Naslov: The QT interval in Q wave and non-Q wave acute myocardial
infarction
Naslov: Atrial fibrillation in acute inferior myocardial
infarction: influence of right ventricular involvement
Naslov: Usporedba učinaka dvaju protokola trombolitičke terapije
u bolesnika s akutnim infarktom miokarda
Naslov: Akutni infarkt miokarda u bolesnika starije dobi: tijek
bolesti i prediktori mortaliteta
Naslov: Kliničko značenje pridruženog infarkta desne klijetke u
bolesnika s akutnim infarktom miokarda donje stijenke lijeve klijetke
Naslov: Ultrazvučno vođena centralna venska kanulacija - metoda
izbora u bolesnika s hemoraškom dijatezom
Naslov: Usporedba učinaka različitih protokola trombolitičke
terapije streptokinazom u bolesnika s akutnim infarktom miokarda
Naslov: Antecedent angina pectoris and the short-term outcome
after thrombolytic therapy for acute myocardial infarction
Naslov: Acute myocardial infarction following hornet sting - a
case report
Naslov: Relationship between QT dispersion and incidence of
serious ventricular arrhythmias in patients with acute myocardial
infarction
Naslov: Effects of preceding angina pectoris on short-term
outcome of patients with acute myocardial infarction
Naslov: Prognostička evaluacija bolesnika s akutnim infarktom
miokarda
Fakultet: Medicinski fakultet Rijeka Sveučilište u Rijeci
Autor: MAVRIĆ ŽARKO
Datum obrane: 27.09.91
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 150
Sažetak: 920 bolesnika s akutnim infarktom miokarda podijeljeno je u
2grupe: grupa I - preživjeli hospitalnu fazu bolesti (N=660),grupa II -
umrli tokom hospitalizacije (N=90). Kliničke,laboratorijske i EKG varijable
analizirane su univarijatnim imultivarijatnim statističkim metodama.
Multivarijatni prediktorimortaliteta bili su: serumska konc. laktata, ureje
i LDH,recidivirajuća ishemija, dob >70 god, blok grane, sinusnatahikardija.
Diskriminacijskom funkcijom izračunat jeprognostički indeks, koji je imao
dobru osjetljivost,specifičnost i prediktivnu vrijednost.
Ključne riječi: akutni infarkt miokarda, prognoza, prognostički indeks
Naslov: Usporedba učinaka različitih protokola trombolitičke
terapije u bolesnika s akutnim infarktom miokarda
Fakultet: Medicinski fakultet Rijeka Sveučilište u Rijeci
Autor: ZAPUTOVIĆ LUKA
Datum obrane: 17.12.93
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 179
Sažetak: Retrospektivnom analizom uspoređeni su učinci triju
različitihprotokola trombolitičke terapije u bolesnika s akutnim
infarktommiokarda. U 65 bolesnika liječenih prvim protokolom reperfuzijase
javila u 71% slučajeva, no uz značajnu učestalost reokluzijeod 17%. Iako se
učestalost reperfuzije u 180 bolesnika liječenihdrugim i 110 bolesnika
liječenih trećim protokolom u odnosu naprvi protokol nije razlikovala,
došlo je do značajnog smanjenjareokluzije na 6% i 5%.
Ključne riječi: trombolitička terapija, streptokinaza, akutni infarkt miokarda
Naslov: Infarkt miokarda desne klijetke - kliničke karakteristike
i prognostičko značenje
Fakultet: Medicinski fakultet Rijeka Sveučilište u Rijeci
Autor: MATANA ANTE
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 248
Sažetak: Ispitivanjem je obuhvaćeno 630 bolesnika s
inferiornim/posteriornim infarktom miokarda lijeve klijetke liječenih u
Koronarnoj jedinici Interne klinike Kliničkog
bolničkog centra Rijeka u vremenu od 1988 - 1992. godine, a odnosilo se na
razdoblje bolničkog liječenja i prvu godinu nakon akutnog infarkta.
Bolesnici su podijeljeni u dvije grupe. Grupu I činili su bolesnici s
inferiornim/posteriornim infarktom lijeve klijetke bez infarkta desne
klijetke, a grupu II bolesnici s inferiornim/posteriornim infarktom lijeve
klijetke i pridruženim
infarktom desne klijetke (IDK) dijagnosticiranim na temelju
elektrokardiografskih kriterija. IDK je imalo 140 bolesnika, tj. 22,2%
ukupne grupe s inferiornim/posteriornim infarktom lijeve klijekte.
Hospitalna faza u bolesnika s IDK bila je karakterizirana težim
tijekom, češćim komplikacijama, terapijskim posebnostima i većom smrtnošću
(komplikacije: 69,3% bolesnika s IDK i 52,6% bolesnika bez IDK, p <0,001;
kardiogeni šok: 10,7% s IDK i
2,4% bez IDK, p <0,001; prolongirana hipotenzija: 5,7% s IDK i 1,2% bez
IDK; p = 0,004; elektromehanička disocijacija: 7,1% s IDK i 2,2% bez IDK, p
= 0,004; funkcionalni stadij Killip II: 35,0% bolesnika s IDK i 24,1%
bolesnika bez IDK, p = 0,01; atrijska fibrilacija: 15,0% s IDK i 8,0% bez
IDK, p = 0,013; maligne ventrikularne aritmije: 10,7% s IDK i 5,1% bez IDK,
p = 0,016; atrioventrikularni blok III0: 22,9% s IDK i 6,3% bez IDK, p
<0,001; novi blok grane 6,4% s IDK i 1,6% bez IDK, p = 0,002; hospitalna
smrtnost: 12,9% u bolesnika s IDK i 5,5% u onih s izoliranim infarktom
lijeve klijetke, p = 0,005).
Najčešći uzrok smrti u grupi s IDK bio je kardiogeni šok (44,4%), a u
kontrolnoj grupi ruptura lijeve klijetke (37,0%). Kardiogeni šok je u obje
grupe imao visoku smrtnost, ali ipak nešto manju u bolesnika s IDK (53,3%
prema 66,7%; p = 0,49). Najveća razlika postojala je među bolesnicima s
novim blokom grane: u grupi s IDK umrli su svi, a u grupi bez IDK ni jedan
bolesnik (p<0,001).
U prvoj godini po infarktu bolesnici s preboljenim IDK imali su manje
tegoba (41,8% u grupi s IDK i 62,0% u grupi bez IDK, p <0,001) i rjeđe su
trebali ponovnu hospitalizaciju (9,8% s IDK i 20,5% bez IDK, p = 0,007).
Postinfarktna angina i njen nestabilni oblik bili su rjeđi u bolesnika s
preboljenim IDK (angina u 36,9% bolesnika s IDK i 48,3% bez IDK, p = 0,025;
nestabilna angina u 2,5% bolesnika s IDK i 7,8% bez IDK, p = 0,037).
Učestalost akutnog infarkta miokarda (AIM) i srčane insuficijencije nije se
značajno razlikovala. Kardijalna smrtnost iznosila je 3,3% u grupi s IDK i
4,3% u kontrolnoj grupi (p = 0,62), a najčešći uzrok smrti bile su aritmije
(po 75,0% umrlih u obje grupe).
Nezavisni faktori rizika za nastup IDK u bolesnika s
inferiornim/posteriornim infarktom lijeve klijetke bili su ženski spol (p =
0,028) i odsutnost preinfarktne angine (p =0,025).
Nezavisni prediktori hospitalne smrtnosti u grupi I bili su kardiogeni
šok (p <0,001), maligne ventrikularne aritmije (p <0,001), maksimalna
vrijednost serumske ureje (p = 0,01) i dob (p = 0,017). U grupi II to su
bili kardiogeni šok (p <0,001), novi blok grane (p <0,001), dob (p <0,001)
i vrijednost serumskog laktata (p = 0,025).
Ključne riječi: akutni infarkt miokarda, desna klijetka
Naslov: Usporedba učinaka različitih protokola trombolitičke
terapije u bolesnika s akutnim infarktom miokarda
Fakultet: Medicinski fakultet Rijeka Sveučilište u Rijeci
Mentor: MAVRIĆ ŽARKO
Datum obrane: 17.12.93
Broj stranica: 179
Autor: Zaputović Luka
Rad: Doktorat
Naslov: Infarkt miokarda desne klijetke - kliničke karakteristike
i prognostičko značenje
Fakultet: Medicinski fakultet Rijeka Sveučilište u Rijeci
Mentor: MAVRIĆ ŽARKO
Broj stranica: 248
Autor: Matana Ante
Rad: Doktorat
Naslov: Utjecaj disperzije QT intervala na incidenciju malignih
ventrikularnih aritmija u bolesnika s akutnim infarktom miokarda
Fakultet: Medicinski fakultet Rijeka Sveučilište u Rijeci
Mentor: ZAPUTOVIĆ LUKA
Autor: Zaninović dr.med. Tea
Rad: Magisterij
Naslov: Elektrokardiografsko i enzimatsko određivanje veličine
akutnog infarkta miokarda u procjeni uspjeha trombolitičke terapije
Ustanova: 1. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva, Opatija 1993.
Godina: 1993
Ministarstvo znanosti i tehnologije |
Engleski jezik |
Svibor početna stranica |
Abecedni popis |
Složeno po šifri projekta |
Složeno po ustanovi projekta |
Pretraživanje | Pomoć |