SVIBOR - Radovi u CC - projekt broj: 3-01-363

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Radovi citirani u Current Contents na projektu 3-01-363

Broj radova citiranih u CC: 16
Broj ostalih radova: 61
Ukupno objavljenih radova: 77

Naslov: Utjecaj rane operacije na pojavnost meningitisa kod traumatskih likvorskih fistula.

Autori:: MELADA, ANTE (181896); ŠČAP, MIROSLAV (181905); PIRKER, NINOSLAV (166743)

Časopis: Neurologia Croatica
Broj: 1
ISSN: 0353-8842
Volumen: 42
Godina: 1993
Stranice: od 57 do 63
Broj referenci: 21
Jezik: engleski
Sažetak: U radu se analizira razlika u incidenciji meningitisa kod konzervativnog i ranog operacijskog liječenja posttraumatskih likvorskih fistula. Do 1985. u Klinici za neurokirurgiju KBC Zagreb pretežno je primjenjivan konzervativni postupak, te je incidencija meningitisa bila 23%. U razdoblju od 1985. do 1990. autori su analizirali 1910 bolesnika nakon kraniocerebralne ozljede, od kojih je 67 (3,5%) zadobilo likvorsku fistulu. Pedeset i dva bolesnika su operirana, te je meningitis dobio 1 (1,9%), a jedan je umro. Četiri bolesnika umrla su prije operacije zbog težine ozljede. Od 11 ozlljeđenika u kojih je nastupilo spontano zatvaranje fistule, 5 ih je dobilo recidivirajuću likvoreju, te je troje naknadno operirano. Od ovih 11 primarno neoperiranih u 3 (27%) se razvio meningitis, što je značajno više nego u operiranih (1,9%). Ukupno se u našoj seriji od 67 ozlijedjenika s likvorskom fistulom u 4 (5,9%) razvio meningitis, što je značajno manje nego pri konzervativnom pristupu u prethodnom razdoblju (2,3%). Autori zaključuju da je rana plastika baze lubanje jedina dugoročna profilaksa od rekurirajuće likvoreje i opetovanih epizoda meningitisa.
Ključne riječi: neurokirurgija, likvorska fistula, meningitis, trauma mozga

Naslov: Analiza destruktivnog učinka projektila kod ozljede mozga.

Autori:: MELADA, ANTE (181896); IVEKOVIĆ, VELEBIT (99864); ŠKAVIĆ, JOSIP

Časopis: Acta Medica Croatica
Broj: 47
Godina: 1993
Stranice: od 135 do 140
Jezik: hrvatski
Sažetak: Tijekom rata u Hrvatskoj u Klinici za neurokirurgiju KBC Rebro zbrinuto je više od 250 ozlijedjenika sa strijelnim ozljedama mozga, kralješnične moždine i perifernih živaca. To su uglavnom bile ozljede sporim projektilima, jer brzi projektili koji se danas upotrebljavaju, pri direktnom pogotku u glavu najčešće uzrokuju destrukciju mozga inkopatibilnu sa preživljavanjem. Takav projektil velike brzine po formuli E=mv2/2 predaje ogromnu kinetičku energiju zatvorenom sustavu lubanjske šupljine uzrokujući velika oštećenja kako uzduž, tako i daleko od strijelnog kanala. Prema istraživanjima raznih autora osnovni uzrok smrti kod takvih ozljeda je oštećenje hipotalamusa i moždanog stabla zbog hidrodinamičkog efekta projektila. U radu je opisan ranjenik ustrijeljen metkom kalibra 7,62 mm. Na kraniogramu i CT snimkama neurokranija vidi se projektil smješten okcipitalno, te strijelni kanal ispunjen krvlju, kao i konkvasirani moždani parenhim u neposrednoj okolini, te krvlju tamponirane komore. Tijekom operacije obradi se ulazna rana i eksplorira strijelni kanal, pri čemu projektil nije ekstirpiran. Mehanizam destrukcije mozga nije posve jasan, jer je metak smješten neposredno uz ulaznu ranu, a mozak destruiran do kontralateralne strane endokranija. Pretpostavljena su 4 moguća mehanizma djelovanja projektila koja bi mogla objasniti opisani nalaz:1. odbijeniprojektil (ricochet), 2. pasivno vraćen projektil kroz strijelni kanal, 3. sekundarni projektil - koštani fragmenti, 4. šok valovi - blast ozljeda mozga. Prikaz ukazuje na pogibeljnost ozljeda nastalih izravnim pogotkom projektila (metkom), neovisno o njegovoj brzini.
Ključne riječi: oštećenje mozga, projektil, destruktivni učinak

Naslov: O ratnim kraniocerebralnim ozljedama

Autori:: JELIČIĆ, IVAN (18406)

Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 7 do 11
Jezik: hrvatski
Sažetak: Ratne kraniocerebralne ozljede tvore poseban entitet u okviru neurotraumatologije. Takvo gledište proizlazi iz etioloških, patofizioloških i terapijskih osobitosti. Ratne kraniocerebralne lezije su k tomu u pravilu masovne i izrazito destruktivne. One često zahvaćaju sve razine neurokranija. Zbrinjavanje ranjenika valja započeti na mjestu ranjavanja pružanjem prve pomoći te organizacijom brzog, komfornog i kvalitetnog transporta do bolničke ustanove gdje se može pružiti definitivna medicinska pomoć.
Ključne riječi: rat, kraniocerebralne ozljede, prva pomoć

Naslov: Opći principi liječenja ratnih kraniocerebralnih ozljeda

Autori:: IVEKOVIĆ, VELEBIT (99864); JELIČIĆ, IVAN (18406)

Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 13 do 17
Jezik: hrvatski
Sažetak: Na ratne ozljede glave otpada 10-15% svih ratnih ozljeda. Te su ozljede glavni uzrok smrti na bojnom polju, a u slučaju preživljavanja zahtijevaju posebnu opremu i kvalificirano osoblje za zbrinjavanje ranjenika. Postotak povoljenog ishoda raste ukoliko postoji mogućnost evakuacije ranjenika unutar prva dva sata nakon ranjavanja. Za vrijeme evakuacije u centar u kojem se može provesti potpuno zbrinjavanje treba osigurati reanimaciju. Za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj često je bilo nemoguće osigurati hitan transport ranjenika. To je mođu ostalim raylog da kvaliteta transporta mora biti zadovoljavajuća. U prvoj pomoći potrebno je osigurati hemostazu mekih tkiva, prepoznavanje ozljede glave i početni reanimacijski postupak često kombiniranih oštećenja ostalih organskih sustava. Definitivna obrada mora biti učinjena u dobro opremljenom kliničkom odjelu, s izobraženim neurokirurzima, neuroanesteziolozima i ostalim specijalističkim osobljem. Ukoliko ne postoje mogućnosti transporta u odgovarajući medicinski centar, teško ozlijedjene bolesnike treba transportirati u najbliži lokalni medicinski centar u kojem će definitivno zbrinjavanjeučiniti iskusni neurotraumatolog ponekad i bez CT dijagnostike. Ne preporučuje se hitan transport nakon operacije, pa u svakom slučaju kada je to moguće prvi zahvat mora biti i definitivan. U centru u kojem je učinjen operacijski zahvat, treba započeti čim prije i rehabilitacijski postupak.
Ključne riječi: ratne ozljede, ozljede glave, neurokirurgija, transport

Naslov: Principi liječenja ratnih kraniocerebralnih ozljeda u kirurškim i neurokirurškim ustanovama.

Autori:: KOVAČEVIĆ, RAJKO (181942); IVEKOVIĆ, VELEBIT (99864); PIRKER, NINOSLAV (166743); STANČIĆ, LUKA

Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 19 do 21
Jezik: hrvatski
Sažetak: Definitivna obrada ratnih kraniocerebralnih ranjenika može se pružiti adekvatno samo u dobro opremljenoj bolničkoj ustanovi (CT,operacijska oprema,JIL). U nuždi-nemogućnosti transporta u veliku kliničku ustanovu, pomoć se može i mora pružiti u područnoj bolnici, po neurotraumatologu, odnosno traumatologu. Neophodno je i tada imati odgovarajuće jedinice za intenzivno liječenje. U samoj operacijskoj obradi treba se držati nekih načela: 1. U pravilu u ratu treba primjenjivati primarni odloženi šav rane; u velikim kliničkim ustanovama može se u rana bez laceracije primjenjivati primarni šav, ali uz obveznu drenažu. 2. Operativni zahvat u endokraniju treba izvesti što je moguće poštednije. Kompresivne hematome treba odstraniti, a vadjenje metalnog stranog tijela ne treba forsiratig. Strano tijelo odstranjuje se samo ako je pri operaciji dobro vidljivo ili pak uzrokuje komplikacije. 3.Obavezna je "vodonepropusna" rekonstrukcija tvrde moždane ovojnice. 4. Kraniotomija mora biti osobito u slučajevima smrskavanja kosti i jače laceracije mekih česti, velika, osteoklastička i dekompresijska.
Ključne riječi: rat, ozljeda glave, neurokirurgija

Naslov: Agresivno intenzivno liječenje ranjenika s teškim ratnim kraniocerebralnim ozljedama.

Autori:: ŠČAP, MIROSLAV (181905); KUKIN, TOMISLAV (181863); KLJUČAR, IVO (181874); GRGAS, MARIN

Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 23 do 26
Jezik: hrvatski
Sažetak: Za vrijeme rata u Hrvatskoj od srpnja do prosinca 1991. na Kliniku je primljeno 46 ranjenika s teškom ratnom kraniocerebralnom ozljedom, tj. s GCS manje od 8. 4 ranjenika su umrla tijekom primarne reanimacije, pa nisu uključena u studiju. 26 ranjenika došlo je u Kliniku već intubirano. Nakon radiološke dijagnostike i potrebnog operacijskog zahvata primijennjeno je agresivno intenzivno liječenje. To je uključilo primjenu mehaničke hiperventilacije te tiopentona i/ili manitola ukoliko je intrakranijski tlak prelazio 20 mm Hg. Isto tako svi su primali fenitoin i antibiotsku profilaksu. U ranjenika s GCS 3 i 4 mortalitet je 78,6%, sa 5 i 6 33,3%, a 7 i 8 20%. Naši rezultati slički su onima iz Izraela.
Ključne riječi: rat, ozljede glave, intenzivno liječenje

Naslov: Kasne komplikacije, rehabilitacija i prognoza ratnih kraniocerebralnih ozljeda

Autori:: HAUPTFELD, VALERIJA (150664); PAČIĆ, LJILJANA (150653); KEROS, PREDRAG; PETRUŠIĆ, ILIJA

Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 35 do 39
Jezik: hrvatski
Sažetak: Na temelju praćenja 68 preživjelih ranjenika s kraniocerebralnom ozljedom autori prikazuju komplikacije takvih ozljeda. Prema učestalosti te se komplikacije bile: epilepsija u 4%, hidrocefalus u 3%, likvoreja u 15%, apsces u 2&, te intracerebralni hematom u 6% ranjenika. U usporedbi s pojavljivanjem kasnih komplikacija u drugim proučavanjima (ratovi u Koreji i Vietnamu), učestalost kasnih komplikacija opisanih ranjenika je nešto niža. Razloge tome autori vide u otežanom transportu od mjesta ranjavanja do Klinike, što je uzrokovalo veći broj umrlih ranjenika s teškim kraniocerebralnim ozljedama za vrijeme transporta. To je smanjilo ukupan broj preživjelih s teškim kraniocerebralnim ozljedama i shodno tome smanjilo broj kasnih komplikacija. Budući da ovo proučavanje obuhvaća kraće vremensko razdoblje, nemoguće je u njemu dati konačan i sveobuhvatan prikaz kasnih komplikacija kraniocerebralnih ozljeda. Potrebno je daljnje praćenje ranjenika što se uklapa u program njihove rahabilitacije. U sklopu rehabilitacije ozljedjenike treba naučiti kako da upotrijebe preostale sposobnosti i nadoknade gubitak neke funkcije, te da izgrade nove oblike ponašanja u skladu s postojećim mogućnostima.
Ključne riječi: ratne kraniocerebralne ozljede, kasne komplikacije, rehabilitacija

Naslov: Posttraumatska likvoreja

Autori:: MELADA, ANTE (181896); BIĆANIN, GORAN; CHUDY, DARKO

Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 41 do 45
Jezik: hrvatski
Sažetak: Jedna od komplikacija kraniocerebralnih ozljeda je i fistula likvora koja se javlja učestalije u ozljedjenika s ratnom ozljedom glave nego kod ozljedjenika u mirnodopsko vrijeme. Razlog tome je i ekspanzivnost ratnih ozljeda, te veći broj fraktura baze lubanje koje nastaju prijenosom kinetičke energije projektila na okolne kosti. U radu je prikazana etiologija i klasifikacija takvih ozljeda s naznačenim najčešćim mjestima pojave likvoreje, te klinički znakovai za prepoznavanje mjesta frakture. U dijelu koji opisuje dijagnostičke metode naglašeno je da su smanjene mogućnosti korištenja diferentnih dijagnostičkih metoda u ratnim uvjetima, pa se opisuje postupak eksploracije kraniotomije uz minimalne rtg nalaze. Velik problem, a ujedno i glavna indikacija za operaciju kod takvih bolesnika predstavlja prevencija infekcije, odnosno meningitisa. Zbog povećane incidencije meningitisa kod ratnih ozljedjenika stav je da se odmah pristupi operaciji čim to stanje ozljedjenika dopusti, uz obaveznu primjenu antibiotika. Opisane su operacijske tehnike i pristupi kod likvoreja uz naglasak na obaveznbi princip vodonepropusnog zatvaranja dure kod strijelne ozljede glave.
Ključne riječi: likvorska fistula, trauma glave, projektil, rat

Naslov: Posttraumatske infekcije

Autori:: SEKULIĆ, ANTE (181885); HOTUJAC-ŠVERKO, MARIJA (100914); BRNOBIĆ, MILJENKO (62315); ŠČAP, MIROSLAV (181905); KALENIĆ, SMILJKA

Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 47 do 48
Jezik: hrvatski
Sažetak: Autori prikazuju temeljne značajke infekcija nakon ratnih strijelnih ozljeda glave. Osim njihove podjele, navedene su učestalost, važnost i osobitosti takvih infekcija. Nabrojeni su činitelji koji utječu na njihovu učestalost. Navedeni su temeljni klinički znakovi važni u dijagnostici. Principi prevencije i liječenja podijeljeni su s obzirom na kirurški i farmakološki pristup. Opisane su temeljnje postavke antibiotske profilakse i terapije s obzirom na biološke karakteristike tih infekcija.
Ključne riječi: posttraumatska infekcija, strijelna rana, prevencija

Naslov: Hitna medicinska pomoć i transport

Autori:: BREČEK, IVAN (173980); BAJIĆ-RIFAI, MIROSLAVA

Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 65 do 67
Jezik: hrvatski
Sažetak: U radu je ukazano na težinu ratne neurokirurške traume kao jedne od najtežih traumi uopće. Prikazani su patofiziološki mehanizmi koji nastaju u trenutku ozljedjivanja i njihov kasniji razvoj koji dovodi do ireverzibilnh oštećenja mozga. Osobito je naglašena važnost vremena od trenutka ozljedjivanja do konačnog zbrinjavanja, kao i način organizacije pružanja hitne medicinske pomoći u našim ratnim uvjetima. Opisani su postupci s ozljedjenikom koji mu pružaju optimalne uvjete za preživljavanje i uspješno liječenje kao i način evakuacije i transporta koji je primjeren našin ratnim uvjetima.
Ključne riječi: prva medicinska pomoć, transport, ratne ozljede glave

Naslov: Intenzivno liječenje bolesnika u komi nakon teške kraniocerebralne ozljede.

Autori:: ŠČAP, MIROSLAV (181905)

Časopis: Liječnički Vjesnik
Volumen: 117(
Godina: 1995
Stranice: od 59 do 61
Jezik: hrvatski

Naslov: Cerebrospinal fluid fistulas caused by missile head injuries.

Autori:: MELADA, ANTE (181896); IVEKOVIĆ, VELEBIT (99864); ŠČAP, MIROSLAV (181905)

Časopis: Journal of Neurotrauma
Volumen: 12
Godina: 1995
Stranice: od 437
Jezik: engleski

Naslov: Smrt mozga - kriteriji i postupak utvrdjivanja.

Autori:: PERUŠKO, EDVARD (181916); ŠČAP, MIROSLAV (181905)

Časopis: Medicina
Volumen: 31
Godina: 1995
Stranice: od 28 do 32

Naslov: New concept of mechanical ventilation for neurosurgical patients

Autori:: ŠČAP, MIROSLAV (181905)

Časopis: Medicina
Volumen: 31
Godina: 1995
Stranice: od 24 do 27
Sažetak: Opisan je novi pristup mehaničkoj ventilaciji neurokirurških bolesnika. On se temelji na monitoriranju arteriojugularne saturacije kisikom, koja daje podatke o globalnoj moždanoj oksigenaciji. Na temelju vrijednosti ekstrakcije kisika u mozgu moguće je postići optimalnu ventilaciju neurokirurških bolesnika.

Naslov: Zaštita od infekcija nakon ratnih kraniocerebralnih ozljeda

Autori:: ŠČAP, MIROSLAV (181905); KALENIĆ, SMILJKA

Časopis: Liječnički Vjesnik
Volumen: 113
Godina: 1991
Stranice: od 289
Jezik: hrvatski
Sažetak: Antimikrobna profilaksa ratnih kraniocerebralnih ozljeda ima neke posebne značajke. Profilaksa protiv tetanusa provodi se na isti način kao kod ranjavanja druge lokalizacije. RAdi sprečavanja plinske gangrene i drugih infekcija u kraniocerebralnom području potrebno je primijeniti velike doze penicilina i dodati kombinaciju sulfonamidi+trimetoprim na slijedeći način: a) kod izolirane kraniocerebralne ozljede ili udružene s ostalim ozljedama bez otvaranja tjelesnih šupljina: kristalni penicilin 8x2 mil i.j. dne, sulfometoksazol + trimetoprim 4x960 mg i.v. dne, gentamicin 5 mg/kg dne, b) kod kraniocerebralne ozljede udružene s ozljedama šupljih organa gornjoj shemi treba dodati i metronidazol 3x500 mg.iv.dne. Antibiotska terapija treba se započeti što ej moguće ranije nakon ranjavanja, a provodi se 7 dana, ako se u tom vremenu ili kasnije razvije superinfekcija, ili nova infekcija, potrebvna je klinička i mikrobiološka evaluacija i promjena antibiotske terapije u skladu s rezultatima.

Naslov: Infections of war wounds.

Autori:: PAPA, JURICA; BULJAT, GOJKO; HEINRICH, ZDRAVKO; HAJNŠEK, SANJA; ŠČAP, MIROSLAV (181905); VALENT, ŠTEFICA; KALENIĆ, SMILJKA

Časopis: Croatian Medical Journal
Volumen: 33
Godina: 1992
Stranice: od 225 do 228
Jezik: engleski


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Informacije: svibor@znanost.hr