SVIBOR - Radovi u CC - projekt broj: 3-01-363
MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE
Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Radovi citirani u Current Contents na projektu 3-01-363
Broj radova citiranih u CC: 16
Broj ostalih radova: 61
Ukupno objavljenih radova: 77
Naslov: Utjecaj rane operacije na pojavnost meningitisa kod
traumatskih likvorskih fistula.
- Autori:
MELADA, ANTE (181896)
ŠČAP, MIROSLAV (181905)
PIRKER, NINOSLAV (166743)
Časopis: Neurologia Croatica
Broj: 1
ISSN: 0353-8842
Volumen: 42
Godina: 1993
Stranice: od 57 do 63
Broj referenci: 21
Jezik: engleski
Sažetak: U radu se analizira razlika u incidenciji meningitisa kod
konzervativnog i ranog operacijskog liječenja posttraumatskih likvorskih
fistula. Do 1985. u Klinici za neurokirurgiju KBC Zagreb pretežno je
primjenjivan konzervativni postupak, te je incidencija meningitisa bila
23%. U razdoblju od 1985. do 1990. autori su analizirali 1910 bolesnika
nakon kraniocerebralne ozljede, od kojih je 67 (3,5%) zadobilo likvorsku
fistulu. Pedeset i dva bolesnika su operirana, te je meningitis dobio 1
(1,9%), a jedan je umro. Četiri bolesnika umrla su prije operacije zbog
težine ozljede. Od 11 ozlljeđenika u kojih je nastupilo spontano zatvaranje
fistule, 5 ih je dobilo recidivirajuću likvoreju, te je troje naknadno
operirano. Od ovih 11 primarno neoperiranih u 3 (27%) se razvio meningitis,
što je značajno više nego u operiranih (1,9%). Ukupno se u našoj seriji od
67 ozlijedjenika s likvorskom fistulom u 4 (5,9%) razvio meningitis, što je
značajno manje nego pri konzervativnom pristupu u prethodnom razdoblju
(2,3%). Autori zaključuju da je rana plastika baze lubanje jedina dugoročna
profilaksa od rekurirajuće likvoreje i opetovanih epizoda meningitisa.
Ključne riječi: neurokirurgija, likvorska fistula, meningitis, trauma mozga
Naslov: Analiza destruktivnog učinka projektila kod ozljede
mozga.
- Autori:
MELADA, ANTE (181896)
IVEKOVIĆ, VELEBIT (99864)
ŠKAVIĆ, JOSIP
Časopis: Acta Medica Croatica
Broj: 47
Godina: 1993
Stranice: od 135 do 140
Jezik: hrvatski
Sažetak: Tijekom rata u Hrvatskoj u Klinici za neurokirurgiju KBC
Rebro zbrinuto je više od 250 ozlijedjenika sa strijelnim ozljedama mozga,
kralješnične moždine i perifernih živaca. To su uglavnom bile ozljede
sporim projektilima, jer brzi projektili koji se danas upotrebljavaju, pri
direktnom pogotku u glavu najčešće uzrokuju destrukciju mozga inkopatibilnu
sa preživljavanjem. Takav projektil velike brzine po formuli E=mv2/2
predaje ogromnu kinetičku energiju zatvorenom sustavu lubanjske šupljine
uzrokujući velika oštećenja kako uzduž, tako i daleko od strijelnog kanala.
Prema istraživanjima raznih autora osnovni uzrok smrti kod takvih ozljeda
je oštećenje hipotalamusa i moždanog stabla zbog hidrodinamičkog efekta
projektila. U radu je opisan ranjenik ustrijeljen metkom kalibra 7,62 mm.
Na kraniogramu i CT snimkama neurokranija vidi se projektil smješten
okcipitalno, te strijelni kanal ispunjen krvlju, kao i konkvasirani moždani
parenhim u neposrednoj okolini, te krvlju tamponirane komore. Tijekom
operacije obradi se ulazna rana i eksplorira strijelni kanal, pri čemu
projektil nije ekstirpiran. Mehanizam destrukcije mozga nije posve jasan,
jer je metak smješten neposredno uz ulaznu ranu, a mozak destruiran do
kontralateralne strane endokranija. Pretpostavljena su 4 moguća mehanizma
djelovanja projektila koja bi mogla objasniti opisani nalaz:1.
odbijeniprojektil (ricochet), 2. pasivno vraćen projektil kroz strijelni
kanal, 3. sekundarni projektil - koštani fragmenti, 4. šok valovi - blast
ozljeda mozga. Prikaz ukazuje na pogibeljnost ozljeda nastalih izravnim
pogotkom projektila (metkom), neovisno o njegovoj brzini.
Ključne riječi: oštećenje mozga, projektil, destruktivni učinak
Naslov: O ratnim kraniocerebralnim ozljedama
- Autori:
JELIČIĆ, IVAN (18406)
Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 7 do 11
Jezik: hrvatski
Sažetak: Ratne kraniocerebralne ozljede tvore poseban entitet u
okviru neurotraumatologije. Takvo gledište proizlazi iz etioloških,
patofizioloških i terapijskih osobitosti. Ratne kraniocerebralne lezije su
k tomu u pravilu masovne i izrazito destruktivne. One često zahvaćaju sve
razine neurokranija. Zbrinjavanje ranjenika valja započeti na mjestu
ranjavanja pružanjem prve pomoći te organizacijom brzog, komfornog i
kvalitetnog transporta do bolničke ustanove gdje se može pružiti
definitivna medicinska pomoć.
Ključne riječi: rat, kraniocerebralne ozljede, prva pomoć
Naslov: Opći principi liječenja ratnih kraniocerebralnih ozljeda
- Autori:
IVEKOVIĆ, VELEBIT (99864)
JELIČIĆ, IVAN (18406)
Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 13 do 17
Jezik: hrvatski
Sažetak: Na ratne ozljede glave otpada 10-15% svih ratnih ozljeda.
Te su ozljede glavni uzrok smrti na bojnom polju, a u slučaju
preživljavanja zahtijevaju posebnu opremu i kvalificirano osoblje za
zbrinjavanje ranjenika. Postotak povoljenog ishoda raste ukoliko postoji
mogućnost evakuacije ranjenika unutar prva dva sata nakon ranjavanja. Za
vrijeme evakuacije u centar u kojem se može provesti potpuno zbrinjavanje
treba osigurati reanimaciju. Za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj često
je bilo nemoguće osigurati hitan transport ranjenika. To je mođu ostalim
raylog da kvaliteta transporta mora biti zadovoljavajuća. U prvoj pomoći
potrebno je osigurati hemostazu mekih tkiva, prepoznavanje ozljede glave i
početni reanimacijski postupak često kombiniranih oštećenja ostalih
organskih sustava. Definitivna obrada mora biti učinjena u dobro
opremljenom kliničkom odjelu, s izobraženim neurokirurzima,
neuroanesteziolozima i ostalim specijalističkim osobljem. Ukoliko ne
postoje mogućnosti transporta u odgovarajući medicinski centar, teško
ozlijedjene bolesnike treba transportirati u najbliži lokalni medicinski
centar u kojem će definitivno zbrinjavanjeučiniti iskusni neurotraumatolog
ponekad i bez CT dijagnostike. Ne preporučuje se hitan transport nakon
operacije, pa u svakom slučaju kada je to moguće prvi zahvat mora biti i
definitivan. U centru u kojem je učinjen operacijski zahvat, treba započeti
čim prije i rehabilitacijski postupak.
Ključne riječi: ratne ozljede, ozljede glave, neurokirurgija, transport
Naslov: Principi liječenja ratnih kraniocerebralnih ozljeda u
kirurškim i neurokirurškim ustanovama.
- Autori:
KOVAČEVIĆ, RAJKO (181942)
IVEKOVIĆ, VELEBIT (99864)
PIRKER, NINOSLAV (166743)
STANČIĆ, LUKA
Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 19 do 21
Jezik: hrvatski
Sažetak: Definitivna obrada ratnih kraniocerebralnih ranjenika može
se pružiti adekvatno samo u dobro opremljenoj bolničkoj ustanovi
(CT,operacijska oprema,JIL). U nuždi-nemogućnosti transporta u veliku
kliničku ustanovu, pomoć se može i mora pružiti u područnoj bolnici, po
neurotraumatologu, odnosno traumatologu. Neophodno je i tada imati
odgovarajuće jedinice za intenzivno liječenje. U samoj operacijskoj obradi
treba se držati nekih načela: 1. U pravilu u ratu treba primjenjivati
primarni odloženi šav rane; u velikim kliničkim ustanovama može se u rana
bez laceracije primjenjivati primarni šav, ali uz obveznu drenažu. 2.
Operativni zahvat u endokraniju treba izvesti što je moguće poštednije.
Kompresivne hematome treba odstraniti, a vadjenje metalnog stranog tijela
ne treba forsiratig. Strano tijelo odstranjuje se samo ako je pri operaciji
dobro vidljivo ili pak uzrokuje komplikacije. 3.Obavezna je
"vodonepropusna" rekonstrukcija tvrde moždane ovojnice. 4. Kraniotomija
mora biti osobito u slučajevima smrskavanja kosti i jače laceracije mekih
česti, velika, osteoklastička i dekompresijska.
Ključne riječi: rat, ozljeda glave, neurokirurgija
Naslov: Agresivno intenzivno liječenje ranjenika s teškim ratnim
kraniocerebralnim ozljedama.
- Autori:
ŠČAP, MIROSLAV (181905)
KUKIN, TOMISLAV (181863)
KLJUČAR, IVO (181874)
GRGAS, MARIN
Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 23 do 26
Jezik: hrvatski
Sažetak: Za vrijeme rata u Hrvatskoj od srpnja do prosinca 1991. na
Kliniku je primljeno 46 ranjenika s teškom ratnom kraniocerebralnom
ozljedom, tj. s GCS manje od 8. 4 ranjenika su umrla tijekom primarne
reanimacije, pa nisu uključena u studiju. 26 ranjenika došlo je u Kliniku
već intubirano. Nakon radiološke dijagnostike i potrebnog operacijskog
zahvata primijennjeno je agresivno intenzivno liječenje. To je uključilo
primjenu mehaničke hiperventilacije te tiopentona i/ili manitola ukoliko je
intrakranijski tlak prelazio 20 mm Hg. Isto tako svi su primali fenitoin i
antibiotsku profilaksu. U ranjenika s GCS 3 i 4 mortalitet je 78,6%, sa 5 i
6 33,3%, a 7 i 8 20%. Naši rezultati slički su onima iz Izraela.
Ključne riječi: rat, ozljede glave, intenzivno liječenje
Naslov: Kasne komplikacije, rehabilitacija i prognoza ratnih
kraniocerebralnih ozljeda
- Autori:
HAUPTFELD, VALERIJA (150664)
PAČIĆ, LJILJANA (150653)
KEROS, PREDRAG
PETRUŠIĆ, ILIJA
Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 35 do 39
Jezik: hrvatski
Sažetak: Na temelju praćenja 68 preživjelih ranjenika s
kraniocerebralnom ozljedom autori prikazuju komplikacije takvih ozljeda.
Prema učestalosti te se komplikacije bile: epilepsija u 4%, hidrocefalus u
3%, likvoreja u 15%, apsces u 2&, te intracerebralni hematom u 6%
ranjenika. U usporedbi s pojavljivanjem kasnih komplikacija u drugim
proučavanjima (ratovi u Koreji i Vietnamu), učestalost kasnih komplikacija
opisanih ranjenika je nešto niža. Razloge tome autori vide u otežanom
transportu od mjesta ranjavanja do Klinike, što je uzrokovalo veći broj
umrlih ranjenika s teškim kraniocerebralnim ozljedama za vrijeme
transporta. To je smanjilo ukupan broj preživjelih s teškim
kraniocerebralnim ozljedama i shodno tome smanjilo broj kasnih
komplikacija. Budući da ovo proučavanje obuhvaća kraće vremensko razdoblje,
nemoguće je u njemu dati konačan i sveobuhvatan prikaz kasnih komplikacija
kraniocerebralnih ozljeda. Potrebno je daljnje praćenje ranjenika što se
uklapa u program njihove rahabilitacije. U sklopu rehabilitacije
ozljedjenike treba naučiti kako da upotrijebe preostale sposobnosti i
nadoknade gubitak neke funkcije, te da izgrade nove oblike ponašanja u
skladu s postojećim mogućnostima.
Ključne riječi: ratne kraniocerebralne ozljede, kasne komplikacije, rehabilitacija
Naslov: Posttraumatska likvoreja
- Autori:
MELADA, ANTE (181896)
BIĆANIN, GORAN
CHUDY, DARKO
Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 41 do 45
Jezik: hrvatski
Sažetak: Jedna od komplikacija kraniocerebralnih ozljeda je i
fistula likvora koja se javlja učestalije u ozljedjenika s ratnom ozljedom
glave nego kod ozljedjenika u mirnodopsko vrijeme. Razlog tome je i
ekspanzivnost ratnih ozljeda, te veći broj fraktura baze lubanje koje
nastaju prijenosom kinetičke energije projektila na okolne kosti. U radu je
prikazana etiologija i klasifikacija takvih ozljeda s naznačenim najčešćim
mjestima pojave likvoreje, te klinički znakovai za prepoznavanje mjesta
frakture. U dijelu koji opisuje dijagnostičke metode naglašeno je da su
smanjene mogućnosti korištenja diferentnih dijagnostičkih metoda u ratnim
uvjetima, pa se opisuje postupak eksploracije kraniotomije uz minimalne rtg
nalaze. Velik problem, a ujedno i glavna indikacija za operaciju kod takvih
bolesnika predstavlja prevencija infekcije, odnosno meningitisa. Zbog
povećane incidencije meningitisa kod ratnih ozljedjenika stav je da se
odmah pristupi operaciji čim to stanje ozljedjenika dopusti, uz obaveznu
primjenu antibiotika. Opisane su operacijske tehnike i pristupi kod
likvoreja uz naglasak na obaveznbi princip vodonepropusnog zatvaranja dure
kod strijelne ozljede glave.
Ključne riječi: likvorska fistula, trauma glave, projektil, rat
Naslov: Posttraumatske infekcije
- Autori:
SEKULIĆ, ANTE (181885)
HOTUJAC-ŠVERKO, MARIJA (100914)
BRNOBIĆ, MILJENKO (62315)
ŠČAP, MIROSLAV (181905)
KALENIĆ, SMILJKA
Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 47 do 48
Jezik: hrvatski
Sažetak: Autori prikazuju temeljne značajke infekcija nakon ratnih
strijelnih ozljeda glave. Osim njihove podjele, navedene su učestalost,
važnost i osobitosti takvih infekcija. Nabrojeni su činitelji koji utječu
na njihovu učestalost. Navedeni su temeljni klinički znakovi važni u
dijagnostici. Principi prevencije i liječenja podijeljeni su s obzirom na
kirurški i farmakološki pristup. Opisane su temeljnje postavke antibiotske
profilakse i terapije s obzirom na biološke karakteristike tih infekcija.
Ključne riječi: posttraumatska infekcija, strijelna rana, prevencija
Naslov: Hitna medicinska pomoć i transport
- Autori:
BREČEK, IVAN (173980)
BAJIĆ-RIFAI, MIROSLAVA
Časopis: Acta Medica Croatica
Volumen: 46
Godina: 1992
Stranice: od 65 do 67
Jezik: hrvatski
Sažetak: U radu je ukazano na težinu ratne neurokirurške traume kao
jedne od najtežih traumi uopće. Prikazani su patofiziološki mehanizmi koji
nastaju u trenutku ozljedjivanja i njihov kasniji razvoj koji dovodi do
ireverzibilnh oštećenja mozga. Osobito je naglašena važnost vremena od
trenutka ozljedjivanja do konačnog zbrinjavanja, kao i način organizacije
pružanja hitne medicinske pomoći u našim ratnim uvjetima. Opisani su
postupci s ozljedjenikom koji mu pružaju optimalne uvjete za preživljavanje
i uspješno liječenje kao i način evakuacije i transporta koji je primjeren
našin ratnim uvjetima.
Ključne riječi: prva medicinska pomoć, transport, ratne ozljede glave
Naslov: Intenzivno liječenje bolesnika u komi nakon teške
kraniocerebralne ozljede.
- Autori:
ŠČAP, MIROSLAV (181905)
Časopis: Liječnički Vjesnik
Volumen: 117(
Godina: 1995
Stranice: od 59 do 61
Jezik: hrvatski
Naslov: Cerebrospinal fluid fistulas caused by missile head
injuries.
- Autori:
MELADA, ANTE (181896)
IVEKOVIĆ, VELEBIT (99864)
ŠČAP, MIROSLAV (181905)
Časopis: Journal of Neurotrauma
Volumen: 12
Godina: 1995
Stranice: od 437
Jezik: engleski
Naslov: Smrt mozga - kriteriji i postupak utvrdjivanja.
- Autori:
PERUŠKO, EDVARD (181916)
ŠČAP, MIROSLAV (181905)
Časopis: Medicina
Volumen: 31
Godina: 1995
Stranice: od 28 do 32
Naslov: New concept of mechanical ventilation for neurosurgical
patients
- Autori:
ŠČAP, MIROSLAV (181905)
Časopis: Medicina
Volumen: 31
Godina: 1995
Stranice: od 24 do 27
Sažetak: Opisan je novi pristup mehaničkoj ventilaciji
neurokirurških bolesnika. On se temelji na monitoriranju arteriojugularne
saturacije kisikom, koja daje podatke o globalnoj moždanoj oksigenaciji. Na
temelju vrijednosti ekstrakcije kisika u mozgu moguće je postići optimalnu
ventilaciju neurokirurških bolesnika.
Naslov: Zaštita od infekcija nakon ratnih kraniocerebralnih
ozljeda
- Autori:
ŠČAP, MIROSLAV (181905)
KALENIĆ, SMILJKA
Časopis: Liječnički Vjesnik
Volumen: 113
Godina: 1991
Stranice: od 289
Jezik: hrvatski
Sažetak: Antimikrobna profilaksa ratnih kraniocerebralnih ozljeda
ima neke posebne značajke. Profilaksa protiv tetanusa provodi se na isti
način kao kod ranjavanja druge lokalizacije. RAdi sprečavanja plinske
gangrene i drugih infekcija u kraniocerebralnom području potrebno je
primijeniti velike doze penicilina i dodati kombinaciju
sulfonamidi+trimetoprim na slijedeći način:
a) kod izolirane kraniocerebralne ozljede ili udružene s ostalim
ozljedama bez otvaranja tjelesnih šupljina: kristalni penicilin 8x2 mil
i.j. dne, sulfometoksazol + trimetoprim 4x960 mg i.v. dne, gentamicin 5
mg/kg dne,
b) kod kraniocerebralne ozljede udružene s ozljedama šupljih organa
gornjoj shemi treba dodati i metronidazol 3x500 mg.iv.dne.
Antibiotska terapija treba se započeti što ej moguće ranije nakon
ranjavanja, a provodi se 7 dana, ako se u tom vremenu ili kasnije razvije
superinfekcija, ili nova infekcija, potrebvna je klinička i mikrobiološka
evaluacija i promjena antibiotske terapije u skladu s rezultatima.
Naslov: Infections of war wounds.
- Autori:
PAPA, JURICA
BULJAT, GOJKO
HEINRICH, ZDRAVKO
HAJNŠEK, SANJA
ŠČAP, MIROSLAV (181905)
VALENT, ŠTEFICA
KALENIĆ, SMILJKA
Časopis: Croatian Medical Journal
Volumen: 33
Godina: 1992
Stranice: od 225 do 228
Jezik: engleski
Informacije: svibor@znanost.hr