SVIBOR - Projekt broj: 3-01-410

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 3-01-410

ETIOPATOGENETSKI MODEL I GENETIČKA PREDIKCIJA CEREBROVASKULARIH BOLESTI

Glavni istraživač: BRINAR, VESNA (34860)

Suradnici

ZURAK, NIKŠA (55286)
VRANJEŠ, DAVORKA (47991)
BOŽIČEVIĆ, DUBRAVKO (5005)

Tip istraživanja: razvojno
Trajanje od: 10.10.91. do 10.10.95.

Ukupno radova na projektu: 66
Radovi na projektu citirani u Current Contents: 5

Naziv ustanove: Medicinski fakultet, Zagreb (108)
Odjel/Zavod: Neurološka klinika, KBC Rebro, Laboratorij za ispitivanje vegete tativnih funckija živčanog sustava i kognitivnih funkcija
Adresa: Kišpatičeva 12
Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska

Komunikacija: Telefon: 385 (0)1-2335-595; teleFaks: 385 (0)1-2335-595

Sažetak: Istraživanje je usmjereno na ispitivanje etiopatogentskog modela Ť cerebrovaskularnih bolesti, čiji je nastanak i razvoj još uvijek Ť predmetom brojnih kontraverznih stavova. Recentne studije ukazuju Ť na važnost rizičnih čimbenika ali i na značaj genetičkih Ť čimbenika u nastanku moždanog udara. Naša dosadašnja istraživanja Ť eritrocitnih antigena i palmarnih dermatoglifa govore u prilog Ť takvim stajalištima. Nejasnoće vezane uz pojavu moždanog udara Ť samo u nekih osoba s tzv. rizičnim čimbenicima, kao i recentne Ť studije koje ukazuju na postojanje programirane stanične smrti Ť impliciraju mogućnost novog etiopatogenetskog modela Ť cerebrovaskularne bolesti u kojima je metabolička regulacija tek Ť posterioran događaj. Naša istraživanja temeljena na pomnom Ť ispitivanju okolnosti nastanka cerebrovaskularnog inzulta, Ť rizičnih čimbenika, mogućih genetskih pokazatelja, kao i praćenja Ť evolucije i regresije neurologijskih ispada ocjenskim Ť ljestvicama, omogućuju razmatranje pretpostavki takvog novog Ť modela cerebrovaskularne bolesti. Istraživanja spoznajnih Ť funkcija koja su provedena u 20 bolesnika s dobrim oporavkom Ť nakon moždanog udara objektivno pokazuju veličinu i intenzitet Ť oštećenja koji se ne može uočiti uobičajenim kliničkim Ť postupcima. Ispitivanja ishoda rehabilitacije provedena u grupi Ť od 77 bolesnika nakon završenog liječenja pokazala su razliku u Ť brzini oporavka i radnoj sposobnosti nakon pretrpjelog moždanog Ť udara u bolesnika s ishemijskim i hemoragijskim moždanim udarom. Ť Bolesnici s moždanim krvarenjem u manje su radno sposobni,duže se Ť i nepotpunije oporavljaju od bolesnika s moždanom ishemijom. Ť Slični su rezultati ispitivanja provedeni u 52 bolesnika ali u Ť kraćem trajanju rehabilitacije tijekom kliničkog boravka. U Ť tijeku je sabiranje rezultata dvostruko slijepog randomiziranog Ť pokusa ispitivanja učinkovitosti propentofilina u liječenju Ť ishemijskog infarkta mozga, koje je provedeno u 60 bolesnika.

Ključne riječi: Genetski čimbenici, etiopatogeneza moždanog udara, neurogena kontrola,programirana stanična smrt, eritrocitni antigeni, palmarni dermatoglifi,autonomni živčani sustav, refleksna algodistrofija, spoznajni poremećaji, rehabilitacija.

Ciljevi istraživanja: Sustavno i sveobuhvatno istraživanje cerebrovaskularnih bolesti (CVB), obzirom na njihov izuzetan značaj u mortalitetu i morbiditetu pučanstva.Iako epidemiologijski podaci ukazuju na značaj pojedinih čimbenika okoline, postoje pokazatelji koji ukazuju na važnost genetskih čimbenika, a s tim u svezi dolaze do izražaja brojne nejasnoće u razumijevanju nastanka moždanog udara. Očekuje se da će istraživanja utjecaja genetičkih čimbenika na pojavnost moždanog udara, kao i bolje razumijevanje etiopatogenetskih čimbenika doprinjeti točnijem upoznavanju mehanizama nastanka i razvoja CVB s implikacijama na njihovu prevenciju i liječenje. Slijedeće usmjerenje istraživanja je na razvoj poremećaja spoznajnih funkcija te na osobitosti poremećaja vegetativnog živčanog sustava u bolesnika s CVB. Značaj cerebrovaskularnih bolesti u razvoju poremećaja spoznajnih funkcija od izuzetne je važnosti obzirom da je cerebrovaskularna bolest drugi najčešći uzrok demencije, te je istraživanje usmjereno u ispitivanje spoznajnih oštećenja u različitim vrstama, intenzitetu i proširenosti moždanog udara.Posebna pozornost usmjerena je na ispitivanje i uočavanje spoznajnih funkcija u bolesnika s dobrim oporavkom motoričkih funkcija nakon moždanog udara kao i u bolesnika sa još nemanifestnim oblikom cerebrovaskularne bolesti. Očekuje se da rezultati takvog istraživanja implikaciraju veličinu i/ili razvoj vaskularnog oštećenja i kada ne postoje znaci drugih neuroloških ispada. Istraživanja vegetativnog živčanog sustava usmjerena su na istraživanja vrste oštećenja s osobitim interesom u razumijevanju refleksne algodistrofije u CVB bolesnika. Cilj istraživanja je ispitati i reparativne mogućnosti nakon pretrpjelog moždanog udara, očekujući rezultate u razlici ili istovjetnosti oporavka u različitim vrstama moždanog udara kao i utvrditi optimalno vrijeme početka i načina te trajanja rehabilitacije.

Ostali podaci o projektu.


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Datum zadnje promjene: 08.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr