Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Šifra projekta: 3-03-297
ISTRAŽIVANJE PLODNIH OVOJNICA I ORGANA FETUSA U RAZLIČITIM UVJETIMA
Glavni istraživač
: ZOBUNDŽIJA, MLADEN (55014) Suradnici
JAKOVAC, MARTIN (17824)
ŠIR, STANKO (47096)
DEVČIĆ, BRANKA (123076)
SLADIĆ, ZLATA (117061)
ĆURKOVIĆ-KALINIĆ, SNJEŽANA (900627)
Tip istraživanja: temeljno Trajanje od: 01.01.91. do 15.12.95. Ukupno radova na projektu: 11
Naziv ustanove: Veterinarski fakultet, Zagreb (53) Odjel/Zavod: Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju Adresa: Heinzelova 55 Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)41 290-111, 290-240
teleFaks: 385 (0) 214-697
E-mail: tomic mavef.vef.hr (internet)
Sažetak: Na alantoisnom i amnionskom epitelu fetusa svinje starih 35 do 77 dana istražena je aktivnost hidrolitskih i oksidativnih enzima (AF, KF, NE, LDH, SDH, IDH, GLDH, Gl-6-PDH, ŕ-GPDH, á-HBDH, NADH2 i NADPH2). Istraženi enzimi nađeni su u različitim stupnjevima aktivnosti u alantoisnom i amnionskom epitelu. U plodovim tekućinama istih plodova praćena je koncentracija estradiola i progesterona. Koncentracija estradiola kretala se od 0,02 do 63,82 mmol/l u amnionskoj a od 0,02-35,23 u alantoisnoj tekućini, dok je koncentracija progesterona bila od 1,3-8,5 mmol/l u amnionskoj a 4,7-307,0 u alantoisnoj tekućini. Na epitelu koriona, amniona i alantoisa te u endometriju divljih svnja gravidnih 28-77 dana te u srna gravidnih 8 tjedana istražena je morfologija stanica i aktivnost ranije spomenutih enzima. U plodovim tekućinama istih plodova utvrđene su koncentracije natrija i kalija koje su se kretale u različitim vrijednostima u plodova jednake i različite starosti. Na miševima i štakorima istražen je utjecaj hipervitaminoze D3 na parenhimatozne organe i placentarna tkiva. Na planski žrtvovanim životinjama dokazano je histokemijski taloženje kalcija subepikardijalno, u plućnim alveolama, u bubrežnim tubulima, jetrenim stanicama i slezeni, te duž placentarnih žila i u fetalnim tkivima. Taloženje je bilo najjače u životinja uginulih krajem pokusa tj. do šestog dana. U prefrontalnom korteksu štakora starih 0-210 dana praćen je razvitak NADPH2-d pozitivnih neurona. Ovi neuroni imaju prolongirani razvitak i uspostavu definitivne distribucije 21.dana, a definitivne morfologije 60.dana života, što govori za starije filogenetsko porijeklo prefrontalnog korteksa i na kasnije sazrijevajući neurotransmitorski sustav u njima. Na fetusima štakora praćena je pojava kolagena u skeletnim mišićima. Kolagen je u mišićima vidljiv u tragovima 15.dana, a nešto značajnije 18.dana. Tijekom razvoja kože u miša aktivnost SDH, ŕ-GLDH, á-HBDH, NADH2 i NADPH2 raste do 18.dana fetalne starosti, a 20.dana aktivnost opada u površnom sloju kože zbog početka orožnjavanja. U placenti miša aktivnost AF i NE raste do 18.dana, KF do 14.dana, a aktivnost 5-nukleotidaze i adenil-ciklaze raste do kraja gravidnosti. Tijekom eksperimentalno izazvane acidoze u gravidnih miševa pojačana je aktivnost GLDH, Gl-6-PDH i á-HBDH u trofoblastu i decidui, što se tumači mogućom ulogom placente u regulaciji acidobazne ravnoteže. Istražujući morfohistokemijske osobitosti mišića pokazali smo novi postupak kojim se može istovremeno prikazati tipove mišićnih vlakana i vezivno tkivo.
Ciljevi istraživanja: Istraživanje plodnih ovojnica i organa fetusa
u normalnim i eksperimentalnim uvjetima nastavak su istraživanja iz
prethodnog istraživačkog razdoblja, a uključuju istraživanja na
reproduktivnim organima domaćih svinja, divljih svinja, jelenske i srneće
divljači te kunića, štakora i miševa i eventualno drugih životinja iz
različitih biotopa pa i onih manje ili više izloženih različitim kemijskim
utjecajima. Navedena će istraživanja proširiti i popuniti naša dosadašnja
saznanja o histometaboličkim osobinama plodnih ovojnica i o dinamici
kemijskih sastojaka plodovih tekućina te o utjecaju različite okoline na
njih, ukoliko takvi utjecaji postoje. Eksperimentalno simulirani određeni
utjecaji na plodne ovojnice, na placentu kao cjelinu i na neka fetalna
tkiva mogli bi pokazati kompenzacione sposobnosti placentarnih tkiva na
nepovoljne podražaje i mogući kapacitet ovih kompezacionih uređaja. Ovakva
bi istraživanja mogla dati značajan doprinos pozanavanju zbivanja u plodnim
ovojnicama. Taj bi se doprinos ogledao u izraženoj dinamici enzimske
aktivnosti povezanoj s rastom i razvojem placente i ekstraembrionalnih
ovojnica, u poznavanju dinamike enzimskih i ionskih sastojaka plodovih
tekućina, te u poznavanju reaktivnosti fetalnih tkiva kao odgovoru na
izazvane kemijske podražaje ili u interakciji pojedinih fetalnih tkivnih
komponenti u različitim fetalnim organima. Dobijeni rezultati bili bi dalji
prilog poznavanju reprodukcije u domaćih i divljih životinja i poznavanju
mogućih utjecaja na tijek reprodukcije. Uključenje mladih istraživača i
studenata u program istraživanja biti će prilog odgoju novih znanstvenih
kadrova i znanstvenog podmlatka pa računamo da će iz ovog istraživanja
izaći više znanstvenih publikacija, studentskih radova, magistarskih
rasprava i doktorata te veći broj kongresnih priopćenja. Ostali podaci o projektu.