Radovi objavljeni na projektu 4-01-127

• Rad u časopisu 8
  
• Rad u zborniku 3
  
• Magistarski rad 1
  
• Rukopis 6
  

1. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Reakcija (pH) oborina u korelaciji s količinom oborina i srednjom dnevnom temperaturom zraka na području Križevaca, Koprivnice i Varaždina u 1988.godini.
   

   Autori:

   Ivanek, Vilim (17225)

   Ivanek-Martinčić, Marijana (124351)

   Časopis: Šumarski list
   Broj: 3
   Godina: 1991
   Stranice: od 173 do 191
   Broj referenci: 20
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Reakcija (pH) oborinske vode u kojoj je bilo uključeno suho taloženje na istraživanim mjestima u Križevcima, Koprivnici i Varaždinu bila je u 1988. godini u rasponu od 3.32 do 7.88. Težinska reakcija (pH) ukupnih oborina u Križevcima iznosila je 5.36, u Koprivnici 5.57, a u Varaždinu 6.44. Najniži pH imale su oborine uvjetovane jačom ciklonalnom aktivnošću i hladnom frontom zraka koje dolaze iz zapadne,sjeverozapadne i sjeverne Europe. Najviši pH 7.88 uvjetovala je blatna kiša koja je padala 7. travnja 1988. godine kao rezultat ciklone i tople fronte zraka iz područja Sredozemlja. Količina oborina od l do 2 dana u razdoblju istraživanja kretala se od 0.1 mm do 80.1 mm. Između dnevnih količina oborina u mm i njihove reakcije (pH) utvrđeni su slijedeći korelacijski koeficijenti (R) i regresije(y): -Križevci R=0.53** y=6.397-0.08155x+0.00105x2 -Koprivnica R=0.29* y=6.08-0.04957x+0.000792x2 -Varaždin R=0.34** y=6.776-0.024024x+0.0002402x2 Prema utvrđenoj regresiji količina dnevnih oborina u Križevcima iznad 11.4 mm, a u Koprivnici iznad 11.5 mm imale su u prosjeku reakciju (pH) nižu od 5.6. Utvrđene su korelacije između kretanja prosječnih dnevnih temperatura zraka po mjesecima i reakcije (pH) oborina, a obrnutije učinak tople fronte zraka. Na osnovi utvrđenih korelacija i regresija te prognostičko-sinoptičkih karata možemo zaključiti da su glavna izvorišta kiselih kiša na područjima zapadne, sjeverozapadne i sjeverne Europe preko kojih donose veće količine oborina. Metodom korelacije i regresije između određenih svojstava oborina pojedinih mjernih mjesta možemo utvrđivati ovisnost tih svojstava i njihovu geografsku rasprostranjenost.
   Ključne riječi: Reakcija (pH) oborina, kisele oborine, količina oborina,srednja dnevna temperatura zraka, korelacije, regresije.
   

   ---

2. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Probava hrane u preživača.
   

   Autori:

   Pintić, Vinko (80341)

   Časopis: Gospodarski list
   Broj: 23
   Godina: 1991
   Stranice: od 0 do 0
   Jezik: hrvatski
   

   ---

3. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Kakvoća i hranidbena vrijednost silaže.
   

   Autori:

   Pintić, vinko (80341)

   Časopis: Gospodarski list
   Broj: 13
   Godina: 1992
   Stranice: od 0 do 0
   Jezik: hrvatski
   

   ---

4. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Kopriva - biljka velike hranidbene vrijednosti.
   

   Autori:

   Pintić, Vinko (80341)

   Časopis: Bilten poljodobra
   Broj: 5
   Godina: 1991
   Stranice: od 0 do 0
   Jezik: hrvatski
   

   ---

5. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Utjecaj mehaničkog sastava tla (teksture) na botanički sastav, kvalitetu i produktivnost livada
   

   Autori:

   Ivanek, Vilim (17225)

   Časopis: Poljoprivredna znanstvena smotra
   Broj: 3-4
   Volumen: 53
   Godina: 1988
   Stranice: od 195 do 223
   Broj referenci: 17
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Prirodne livade na području sjeverozapadne Hrvatske prema statističkim podacima od 1981.godine zauzimaju 193.732 ha ili 24,3% poljoprivredne površine. Pripadaju uglavnom zajednicama: - šaša (as.Caricetum tricostato-vulpinae) - oštre busike (as.Deschampsietum caespitosae) - krestaca (as.Bromo-Cynosuretum cristati) i - rane pahovke (as.Arrhenatheretum elatioris). Koriste se kao dvootkosne livade. Svojstva njihovih staništa se međusobno znatno razlikuju. Tako su utvrđene velike razlike u mehaničkom sastavu tla izraženom u % čestica tla <0,01 mm i % čestica tla <0,002 mm u pedološkom profilu i na dubini 0-15 cm. Najveći postotak tih čestica utvrđen je u tlu as.Caricetum tricostato-vulpinae i as.Deschampsietum caespitosae (vidi tab. 1,2,3 i 4. te sliku 1. i 2.).
   

