Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Šifra projekta: 3-01-346
UTJECAJ FIZIČKOG OPTEREĆENJA NA HIPERKINETSKU CIRKULACIJU
Glavni istraživač
: KARNER, IVAN (103355) Suradnici
ŠPRINGER-MARGETIĆ, CVIJETA (102582)
UGRAI, VERA (103366)
GALL, DANICA (87835)
SMOJE, JURAJ (103594)
RUSIĆ, ALEKSANDAR (103572)
TOPUZOVIĆ, NEDELJKO (181036)
BRLOŠIĆ, RADOSLAV (180390)
GRBAC-IVANKOVIĆ, SVETLANA (177782)
KRUHONJA, KATARINA (103392)
GRDIĆ, JASNA (177802)
Tip istraživanja: primjenjeno Trajanje od: 01.06.91. do 01.06.96. Ukupno radova na projektu: 13
Radovi na projektu citirani u Current Contents: 1
Naziv ustanove: Bolnica, Znanstvena jedinica za klinička medicinska istraživanja, Osijek (127) Odjel/Zavod: Klinička bolnica Osijek Odjel za nuklearnu medicinu, zaštitu od zračenja i patofiziologiju Adresa: Josipa Huttlera 4 Grad: 31000 - Osijek, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)54 55-52-22 (600,602)
teleFaks: 385 (0)54 55-11-11
Sažetak: Prihvaćenim i evaluiranim nuklearno-medicinskim postupcima ispitati karakteristike hiperkinetske cirkulacije hiperkinetskog srčanog sindroma. Izvršiti usporedbu dobivenih rezultata iz predložene studije s onima iz prethodnog istraživanja (hiperkinetska cirkulacija hipertireoza). Ispitivanje će biti učinjeno na selekcioniranoj skupini oboljelih žena u dobi od 20-40 godine. Ispitivati će se slijedeći parametri: globalna ejekcijska frakcija lijeve komore srca, duljina sistole, brzina ejekcije, duljina dijastole, brzina punjenja, udarni i minutni volumen srca, volumen krvi, efektivni bubrežni protok plazme, reninska aktivnost plazme i nivo aldosterona u perifernoj venskoj krvi. Isto tako biti će određeni sistolički i dijastolički krvni tlak, frekvencija srca i dvostruki produkt. Navedeni parametri biti će određeni u mirovanju te nakon fizičkog opterećenja pomoću cikloergometra intenziteta 50-75 W kroz 10. minuta.
Ciljevi istraživanja: Primjenom provjerenih nuklearno-medicinskih
metoda ustanoviti karakteristike hiperkinetskog srčanog sindroma, ispitati
funkcionalni odgovor kardio-vaskularnog sustava i funkciju bubrega u ovom
kliničkom entitetu u mirovanju te nakon doziranog fizičkog opterećenja.
Usporedbom rezultata iz prijašnjih naših istraživanja kod oboljelih kod
floridne hipertireoze sa rezultatima ove, predložene studije istaknuti
eventualne sličnosti, ali i razlike (ukoliko postoje) između ova dva
klinička entiteta koja su svrstana u poremećaje za koje je karakteristična
tzv. kinetička cirkulacija. U nama dostupnoj literaturi nismo našili na
istraživanja koja u uvjetima doziranog fizičkog opterećenja ispituju odlike
navedenih parametara u selekcioniranoj skupini oboljelih od hiperkinetskog
srčanog sindroma koja bi po broju ispitanika dozvoljavala donošenje
relevantnih zaključaka. Ostali podaci o projektu.