SVIBOR - Projekt broj: 2-11-002

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 2-11-002

SUVREMENO KORIŠTENJE HIDROENERGETSKIH RESURSA

Glavni istraživač: STOJIĆ, PETAR (92774)

Suradnici

GRGIĆ, BRANKO (181455)

Tip istraživanja: razvojno
Trajanje od: 01.06.91. do 31.12.93.

Ukupno radova na projektu: 2

Naziv ustanove: Građevinski fakultet, Split (83)
Odjel/Zavod: KATEDRA ZA PRIVREDNU HIDROTEHNIKU
Adresa: MATICE HRVATSKE 15
Grad: 21000 - Split, Hrvatska

Komunikacija: Telefon: 385 (0)21 52 33 33; teleFaks: 385 (0)21 52 41 62; E-mail: stojic@cigla.gradst.hr

Sažetak: SUVREMENO KORIŠTENJE HIDROENERGETSKIH RESURSA Glavni resursi za proizvodnju električne energije su gorivo i voda, gdje je hidroepotencijal primarni, a termoenergetski potencijal sekundarni energetski izvor. Svjetske rezerve komercijalno prihvatljivih goriva, kao primarnih energetskih izvora, su ograničene i suvremene studije ukazuju da to postaje svjetski energetski izazov. Hidropotencijal u svjetskim vodnim resursima: rijekama, oceanima i u podzemlju je neograničen. Očekuje se da će u bućnosti uloga vode u snabdjevanju električnom energijom u svim slučajevima biti sve veća. Hidrološke karakteristike protjecaja u rijeci temeljne su karakteristike vodnih snaga, u konvencionalnim hidroelektranama, kao obnovljivih energetskih resursa. Obnovljiva energija je oblik energije koja se djelomično ili potpuno obnavlja u tijeku godišnjeg solarnog ciklusa. Budući razvoj hidroenergije izazvat će bolje iskorištavanje vode s tehnološkim progresom i poboljšanjem projekata hidroelektrana. Pumpno akumulaciona postrojenja, s reversibilnom pumpa - turbina tehnologijom, primjenjuju se u cijelom svijetu. Razvoj novih koncepcija pumpno akumulacionih postrojenja, u nekim slučajevima, učinio je da su ta postrojenja postala ekonomski prihvatljiva, kao što je korištenje postojećih iskopanih prostora (rudnika) za podzemne donje bazene. Gornji regulacioni rezervoari, u mnogim slučajevima, imaju višenamjensku ulogu umjetno stvorenih jezera, a za donje kompenzacione bazene obično se koriste postojeći bazeni. Razvijene zemlje Zapada podržavaju suvremenu incijativu modernizacije sustava već izgrađenih hidroenergetskih postrojenja, povećavajući njihov kapacitet i efikasnost, i osiguravajući da taj sustav bude pouzdan i u narednom stoljeću. Moderne hidrotehničke konstrukcije uvjetovale su reviziju budućih projektnih rješenja, ali i nekih koja su bila u tijeku realizacije. U mnogim zemljama na obalama mora budući razvoj je planiran s hidroelektranama na plimu i oseku, pregrađivanjem zaljeva ili ušća rijeka u more, korištenjem plimnih valova za pokretanje reverzibilnih "bulb" turbina, strujanjem morske vode u dva smjera. Postoje brojni projekti energetskog iskorištavanja osobina oceana i mora. "On" ili "off shore" korištenje potencijala energije valova i pravci razvoja u tehnologiji turbina u eksperimentalnom su istraživanju s "pilot" postrojenjima. Istraživači su teoretskim radovima značajno doprinjeli praktičnom razvoju postrojenja za iskorištavanje energije valova pomoću pregrada blizu ili daleko od obale, poprijeko na pravac propagacije energetskog fluksa valova. Geotermalna energija derivira se iz unutrašnje topline Zemlje. Za iskorištavanje topline koristi se ugrijani fluid, obično vruća voda ili mješavina pare i vode (vlažna para), ali nekada i suha para. U nekoliko zemalja konverzija geotermalne energije u električnu vrši se veoma blizu mjesta gdje je zahvaćena. Ukupni geotermalni resursi su neiscrpni, ali samo se veoma mali dio može iskoristiti sa suvremenom tehnologijom. Treba istaći da se u zadnje vrijeme posebna pažnja daje razvoju malih hidroelektričnih postrojenja. Male vodne snage čine svega 5 - 10 % od ukupnog svjetskog hidropotencijala. U izoliranim područjima, za snabdjevanje malih naselja ili male industrije mini hidroelektrane mogu biti dopuna diesel agregatima. Korištenje veoma malih vodnih snaga danas je moguće i sa "kompaktnim setovima". Općenito je poznato da energetski problem 1970-tih godina nije prolazan, i da je navjestio kraj ere jeftinog ugljena i nafte; cijena energije postaje sve viša. Znatnim povećanjem cijene nafte mnoga hidropostrojenja, koja prije nisu bila prihvatljiva, postala su atraktivna. Kao što je poznato, konvencionalni energetski izvori su: hidro, termo i nuklearni. Termoelektrane na fosilna goriva trebaju vodu za paru, hlađenje i nekada za transport pepela, troske i otpadaka. Nuklearne elektrane (energija fisije) sa komercijalnim PWR reaktorima imaju tri kruga vode; prvi zatvoreni krug vode s visokom temperaturom i pod velikim pritiskom, drugi zatvoreni krug vlažne pare i treći otvoreni ili zatvoreni krug vode za hlađenje. Za proizvodnju električne energije u skoro svim suvremenim elektranama koje koriste razne vrste goriva potrebna je voda. To je razlog zašto proučavanje vodnih snaga prethodno pretpostavlja proučavanje vodnih resursa za proizvodnju električne energije. Nuklearna energija (energija fuzije), solarna radijacija sa konverzijom topline u mehaničku i potom u električnu energiju, i tehnologije biomase, biti će u budućnosti treći obnovljivi izvori energije, koji će također u većoj ili manjoj mjeri trebati vodu.

Ključne riječi: hidro, resursi, voda, gorivo, energija, snaga, pumpna postrojenja, plimne elektrane, pomorski izvori energije, geotermalna toplina, termo postrojenja, nuklearna postrojenja, valovi, Sunce, biomasa, gorivo drvo.

Ciljevi istraživanja: Izrada znanstvene knjige-udžbenika za postdiplomski studij na hidrotehničkim usmjerenjima, pod nazivom "HIDROENERGETIKA".

SURADNJA - USTANOVE

Naziv ustanove: HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA
Tip ustanove: Gospodarstvena/Proizvodna
Tip suradnje: Sustavna razmjena informacija
Grad: 21000 - Split, Hrvatska

Ostali podaci o projektu.


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Datum zadnje promjene: 09.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr