SVIBOR - Projekt broj: 1-08-095

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 1-08-095

ODGOVOR EKOSISTEMA JADRANA NA PRIRODNE I ANTROPOGENE UTJECAJE

Glavni istraživač: ŠPAN, ANTE (47906)

Suradnici

PUCHER-PETKOVIĆ, TEREZA (39143)
ANTOLIĆ, BORIS (766)
ŠIMUNOVIĆ, ANTE (46916)
KRSTULOVIĆ, NADA (24065)
BONE, MARIO (4460)
GRUBELIĆ, IVANA (79645)
STOJANOSKI, LAMBE (44995)
VUKADIN, ILIJA (53712)
ŠOLIĆ, MLADEN (117375)
VIDJAK, OLJA (900785)
BOJANIĆ, NATALIA (900792)

Tip istraživanja: temeljno
Trajanje od: 01.01.91. do 31.12.93.

Ukupno radova na projektu: 70
Radovi na projektu citirani u Current Contents: 25

Naziv ustanove: Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split (1)

Komunikacija

Sažetak: U okviru ovog programa,istraživanja pelagijala su obuhvatila studij sastava vrsta glavnih sistematskih skupina, njihovu vertikalnu i horizontalnu raspodjelu na širem području srednjeg Jadrana, te njihove međusobne odnose i utjecaj na okolinu. Objavljeni su podaci o dugogodišnjim opažanjima fito i zooplanktona u otvorenom srednjem Jadranu; izučavan je učinak eutrofikacije na skupinu kopepoda u Jadranu; određene su progresivne promjene u zajednici kopepoda na istočnoj obali Jadrana; praćen je red tide u Kaštelanskom zaljevu; istraživana je vremenska i prostorna raspodjela heterotrofnih bakterija u estuariju rijeke Krke; istraživan je utjecaj sunčevog zračenja, temperature, saliniteta i pH na preživljavanje fekalnih koliforma u morskoj vodi; praćena je vremenska i prostorna raspodjela bakterija u uvjetima red tide u Kaštelanskom zaljevu; izučavan je odnos između bakterioplanktona i fitoplnktonske vrste Gonyaulax polyedra tijkom cvatnje; analizirane su višegodišnje vremenske serije gustoće heterotrofnih bakterija u srednjem Jadranu; praćen je utjecaj eutrofikacije i fluktuacije čimbenika okoline na raspodjelu heterotrofnih bakterija; ispitivano je djelovanje Phaeodactylum tricornutum na rast Flavobacterium sp. u mješanoj kulturi pri različitim uvjetima svjetla i temperature; izučavana je raspodjela indikatora fekalnog zagađenja pri različitim meteorološkim uvjetima u Kaštelanskom zaljevu; određivana je proizvodnja bakterioplanktona u odnosu na fitoplanktonsku proizvodnju u srednjem Jadranu; izučavane su vremenske fluktuacije zooplanktona i bakterija u srednjem Jadranu; istraživana je uloga bakterija i heterotrofnih nanoflagelata u protoku ugljika kroz mikrobni hranidbeni lanac u Kaštelanskom zaljevu. U području bentala objavljeni su rezultati višegodišnjih komparativnih istraživanja litoralnih biocenoza Kornatskog otočja; posebno su istraživane sličnosti tih zajednica; dati su prikazi bentoskih flora užih (Makarska, Dubrovnik, Split, Bokokotorski zaljev, uvala Rogoznice) i širih (južni Jadran) područja istočne obale Jadranskog mora; izučavan je utjecaj onečišćenja mora na fitibentoska i zoobentoska naselja na područjima Splita, Makarske i Rogoznice; izvršene su biološke i ekološke studije prstaca (Lithophaga lithophaga L.) u dijelovima srednjeg i južnog Jadrana; opisana je rijetka vrsta ježinca Genocidaris maculata; izučavana je ekologija i bogeografija uževa prednješkržnjaka uz istočnu obalu Jadrana. Rezultati i podaci dobijeni dosadašnjim istraživanjima u okviru ovog projekta izneseni su u 30 radova objavljenih u časopisima, zbornicima i u zbornicima sažetaka skupova. Obranjene su dvije doktorske disertacije i jedan magistarski rad.

Ključne riječi: strujno polje, hranjive soli, kisik, ekosistem, fitoplnakton, zooplankton, bakterioplankton, fitobentos, zoobentos, zaštita, gospodarenje, red tide, Jadransko more

Ciljevi istraživanja: Jadransko more je dinamičan ekosistem u kojem se neprekidno događaju u kratkim i dugim vremenskim intervalima određene promjene. Stoga je neophodno potrebno posebnu pažnju usmjeriti na istovremeno istraživanje dugoročnih fluktuacija abiotske i biotske komponente Jadrana, kao i naglih, skokovitih promjena nastalih uslijed čovjekovih aktivnosti. Sve dok se ova problematika detaljno znanstveno ne istraži - (na temelju dugoročnih nizova velikog broja istovremenih mjerenja što većeg broja relevantnih parametara) nećemo moći kontrolirati ekosistem Jadrana. Stoga je osnovni cilj ovoga projekta da kroz multidisciplinarna istraživanja fizičke, kemijske i biološke oceanografije doprinese boljem poznavanju priobalnih, kanalskih i otvorenih voda srednjeg Jadrana (do talijanskih teritorijalnih voda). Ovo je područje, kao dio dinamičke cjeline Jadsranskog mora izuzetno značajno i u čisto znanstvenom pogledu (posebno Jabučka kotlina, te poluzatvoreni priobalni bazeni) i u gospodarskom (turizam, pomorski saobraćaj, mrijestilišta pelagične ribe). Sva ova istraživanja doprinjet će u krajnjoj liniji osiguranju znanstvene osnove za prognoze o mogućnostima iskorištavanja prirodnih bogatstava Jadranskog mora, te planiranje i provođenje (putem odgovarajućih zakonskih mjera) efikasne zaštite Jadrana od zagađenja i drugih čovjekovih aktivnosti. U vrijeme kada se usmjeravamo na jadransku orjentaciju, trebalo bi da rezultati multidisciplinarnih istraživanja ovog projekta budu ne samo izvoran doprinos znanosti o moru, već istovremeno i doprinos razvoju glavnih gopodarskih oblasti za Republiku Hrvatsku.

Ostali podaci o projektu.


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Datum zadnje promjene: 13.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr