SVIBOR - Projekt broj: 4-01-055

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 4-01-055


PROCJENA I PRIMJENA GENETSKIH PARAMETARA KOD RATARSKIH KULTURA


Glavni istraživač: KOZUMPLIK, VINKO (23053)


Suradnici
Tip istraživanja: primjenjeno
Trajanje od: 01.01.91. do 31.12.95.
Ukupno radova na projektu: 102
Naziv ustanove: Agronomski fakultet, Zagreb (178)
Odjel/Zavod: ZAVOD ZA OPLEMENJIVANJE BILJA, GENETIKU I METODIKU ISTRAŽIVANJA
Adresa: Svetošimunska cesta 25.
Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0)1 2335777
teleFaks: 385 (0)1 215300
E-mail: vkozum*magr.agr.hr
Sažetak: Znanstveno-istražvački rad u okviru znanstvenog projekta "Procjena i primjena genetskih parametara kod ratarskih kultura" izvođen je na kukuruzu, pšenici i krupnozrnim Fabaceae-ama. Kukuruz: Kukuruzna silaža je dominantno krmivo u obroku goveda. Za silažu se uglavnom koriste hibridi kukuruza namjenjeni za proizvodnju zrna, što kod mlječnih krava, rasplodnih junica, mlječnih ovaca i koza zbog manjka surovih vlakana izaziva metaboličke poremećaje, što se odražava i na sastav mlijeka. Stoga bi za silažu navedene stoke bili poželjni hibridi kukuruza sa visokim prinosom suhe tvari cijele biljke i visokom probavljivošću nezrnatoga dijela biljke. Dvanaest inbred linija kukuruza i 24 njihovih hibridnih kombinacija analizirano je na prinos suhe tvari cijele biljke, zrnatog-nezrnatog dijela, sadržaja vlage, pepela, surovih proteina, surove masti, surovih vlakana i NET-i, u cilju primjene u oplemenjivanju silažnog kukuruza s visokim prinosom probavljivog nezrnatog dijela. Rezultati istraživanja pokazuju veliku varijabilnost između hibrida u prinosu suhe tvari cijele biljke, nezrnatog dijela i surovih vlakana i NET-i. Sličnu varijabilnost pokazuju i inbred linije. Sadržaj surovih proteina i surovih masti kod hibrida i inbred linija manje je varijabilan. Šesnaest hibrida (4 dobre x 4 loše linije) je uporedo s roditeljskim linijama proučavano 3 godine u poljskim pokusima i analizirani su u laboratoriju. U većini slučajeva aditivni dio genotipske varijance (OKS) za analizirana svojstva bio je veći od dominantnog (SKS). Različite inbred linije su se pokazale kao dobar izvor i prenositelj genetske osnove za različita analizirana svojstva. Kombinacijskim križanjem ovih linija može se očekivati dobivanje sintetičke populacije iz koje bi se selekcijom mogli izdvojiti genotipovi sa dobrom genetskom osnovom za više proučavanih svojstava važnih za kvalitetu silaže. (U toku je izrada magistarskog rada dipl. ing. S. Bolarić) Pšenica: Stadij jarovizacije ozime pšenice procjenjen je kod 106 genotipova pšenice u 1991. godini i kod 22 genotipa u 1992. Obranjen je u 1993. godini magistarski rad "Metoda procjene zahtjeva za jarovizacijom genotipova pšenice Tr. aestivum L. pogodna za primjenu kod oplemenjivanja". U cilju procjene genetskih parametara komponenti uroda pšenice izvršeno je polovično dialelno križanje između šest genotipova ozime pšenice. Uzgojeno je sjeme za F2, B1 i B2 generaciju. Izvršena su zapažanja na F1 gen. u usporedbi s roditeljima u tri ponavljanja u 1992. godini i na P1, P2, F1, F2, B1 i B2 populacijama iz 15 kombinacija križanja u tri ponavljanja u 1993. godini. U 1994. i 1995. nastavljen je oplemenjivački rad klasičnim metodama. Dobiven je znatan broj oplemenjivačkih linija koje su na nivou najrodnijih standarda, a uz to imaju poboljšanu tolerantnost na glavne bolesti pšenice i poboljšanu kakvoću zrna za proizvodnju kruha. Iz ovog programa priznate su u 1995. dvije sorte ozime pšenice (Kuna, Magdalen), a tri linije su u priznavanju. (U toku je izrada magistarskog rada dipl. ing. H. Šarčević i doktorska disertacija mr. M. Barić). Fabaceae: U petogodišnjem razdoblju (1991.-1995.) permanentnog genetsko-oplemenjivačkog programa ocjenjena su svake godine kvalitativna i kvantitativna svojstva na oko 300 potomstava (F1-F7) križanaca soje, 100 lupine i 100 graška. 25 najperspektivnijih linija soje, 17 lupine i 15 graška valorizirano je u komparativnim poljskim pokusima. U 1993. godini priznata su dva nova kultivara soje (Hrvatica i Buga), dva lupine (Maksimirka i Zrinka) i jedan graška (Šampion). Nastavljen je oplemenjivački rad na razvoju novih linija i više pažnje je posvećeno proučavanju parametara stabilnosti domaćih kultivara i stranih introdukcija soje. U 1995. priznat je kultivar soje (Ružica). (U toku je izrada doktorske disertacije mr. J. Radošević)

