SVIBOR - Projekt broj: 3-01-222

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 3-01-222


EPIDEMIOLOGIJA GUŠAVOSTI U HRVATSKOJ


Glavni istraživač: KUSIĆ, ZVONKO (119493)


Suradnici
Tip istraživanja: primjenjeno
Trajanje od: 30.04.91. do 30.04.94.
Ukupno radova na projektu: 31
Radovi na projektu citirani u Current Contents: 8
Naziv ustanove: Bolnica "Sestre milosrdnice", Zagreb (134)
Odjel/Zavod: Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu
Adresa: Vinogradska c. 29
Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)41 57 58 34
teleFaks: 385 (0)41 57 28 88
Sažetak: Prije uvođenja jodne profilakse (1953. god) u Hrvatskoj je u nekim područjima utvrđena učestalost gušavosti u školske djece od 45-85%. Nakon 10 god. jodne profilakse došlo je do značajnog smanjenja učestalosti gušavosti na 21-45%. Poslije toga u Hrvatskoj nije izvršena niti jedna sustavna procjena stanja gušavosti iako podaci kliničara ukazuju da ona nije sasvim uklonjena. Cilj projekta je utvrditi postoji li u Hrvatskoj i dalje povećana učestalost gušavosti te koje su mjere potrebne za njeno iskorjenjivanje. U projektu sudjeluju ustanove i istraživači iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Epidemiološkim istraživanjem u 3400 djece od 7-15 god. utvrditi će se učestalost guše. istraživanja obuhvaćaju prvenstveno ranije strumogena područja - Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske: Samobor - Rude; Slavonije: Đakovo, Osijek; Primorja i Gorskog Kotara: Delnice, Rijeka i Krk (gdje se pretpostavlja mogući utjecaj goitrogenih čimbenika); te Dalmacije i Zagore: Lovreć, Split i Brač. Veličina štitnjače utvrđuje se metodom palpacije u skladu s klasifikacijskim mjerilima Pan American Health Organization i World Health Organization (WHO). Do sada je ispitivanjem obuhvaćeno 2821 školsko dijete u devet bivših općina. Ukupna učestalost guše kreće se od 8% do 36% (Split 8%, Supetar 10%, Rijeka 13%, Lovreć 14%, Zagreb 19%, Đakovo 22%, Osijek 28%, Krk 32% i Rude 36%). Ultrazvukom je u Zagrebu u 13 godišnjaka utvrđen prosječni volumen štitnjače od 10,2 +/- 2,3 ml (2 x više nego u Švedskoj) dok je median joda u urinu zagrebačkih školaraca bio granično niži (9,0 ug/dL). Istraživanje također predviđa mjerenje serumske razine T3, T4 i TSH (osjetljivom metodom) u nekih bolesnika, kao i utvrđivanje TSH u novorođenčadi. Osim toga u nekih gušavih i kontrolnih, zdravih ispitanika određivati će se imunološki parametri u cilju utvrđivanja mogućih imunoloških poremećaja.

Ključne riječi: ENDEMSKA GUŠA, DEFICIT JODA, HRVATSKA

Ciljevi istraživanja: Jodni manjak je jedan od značajnih problema javnog zdravstva.Osim endemske gušavosti i kretenizma, smanjeni unos joda uorganizam može uzrokovati više drugih poremećaja: smanjenuplodnost, povećanu učestalost pobačaja, mrtvorođenih i prirođenihtjelesnih grešaka, povećanu smrtnost novorođenčadi, zaostajanje utjelesnom i duševnom razvoju te nedostatno djelovanje štitnjače.Projekt bi trebao dati procjenu učestalosti gušavosti u RepubliciHrvatskoj i utvrditi postoji li ona i dalje kao posljedicanedostatnog unosa joda prehranom. Istraživanja ovoga profilaizvedena su u većini Europskih zemalja (u nekih i više puta) teje u pojedinima (Austrija, Švicarska, bivša DDR) utvrđenanedostatnost razine jodacije od 10 mg joda na kg soli koja je unavednim zemljama zato povišena na 20 mg joda. Neki kliničkipodaci u nas pokazuju na granični unos joda u pojedinimpodručjima Republike Hrvatske, što osobito pogađa trudnice,novorođenčad i školsku mladež. Očekivani konačni doprinosprojekta je dobivanje sveobuhvatnog uvida u stanje prevencijegušavosti u Hrvatskoj i temeljem toga utvrđivanje mogućih mjera ucilju rješavanja tog važnog problema nacionalnog zdravstva,uključujući i promjenu postojećih pravnih propisa o jodaciji soliza ljudsku upotrebu. Očekuje se da će podaci dobiveni u okviruprojekta rezultirati izradbom jedne doktorske disertacije(Mesaroš-Šimunčić: "Endemska gušavost u školske djece na otokuKrku") te dva magistarska rada (Lacić: "Ehostruktura icitološka slika scintigrafski "toplog" čvora u štitnjači"; Voskresensky-Horvat: "Značenje UZV-a i ciljane citopunkcije u ranom otkrivanju lokalnih metastaza karcinoma štitnjače").

SURADNJA - PROJEKTI


  1. Naziv projekta: Kontrola jodne profilakse na području Republike Hrvatske s uvođenjem potrebnih mjera za suzbijanje gušavosti
    Naziv ustanove: Komisija za suzbijanje gušavosti i kontrolu jodne profilakse pri Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske
    Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska

SURADNJA - USTANOVE


  1. Naziv ustanove: The International Council for the Control of Iodine Deficiency Disorders (ICCIDD)
    Tip ustanove: Državna uprava
    Grad: Brussels, Belgija
Ostali podaci o projektu.
MZT Engleski jezik SVIBOR Abecedni popis Složeno po šifri projekta Složeno po ustanovi projekta Pretraga Pomoć
Ministarstvo znanosti
i tehnologije		 Engleski
jezik		 Svibor
početna stranica		 Abecedni
popis		 Složeno po
šifri projekta		 Složeno po
ustanovi projekta		 Pretraživanje Pomoć
Datum zadnje promjene: 14.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr