SVIBOR - Radovi - projekt broj: 1-09-323

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH


Radovi objavljeni na projektu 1-09-323


Broj radova citiranih u CC: 1
Broj ostalih radova: 16
Ukupno objavljenih radova: 17


  1. Tip rada: Knjiga

    Naslov: Sedimentne stijene

    Autori:
    Tišljar, Josip (49574)
    Urednici
    Čolić, Želimir
    Izdavač: Školska knjiga
    ISBN: 953-031137-0
    Godina: 1994
    Broj stranica: 422
    Broj referenci: 346
    Jezik: hrvatski
    Ostalo: Knjiga je tiskana kao udžbenik Sveučilišta u Zagrebu - Manualia Universitatis studiorum Zabrabiensis. CIP 552.5(075.8) Knjiga ima 422 stranice i uz predgovor, uvod, sadržaj, kazalo i kazalo engleskih naziva sadrži tekst podjeljen u tri glavna dijela s 13 poglavlja, 61 potpoglavljem i nizom odjeljaka sve poredano u dekatskom sustavu označavanja. Sadrži 188 slika - crteža i fotografija - od čega 24 u boji te 25 tablica.

  2. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Origin and Depositional Environments of the Evaporite and Carbonate Complex (Upper Permian) from the Central Part of the Dinarides (Southern Croatia and Western Bosnia)

    Autori:
    Tišljar, Josip (49574)
    Časopis: Geologia Croatica
    ISSN: 1330-030
    Volumen: 45
    Godina: 1992
    Stranice: od 115 do 126
    Broj referenci: 23
    Jezik: engleski
    Sažetak: Gornjopermski sedimenti središnjeg dijela Dinarida sadrže tri glavna facijesa: 1.-karbonate; 2.-evaporite s ranodijagenetskim dolomitima i 3.-klastične stijene (siltiti i pješčenjaci) te jedan poseban tip stijena - šupljikave karbonatne breče. Karbonatni facijes uključuje lagunske i plimne vapnence, a evaporitni facijes se sastoji od gipsa (nastalog hidratacijom anhidrita), ranodijagenetskih dolomita i anhidrita taloženih u okolišima obalnih sabkhi. Klastične stijene su taložene ili u okolišima prednjeg žala i/ili u okolišima plaja do slanih jezera. Šupljikave karbonatne breče su interpretirane kao terestičke tvorevine, tj. kao sekundarni površinski produkti fizikalog i kemijskog trošenja tektonski razdrobljenih karbonatno-evaporitnih sedimenata. Gornjopermski evaporiti i karbonati središnjeg dijela Dinarida su sedimenti taloženi u evaporizacijskim uvjetima duž rubnog dijela epikontinentalnog morskog bazena koji je postojao u uvjetima opće regresivne tendencije i stalne progradacije obale u smjeru mora. Po svojim sedimentacijskim zanačajkama ti se evaporiti mogu usporediti s evaporitima "Belerofon formacije" u gornjem permu Južnih Alpa, Italije.
    Ključne riječi: Evaporiti, gips, anhidrit, ranodijagenetski dolomiti, terestičke breče, obalne sabkhe, plaje, gornji perm, Croatia, Bosna, Dinaridi

  3. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Upper Jurassic (Malm) Shallow-Water Carbonates in the Western Gorski Kotar Area: Facies and Depositional Environments (Western Croatia)

    Autori:
    Tišljar, Josip (49574)
    Velić, Ivo (51822)
    Časopis: Geologia Croatica
    Broj: 2
    ISSN: 1330-030
    Volumen: 46
    Godina: 1993
    Stranice: od 263 do 279
    Broj referenci: 25
    Jezik: engleski
    Sažetak: Plitkovodni karbonati gornje jure Gorskoga kotara taložili su se na karbonatnoj rampi u taložnom sustavu plažnih barijera, otoka i laguna prostrane periplimne zone. U kontinuiranom slijedu debljine preko 900 metara izdvojeni su ovi facijesi: A-niskoenergijski plitkomorski vekstoni/pekstoni donjeg oksforda;B- visokoenergijski greinstoni srednjeg oksforda; C- pekstoni gornjeg oksforda s prijelazom u kimeridž taloženi ispod osnovice valova lijepa vremena; D- vapnenci s ciklusima oplićavanja naviše nastali pri progradaciji plažno plimnih prudova i barijera preko periplimnih taloga nastali u kimeridžu i u početku titona i E- vapnenci titona taloženi u periplimnim okolišima s ciklusima oplićavanja naviše i u uvjetima olujnih plima.
    Ključne riječi: plitkomorski karbonati, Jadranska karbonatna platforma, karbonatna rampa, biofacijes, biostratigrafija, Gorski kotar, zapadna Hrvatska

  4. Tip rada: Rad u časopisu

    Naslov: Istraživanja facijesa: Uloga i značenje kompleksnih istraživanja facijesa u ocjeni potencijelnosti ležišta arhitektonskoga kamena

    Autori:
    Tišljar, Josip (49574)
    Časopis: Klesarstvo i graditeljstvo
    Broj: 1-2
    ISSN: 0353-7897
    Volumen: 1
    Godina: 6
    Stranice: od 29 do 33
    Broj referenci: 6
    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Na tri primjera ležišta poznatih istarskih tipova ag kamena "kirmenjak", "istarski žuti" i "vinkuran statuario, unito i fiorito" prikazani su rezultati istraživanja facijesa, uvjeta i okoliša taloženja i uvjetovanost dimenzija blokova i kvalietete kamenih blokova tim primarnim sedimentacijskim parametrima. Znanstveno je dokazano da uvjeti i okoliši taloženja, strukturno-teksturne značajke stijena kao njihova najizravnija posljedica te facijesi i oblici sedimentnih tijela izravno diktiraju, ne samo kvalitetu i količinu kamenih blokova, nego i način, vrstu i opseg sedimentoloških, geoloških i petroloških istraživanja neophodnih za rješavanje problematike istraživanja i eksploatacije ag kamena.
    Ključne riječi: Karbonatni facijesi, ciklusi oplićavanja naviše, emerzija, klinoforme, onkoliti, arhitektonsko-građevni kamen, Istra. Hrvatska,

  5. Tip rada: Rad u zborniku

    Naslov: Correlation of the Jurassic Carbonate Platform Deposits in western Croatia

    Autori:
    Tišljar, Josip (49574)
    Velić, Ivo (51822)
    Vlahović, Igor
    Urednici
    Masse, Jean, Pierre
    Naslov zbornika: PERIMEDITERRANEAN CARBONATE PLATFORMS 1ST INTER. MEETTING
    Jezik: engleski
    Mjesto: Marseille, Francuska
    Godina: 1994
    Stranice: od 153 do 156
    Skup: PERIMEDITERRANEAN CARBONATE PLATFORMS
    Održan: od 05.09.94 do 10.09.94
    Sažetak: Korelacija gornjojurskih kabonatnih sedimenata Gorskoga kotara i Istre pokazuje velike sličnosti taloženja istovrsnih facijesa tijekom oksforda (taložni susutav unutarnje karbonantne rampe u Gorskom kotaru i karbonatne rampe i progradirajućih plimnih prudova uz stvaranje sustava obrubljenoga šelfa u Istri). Tijekom kimeridža i starijega titona ustanovljene su velike razlike: Dok je u Gorskome kotaru postojala kontinuirana plikomorska sedimentacija u uvjetima karbonatne rampe i peritijdala u Istri je postojala dugotrajna emerzija. Ove su razlike protumačene pretežito kao posljedice sinsedimentacijske tektonike, a manjim dijelom i kao posljedica globalnoga snižavanja morske razine. Zbog toga su tijekom kimeridža i starijega titona u zapadnoj Hrvatskoj postojali različiti okoliši: kopno u Istri, peritidal u zapadnom Gorskom kotaru i dubljemorski okoliši u SI Gorskom kotaru.
    Ključne riječi: Gornja jura, karbonatni facijesi, karbonatna rampa, obrubljeni šelf, sinsedimentacijska tektonika, sekvencijska stratigrafija, zapadna Hrvatska,
    Ostalo: Rad je prezentiran u sklopu Prvog internacionalnog skupa o Perimediteranskim karbonatnim platformama u organizaciji Internacionalne asocijacije sedimentologa, Asocijacije sedimentologa Francuske i Globalnog sedimentološko-geološkog programa.

  6. Tip rada: Rad u zborniku

    Naslov: Relationship of Peritidal, Reefal and Inner Carbonate Ramp facies in the Upper Jurassic of the Gorski Kotar area (Croatia)

    Autori:
    Velić, Ivo (51822)
    Vlahović, Igor
    Tišljar, Josip (49574)
    Urednici
    Masse, Jean, Pierre
    Naslov zbornika: PERIMEDITERRANEAN CARBONATE PLATFORM 1st INTER. MEETING
    Jezik: engleski
    Mjesto: Marseille, Francuska
    Godina: 1994
    Stranice: od 157 do 160
    Skup: PERIMEDITERRANEAN CARBONATE PLATFORMS
    Održan: od 05.09.94 do 10.09.94
    Sažetak: Tijekom starijega kimeridža u jugoistočnom dijelu Gorskoga kotara egzistirao je dubljevodni lagunski sustav taloženja s odlikama karbonatne rampe kao posljedica sinsedimentacijske tektonike. U središnjem dijelu te intraplatformne lagune, koja je povremeno bila povezana s otvorenim morem, taložene su tzv. "Lemeš naslage". Na rubovima lagune, tj. u gornjem visokoenergijekom dijelu rampe, stvarani su hidrozojsko-koraljni grebeni koji su bili izvorište materijala za taloženje masivnih prigrebenskih taloga preko kojih su zatim taloženi ooidni prudovi i tipični peritajdalni platformni vapnenci. Zbog progradacije prigrebenskih, ooidnih i peritajdalnih facijesa tijekom mlađega kimeridža dolazi do zapunjavanja i oplićavanja dubljevodnih lagunskih okoliša. U starijem titonu prijašnje dubljevodne lagune bile su zbog takve progradacije potpuno reducirane i pokrivene plikomorskim prigrebenskim i peritajdalnim sedimentima.
    Ključne riječi: Gornja jura, carbonatni facijesi, prigrebenski okoliši, sinsedimentacijska tektonika, progradacija, peritidal, intraplatformno korito, Gorski kotar, Hrvatska
    Ostalo: Rad je prezentiran na Prvom internacionalnom skupu o Perimediteranskim karbonatnim platformama koji je u organizaciji Internacionalne asocijacije sedimentologa i Aocijacije sedimentologa Francuske te Globalnog sedimentno-geološkoga programa održan u Marseilleu u Francuskoj.

  7. Tip rada: Rad u zborniku

    Naslov: Facies succession in the Cenomanian of Istria (Western Croatia): Tectonics vs. eustatic control

    Autori:
    Vlahović, Igor
    Tišljar, Josip (49574)
    Velić, Ivo (51822)
    Urednici
    Masse, Jean, Pierre
    Naslov zbornika: PERIMEDITERRANEAN CARBONATE PLATFORMS 1st INTERNT. MEETING
    Jezik: engleski
    Mjesto: Marseille, Francuska
    Godina: 1994
    Stranice: od 169 do 172
    Skup: PERIMEDITERRANEAN CARBONATE PLATFORMS
    Održan: od 05.09.94 do 10.09.94
    Sažetak: Cenomanski plitkomorski karbonati Istre se sastoje od četiri litofacijesne jedinice s jasnim transgresivno-regresivnim trendovima. Prva jedinica obuhvaća alb/donjocenomanske peritajdalne taloge koji u gornjem dijelu, posebice u južnoj Istri, pokazuju efekte sinsedimentacijskog boranja i slampiranja. Početak druge jedinice je obilježen relativnim porastom morske razine što je karakteristika svih istraživanih područja u Istri. Diferencijacija taložnih okoliša konstatirana je tek blizu granice donjeg do srednjeg cenomana. Treća jedinica je karkterizirana umjerenim relativnim porastom morske razine koja je u zapadnom dijelu sjeverne Istre imala vrlo malu amplitudu. U središnjem dijelu toga područja istodobno nastupa retrogradacija i razaranje prijašnjih taložnih jedinica, a zatim tijekom visokoga stanja taložnoga sustava progradacija uz stvaranje sekvencija oplićavanja naviše prekrivenih foreshore talozima. U istočnom dijelu sjeverne Istre produbljavanje je najizraženije i doseže ispod osnovice valova lijepa vremena što je obilježeno tempestitima. U južnoj Istri prevladavaju plitkomorski talozi. Četvrta jedinica je karakterizirana snažnim i relativno visokim porastom morske razine krajem srednjega cenomana. Rezultati istraživanja taložnih sustava alb/cenomanskih karbonata istarskoga dijela Jadranske karbonatne platforme omogućili su donošenje zaključka da je, uz utjecaj globalnih eustatičkih promjena, vrlo važnu ulogu imala i sinsedimentacijska tektonika.
    Ključne riječi: Cenoman, karbonatni facijesi, sekvencijska stratigrafija, sinsedimentacijska tektonika, tempestiti, Istra, Hrvatska,
    Ostalo: Rad je prezentiran na Prvom internacionalnom skupu o Perimediteranskim karbonantnim platformama koji se je u organizaciji Internacionalne asocijacije sedimentologa, Asocijacije sedimentologa Francuske i Globalnog sedimentno-geološkog programa održao u Marseilleu.

  8. Tip rada: Sažetak u zborniku

    Naslov: Geneza i važnost "Gutter cast" tekstura donjotrijaskih sedimenata okolice Knina (Hrvatska i Bosna i Hercegovina)

    Autori:
    Aljinović, Dunja (139495)
    Vrkljan, Maja (53385)
    Urednici
    Vlahović, Igor
    Velić, Ivo (51822)
    Naslov zbornika: Sažeci radova Prvog Hrvatskog geološkog kongresa
    Jezik: engleski
    Mjesto: Zagreb
    Godina: 1995
    Stranice: od 11 do 11
    Skup: Prvi Hrvatski geološki kongres
    Održan: od 17.10.95 do 22.10.95

  9. Tip rada: Sažetak u zborniku

    Naslov: O podrijetlu i značenju tzv. vapnenačko-dolomitnih breča između donje i gornje krede:primjer Ćićarije

    Autori:
    Vlahović, Igor
    Tišljar, Josip (49574)
    Velić, Ivo (51822)
    Fuček, Ladislav
    Urednici
    Vlahović, Igor
    Velić, Ivo (51822)
    Naslov zbornika: Prvi Hrvatski geološki kongres
    Jezik: hrvatski
    Mjesto: Opatija
    Godina: 1995
    Stranice: od 99 do 99
    Skup: Prvi Hrvatski geološki kongres
    Održan: od 17.10.95 do 22.10.95

  10. Tip rada: Doktorska dizertacija

    Naslov: Facijesi klastičnih sedimenata mlađega paleozoika i starijega trijasa Gorskoga kotara
    Fakultet: Prirodoslovno-matematički i Rudarsko-geološko-naftni Sveučilište u Zagrebu
    Autor: ALJINOVIĆ DUNJA
    Jezik: hrvatski


  11. Tip rada: Magistarski rad

    Naslov: Petrološke i sedimentološke karakteristike naslaga donjeg trijasa na području Plavno i Strmica
    Fakultet: Prirodoslovno-matematički i Rudarsko-geološko-naftni Sveučilište u Zagrebu
    Autor: ALJINOVIĆ DUNJA
    Datum obrane: 18.10.91
    Jezik: hrvatski
    Broj stranica: 92
    Sažetak: Donjotrijaski sedimenti, sajske i kampilske naslage, područja Plavno i Strmica podjeljeni su 5 litofacijesnih jedinica: a)- litofacijes pješčenjaka i pelitnih klastita u izmjeni s karbonatima, b)- litofacijes crvenih klastita, c)- litofacijes karbonata i siltita, d)- litofacijes lapora i vapnenaca i e)- litofacijes karbonata i siltita. Sedimenti donjega skita, zastupljeni uglavnom litofacijesom a), interpretirani su kao talozi plitkoga šelfa i uzburkanoga mora, često s taloženjem tempestita na snažno erodiranim talozima. Pojava oolitičnih vapnenaca unutar sajskih klastita objašnjena je pretaložavanjem ooida i s njima asociranog skeletnog detritusa iz primarno prostranih plimnih kanala ili plimnih delta. Porast udjela muljevitog i karbonatnog detritusa (litofacijesi c, d i e), posebice na prijelazu iz donjega u gornji skit (kampilske naslage), interpretiran je polaganom, suspenzijskom sedimentacijom uz transgresivne tendencije. Za razliku od sajskih naslaga, kapilske - pretežito muljevite, naslage taložene su u distalnom dijelu šelfa u niskoenergijskom okolišu povremeno uzburkanom olujama oslabljenog djelovanja zbog nešto veće dubine mora.
    Ključne riječi: Klastični i karbonatni litofacijesi, tempestiti, gutter cast-strukture, plitki šelf, klastiti, donji trijas, sjeverna Dalmacija,


  12. Tip rada: Mentorstvo

    Naslov: Petrološke i sedimentološke karakteristike naslaga donjeg trijasa na području Plavno i Strmica
    Fakultet: Prirodoslovno-matematički i Rudarsko-geološko-naftni Sveučilište u Zagrebu
    Mentor: TIŠLJAR JOSIP
    Datum obrane: 18.10.91
    Broj stranica: 92
    Autor: Aljinović Dunja
    Rad: Magisterij


  13. Tip rada: Mentorstvo

    Naslov: Facijesi i taložni sustav cenomanskih karbonatnih naslaga područja Buzet - Savudrija
    Fakultet: Prirodoslovno-matematički i Rudarsko-geološko-naftni Sveučilište u Zagrebu
    Mentor: TIŠLJAR JOSIP
    Datum obrane: 14.07.93
    Broj stranica: 118
    Autor: Vlahović magistar znanosti Igor
    Rad: Magisterij


  14. Tip rada: Mentorstvo

    Naslov: Facijesi i strukture eocenske karbonatne platforme srednjeg Jadrana
    Fakultet: Prirodoslovno-matematički i Rudarsko-geološko-naftni Sveučilište u Zagrebu
    Mentor: TIŠLJAR JOSIP
    Datum obrane: 28.12.92
    Broj stranica: 53
    Autor: Tari-Kovačić Vlasta
    Rad: Magisterij


  15. Tip rada: Mentorstvo

    Naslov: Litofacijesi i sedimentološke značajke jursko-krednih karbonata plinskog polja IKA (podmorje sjevernog Jadrana)
    Fakultet: Prirodoslovno-matematički i Rudarsko-geološko-naftni Sveučilište u Zagrebu
    Mentor: TIŠLJAR JOSIP
    Datum obrane: 16.07.93
    Broj stranica: 97
    Autor: Mesić A. magistar znanosti Ivan
    Rad: Magisterij


  16. Tip rada: Rukopis

    Naslov: Facies diversity of the Malmian platform carbonates in western Croatia as a consequence of synsedimentry tectonics

    Autori:
    Tišljar, Josip (49574)
    Velić, Ivo (51822)
    Vlahović, Igor
    Jezik: engleski

  17. Tip rada: Rukopis

    Naslov: Platformni facijesi od gornjeg titona do gornjega alba u zapadnoj Istri i prijelaz u tempestitne, klinoformne i rudistne biolitotne facijese donjeg cenomana u južnoj Istri

    Autori:
    Tišljar, Josip (49574)
    Vlahović, Igor
    Matičec, Dubravko
    Velić, Ivo (51822)


MZT Engleski jezik SVIBOR Abecedni popis Složeno po šifri projekta Složeno po ustanovi projekta Pretraga Pomoć
Ministarstvo znanosti
i tehnologije
Engleski
jezik
Svibor
početna stranica
Abecedni
popis
Složeno po
šifri projekta
Složeno po
ustanovi projekta
Pretraživanje Pomoć

Informacije: svibor@znanost.hr