Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Šifra projekta: 2-13-104
KARAKTERIZACIJA OBITELJSKIH KUĆA U GRADU ZAGREBU
Glavni istraživač
: PLEŠTINA, LENKO (37650) Suradnici
JURAS, IVAN (19174)
Tip istraživanja: primjenjeno Trajanje od: 30.04.91. do 30.12.94. Ukupno radova na projektu: 97
Naziv ustanove: Arhitektonski fakultet, Zagreb (54) Odjel/Zavod: Katedra na arhitektonsko projektiranje Adresa: Kačićeva 26 Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)01 4561-267
teleFaks: 385 (0)41 440 839
Telefon: 385 (0)01-4561-267
Sažetak: Znanstveno istraživački zadatak je struktuiran u dva dijela: A) Glavni istraživač na projektu doc.dr. L.Pleština: Danas postojeći stambeni fond obiteljskih kuća i srodnih tipova objekata u Zagrebu, nastao je uglavnom u ovom stoljeću, ponajviše u njegovoj drugoj polovici, a svoje rezone koncipiranja i oblikovanja imao je u planovima, regulatornim propisima i okolnostima koje sežu još iz prošlog stoljeća. Razvoj arhitektonske misli (stilova) u svijetu se je također održavao u građenju ovih tipova objekata. Ilustrativan je primjer moderne tridesetih godina, vrlo značajno prisutna na jednom broju obiteljskih kuća, koja je oponirala uobičajenoj, tradicionalnoj slici kuće sa kosim krovom. Iako u arhitektonskim medijima zapažena, moderna se nije uspjela kvanitativno afirmirati. Vrlo brzo je izvršen povrat kosom krovu, a zadnji GUP-ovi to i normativno traže. U GUPovskoj regulativi (koja inače obiluje s dosta složene konfuzije i nedorečenosti) donekle se zanemaruje pojam slobodnostojeće jednoobiteljske kuće, a omogućuje se gradnja manjih objekata sa većim (do 6) brojem stanova. Najveći dio fonda obiteljskih kuća je nastao na bazi projekata iz tipskih kataloga, često i sa dodatnim improvizacijama, te na bazi projekata komformističkog pristupa. U našoj arhitektonskoj poblicistici, prisustvo obiteljskih kuća je jedva zamjetno do sedamdesetih godina, a tada se preko određenog broja primjera počima aktualizirati značaj ovog dominantnog oblika građenja u gradu Zagrebu. B) Suradnik na projektu prof.dr. Ivan Juras: Arhitekti moderne nisu u većoj mjeri zaokupljeni bojom na pročelju, jer insistiraju na izvornoj boji materijala, a tehničke mogućnosti omogućuju bitno smanjenje zidnih površina (primjena skeletne konstrukcije i vrpčastih prozora). Moderna koristi isti dijagram boja samo ga primjenjuje na različite načine vezano na arhitektonski oblik. To potvrđuje da je prisutna dubinska veza između oblika i boje, bez obzira na stilsko razdoblje.
Ciljevi istraživanja: A) Doc.dr. L.Pleština: Ovo je istraživanje
imalo za cilj da prikupi što je moguće veću građu i što osebujniji
referentni materijal u svezi teme obiteljskih kuća u gradu Zagrebu, da
analizira i procjenjuje pojedine relevatne čimbenike, proširuje spoznaje o
ovom u Zagrebu dominantnom tipu stambenog građenja, i da sugerira određeni
vid budućeg prostornog ponašanja. Kao rezultat rada može se navesti: -
formiranje studijske građe prikladne za raznovrsna daljnja istraživanja na
temu obiteljske kuće u Zagrebu, - sistematizirani fond dokumentacije
obiteljskih kuća u Zagrebu sa 110 obrađenih primjera, elaborirano sa svim
bitnim faktografskim podacima o objektu, načinu građenja i načinu
korištenja. - uspostava matrice za daljnju obradu obiteljske kuće i njenih
konstitutivnih prostornooblikovnih elemenata. - napisani i objavljeni
(odnosno pripremljeni za objavljivanje) znanstveni radovi. B) Prof.dr.
I.Juras: Utvrditi postoje li specifične i dominantne boje na pročeljima
kuća, te imaju li ambijentalne naznake. Ne postoje kolorirani dijagram koji
bi mogao biti tipičan za pojedino razdoblje moderne. Presudan je
arhitektonski oblik na koji se kritički ili nekritički nanosi boja. Ostali podaci o projektu.