kanjona Dalmacije i
Hercegovine
Naslov: Biljnogeografska komparacija Biokova i hercegovačkih
planina
Naslov: Vegetacijska poredba zonacije Biokova i Velebita i
njihova priobalnog dna
Naslov: Knowledge and conservation of Adriatic island flora
Naslov: Geobotanical importance of Prvic and nearer islets in NE
Adriatic
Naslov: Numerical geobotany of the Megaphorbias from Adriatic
Archipelago
Naslov: Fauna Arthropoda listinca umske zajednice Piceetum
croaticum montanum u Nacionalnom parku "Risnjak"
Naslov: Geobotanička analiza flore i vegetacije na Palagrui
Naslov: June eolske fitocenoze Palagrue i okolnih otoka na
pučini Jadrana
Naslov: Stanje istraenosti faune stjenica (Heteroptera, Insecta)
otočja Palagrua
Naslov: Istraenost faune stjenica (Heteroptera, Insecta) otoka
Mljeta
Naslov: Preliminarni podaci za faunu Heteroptera Velebita s
posebnim osvrtom na Nacionalni park "Paklenica"
Naslov: Pejsani geosustav fitocenoza i florističke osobitosti
Mljeta
Naslov: Topoklimatski uvjetovane refugijalne laurisylvae i
njihova dendroflora na Mljetu i Korčuli
Naslov: Najotpornija eolska fauna na vjetrometinama jugozapadne
Hrvatske
Naslov: Bioloka baza podataka - stjenice (Heteroptera, Insecta)
u Hrvaskoj
Naslov: Taksonomske i biocenoloke osobitosti olujnih obala i
primorskih vrhova du Taurodinarskog velekrasa
Fakultet: Poslijediplomski studij prirodnih znanosti: biologija Sveučilite u Zagrebu
Autor: LOVRIĆ ANDRIJA-ELIMIR
Jezik: hrvatski
Saetak: Proučena je biogeografija i sinekologija vjetrova du
karbonatne zone Taurodinarskog velekrasa (Istra-Kurdistan), s podrobnijom
analizom junih Dinarida i Kvarnerskih otoka. Zbog statistički glavnog
smjera vjetra istok-sjeveroistok pri najjačoj buri, najotpornija specifična
vegetacija je na toj ekspoziciji, a ne na sjevernoj (=smjer slabije
tramuntane) s običnim poluotpornim zajednicama. Zračna kserosalinizacija
pri olujnoj buri je fizikalno-kemijski različna i daleko jača od mokre
oceanske posolice, sa suhim oborinama kristalnih soli uz visinska slojanje
klorida, sulfata i pripadne vegetacije do 450 m na vrhovima otoka. Zbog
hidrogeoloke izostaze edafske vlage poroznog krasa, s propadanjem
oborinske vode u nedostupne dubine i jo istodobnog adijabatskog
pregrijavanja zraka s ekstremno niskom vlagom i ogromnom evaporacijom pri
buri, pluviotermički uvjeti zonalnih bioklimata na olujnom krasu su
značajno pogorani uz opći porast aridnosti. Zato je na jačim
vjetrometinama i olujnim buritima eolska flora i vegetacija izrazito
kseromorfnija od prosječne zonalne, s fizionomijom primorske poluzimzelene
pseudomakije, pa gorske umostepe, visinskih suhih stepa i golih kamenjara
na orkanskim vrhovima te eolska klekovina (Spalierstrauch) na buritima
svih pojasa, uz najotporniji ivotni oblik jastučastih trnjaka (tragantidi)
i lisnatih sukulenata ali gotovo bez jednogodinjih efemera, te većinom
koastihm sitnih i dlakavih listova i tamnih do crnih cvjetova (melanizam).
U flori olujnog krasa dominiraju endemi i relikti. U dendroflori su
najotporniji Pinus heldreichii i Abies croatica, pa vrste roda Juniperus,
Quercus (napose Q. virgiliana), Acer i endemski grmovi rodova Sorbus,
Berberis, Sibiraea, Genista, Astragalus, te odrvenjeli paleoendemi iz
zeljastih porodica: Euphorbia, Limonium, Aurinia, Cyathoselinum i dr. Od
zeljastih rodova su najčeći Centaurea, Edraianthus, Asperula, Sedum, Iris,
Festuca i sl. U vegetaciji visinskih burita najotpornije su ume Pinion
heldreichii, Sorbo-Piceetum i Oreoherzogio-Abietetum, ikare
Lonicero-Rhamnion i Junipero-Daphnion, visinske stepe Seslerion robustae i
Edraianthion croatici, te orkanske gole kamenjare Saxifragion coriophyllae
i Edraiantho-Minuartion capillaceae, a u olujnom primorju ume Orno-Pinion
nigrae i Abieti-Quercion, ikare Pistacio-Rhamnion alaterni, Thymelaeion
hirsutae i Osyrio-Prunetum ramburii, te suhe stepe Artemision lobelii i
Stipion capensis. Na zasoljenim olujnim obalama najotpornije su halofitne
ume Lycio-Populetum i Vitici-Aceretum marsici, grmljaci Aurinio-Capparion,
slane kamenjare Microrrhinion litoralis, slana točila Drypido-Peltarietum i
Helichryso-Euphorbietum pithyusae i olujne močvare Erythraeo-Juncetum
litoralis. U olujnom podmorju strmih kamenitih obala ističu se naslage
ovapnjelih alga Corallinion i Spongito-Nemodermion, a uz nie obale
Cystoseirion strictae. Analizirani su pejsani geosustavi zonacije (s
popisom flore) na olujnim postajama: oko Senja, Bake, otoci Parvić, Goli,
Sv. Gargur, Konavli, grebeni Biokove, Svilaje, Čvrstenice, Vrana, Tunice,
a u fenskom zaleđu kserotermne oaze: slunjska Ljubčagora, kanjoni Une,
Mrenice i dr. Uzroci ogoljelosti krasa su sloeni (sječa, vatra, stoka,
erozija, sol i dr.), a trajna i stabilna obnova vegetacije moguća je samo
iz otpornog genofonda samonikle dendroflore, jer su zonalne ume i egzoti
poluotporni tek do umjerenih privjetrina.
Opaska: obrana disertacije će uslijediti do kraja 1995.
Ključne riječi: Jadran, Dinaridi, Turska, vapnenci, vjetar, valovi, dendroflora, kserofiti, endemi, kamenjare, umostepe, pseudomakija, Pinaceae, Centaurea, Edraianthus, Corallinaceae.
Naslov: Numerička analiza vegetacije umskih rubova razreda
Trifolio-Geranietea na dinarskom kru
Fakultet: Poslijediplomski studij prirodnih znanosti: biologija - biomatematika Sveučilite u Zagrebu
Datum obrane: 25.10.93
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 105
Naslov: Istraivanje stjenica (Heteroptera, Insecta) u Hrvatskoj
Naslov: Numerical comparison of transects and vegetational
diversity of major mountains in coastal Dinarides
Naslov: Microclimatic and topoclimatic differences between the
phytocoenoses in the sinkhole "Viljska ponikva", Mt. Risnjak, Croatia
Naslov: Origin and physiography of the coastal Karst.
Naslov: Communities of coastal Caves, Gorges and Screes
Naslov: Woody communities of rocky coasts
Naslov: Člankonoci (Arthropoda) tla u umskoj zajednici
Aremonio-Piceetum excelsae Horvat 1950 (Lazac, N.P. "Risnjak")
Naslov: Origin and evolution of dry coastal ecosystems
Naslov: The flora and florogenesis in Adriatic islands
Naslov: Biljnogeografska sličnost riječnih kanjona Dalmacije i
Hercegovine
Naslov: Geobotanička poredba Biokova, Čvrsnice i drugih planina
Hercegovine
Naslov: Numerička poredba visinske i obalne vegetacije Biokova i
Velebita
Naslov: Ecological - vegetational maps of NE Adriatic shores 1 :
300.000
Naslov: Biocoenotical and vegetational maps of Croatia 1 :
500.000
Naslov: Prirodni parkovi općine Rijeka - pregled vegetacije i
zatita
Naslov: Apical stormbelt vegetation in five lofty turkish
mountains and its geobotanical corellations
Naslov: Biljnogeografska komparacija Biokova i hercegovačkih
planina
Naslov: Numerical geobotany of the Megaphorbias from Adriatic
Archipelago
Naslov: Geobotanical importance of Prvić and nearer islets in NE
Adriatic
Naslov: Preliminarni podaci za faunu Heteroptera Velebita s
posebnim osvrtom na N.P. "Paklenica"
Ministarstvo znanosti i tehnologije |
Engleski jezik |
Svibor početna stranica |
Abecedni popis |
Sloeno po ifri projekta |
Sloeno po ustanovi projekta |
Pretraivanje | Pomoć |