Ključne riječi: Genetski parametri, silažni kukuruz, pšenica, soja, grašak, lupina, kultivar, inbred linija, hibrid, oplemenjivačka germplazma, oplemenjivačka populacija, genetska varijabilnost.

Ciljevi istraživanja: Kukuruz: Ciljevi istraživanja bili su (1) proučavativariranje prinosa i energetskih komponenti zrna i nezrnatogdijela biljke hibrida i inbred linija kukuruza domaćeg i stranogporijekla, (2) ustanoviti genetski divergentne inbred linije uhranidbenoj vrijednosti zrnatog i nezrnatog dijela biljke i (3)proučavati nasljeđivanja komponenti hranidbene vrijednosti kodovih inbred linija. Na ovaj način steči će se saznanja ogenetskoj varijabilnosti hranidbene vrijednosti i o nasljeđivanjukomponenti hibridne vrijednosti inbred linija kukuruzaprvenstveno domaćeg porijekla. Ova saznanja omogućit će izbor inbred linija za razvoj oplemenjivačkih populacija hibridizacijom, i izvor novih inbred linija za hibride silažnog kukuruza. Pšenica: Procjena stadija jarovizacije primjenom proljetnihrokova, sjetva u našim uzgojnim uvjetima nije bilastandardizirana, pa rezultati raznih autora nisu bili usporedivi.Na temelju provedenih istraživanja i obranjenog magistarskog radapreporučen je jedan optimalni rok proljetne sjetve zaSjeverozapadnu Hrvatsku, pogodan za procjenu optimalnog stadijajarovizacije sorti ozime pšenice namjenjenih za jesensku sjetvu unašim proizvodnim uvjetima. Na temelju izvršenih zapažanja napolovičnom dialelnom križanju šest genotipova i na populacijamaP1, P2, F1, F2, B1 i B2 u toku je procjena OKS, SKS,heritabilnosti u užem i širem smislu te drugih genetskihparametara za visinu vlati, duljinu klasa, broj klasića u klasute broj vlati, broj zrna i masu zrna po klasu glavne vlati i pobiljci. Fabaceae: Kreiranje ranozrelih, stabilnih, rodnih ikvalitetnih kultivara. Rješavanje teoretskih i praktičnihproblema u oplemenjivanju krupnozrnih fabacea kroz znanstvene istručne radove uključujući i diplomske, magistarske i doktorskedisertacije.

SURADNJA - PROJEKTI


  1. Naziv projekta: JF-010-31 Study and Use of Molecular Markers in Plant Breeding
    Naziv ustanove: USDA, Agricultural Research Service, NC State University, Raleigh, North Carolina
    Grad: 7614 - Raleigh, USA

  2. Naziv projekta: 1-08-119 Razvoj i unapređenje genetske osnove kukuruza
    Naziv ustanove: Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, Zagreb
    Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska

SURADNJA - USTANOVE


  1. Naziv ustanove: Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja Zagreb
    Tip ustanove: Ustanova kojoj osnovna djel. nije znans
    Tip suradnje: Zajednički projekt
    Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska

  2. Naziv ustanove: Facolta di Agraria, Universita di Udine, Italia
    Tip ustanove: Sveučilište/Fakultet
    Tip suradnje: Zajedničko objavljivanje znanstvenih radova
    Grad: 33100 - Udine, Italy

  3. Naziv ustanove: North Carolina State University - USDA
    Tip ustanove: Sveučilište/Fakultet
    Tip suradnje: Zajednički projekt
    Grad: 7614 - Raleigh, USA

OSTALA POSTIGNUĆA


  1. Naziv: Priznati i registrirani novi kultivari poljoprivrednog bilja
    Tip proizvoda: Ostalo
    Autor(i): R. Henneberg, Z. Martinić-Jerčić, V. Kozumplik, I. Kolak, S. Milas, J. Radošević, M. Barić
Ostali podaci o projektu.
MZT Engleski jezik SVIBOR Abecedni popis Složeno po šifri projekta Složeno po ustanovi projekta Pretraga Pomoć
Ministarstvo znanosti
i tehnologije		 Engleski
jezik		 Svibor
početna stranica		 Abecedni
popis		 Složeno po
šifri projekta		 Složeno po
ustanovi projekta		 Pretraživanje Pomoć
Datum zadnje promjene: 12.10.95
Informacije: svibor@znanost.hr