   ---

6. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Utjecaj reakcije (pH) tla na botanički sastav, kvalitetu i produktivnost ekosistema nizinskih livada
   

   Autori:

   Ivanek, Vilim (17225)

   Časopis: Poljoprivredna znanstvena smotra
   Broj: 1-2
   ISSN: 0370-0291
   Volumen: 55
   Godina: 1990
   Stranice: od 69 do 96
   Broj referenci: 30
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: Uporedna terenska istraživanja svojstva tla i travnjačkog pokrova u ekosistemu prirodnih nizinskih livada obavljala su se u razdoblju od 1955. do 1970.godine na 38 negnojenih varijanata gnojidbenih pokusa, i posebno na 23 negnojene livade. Livade pripadaju asocijacijama Caricetum tricostato-vulpinae, Deschampsietum caespitosae, Bromo-Cynosuretum cristati i Arrhenatheretum elatioris. Reakcija (pH) tla u H2O i n-KCl utvrđivana je elektrometrijskim putem sa staklenom elektrodom u suspenziji 1:2,5. Botanički sastav utvrđivan je metodom Klapp i sur. modificiranoj po Šoštarić-Pisačiću i Kovačeviću. Utvrđivani su postoci travnjačkih biljnih grupa: trava (Poaceae), travolika (Cyperaceae, Juncaceae), lepirnjača (Fabaceae) i zeljanica (Asteraceae, Plantaginaceae, Apiaceae, Rubiaceae, Ranunculaceae i drugih porodica)....
   Ključne riječi: ekosistem nizinskih livada, livadne zajednice, reakcija (pH) tla, botanički sastav, kvaliteta, produktivnost
   

   ---

7. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Utjecaj rastućih količina mineralnih gnojiva na prirode sijena i svojstva tla livadnih zajednica rane pahovke (Arrhenatheretum elatioris) facijes esparzete (Onobrychis viciaefolia) i uspravne stoklase i širokolisnog trputca (Bromo-Plantaginetum mediae) f
   

   Autori:

   Ivanek, Vilim (17225)

   Ivanek-Martinčić, Marijana (124351)

   Dadaček, Nada (105010)

   Časopis: Agronomski glasnik
   Broj: 1-2
   ISSN: 0002-1954
   Godina: 1995
   Stranice: od 35 do 54
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: U ovom radu prikazuju se rezultati istraživanja razlika u učincima rastuće količine mineralnih gnojiva na visinu priroda sijena i promjenu svojstva tla na livadnoj zajednici Arrhenatheretum elatioris facijes Onobrychis viciaefolia i livadnoj zajednici Bromo-Plantaginetum mediae facijes Trifolium montanum.
   Ključne riječi: facies, esparzeta (Onobrychis viciaefolia), brdska djetelina (Trifolium montanum), svojstva tla, prirod
   

   ---

8. Tip rada: Rad u časopisu
   

   Naslov: Metoda ekoloških istraživanja u spontanim i antropogenim ekosustavima
   

   Autori:

   Ivanek, Vilim (17225)

   Časopis: Agronomski glasnik
   Broj: 1-2
   ISSN: 0002-1954
   Godina: 1995
   Stranice: od 13 do 33
   Jezik: hrvatski
   Sažetak: U ovom radu prikazuje se jedinstvena metoda ekoloških istraživanja svojstva staništa i biljnog pokrova koja se može primijeniti u poljoprivredi, šumarstvu i fitocenološko-pedološkom kartiranju. U radu se također prikazuju primjeri istraživanja ovom metodom u ekosustavu livada i oranica.
   Ključne riječi: ekološka istraživanja, metode, ekosustav
   

   ---

9. Tip rada: Rad u zborniku
   

   Naslov: Biljni pokrov i staništa kalničko - križevačke regije.
   

   Autori:

   Ivanek, Vilim (17225)

   Naslov zbornika: Zbornik
   Jezik: hrvatski
   Mjesto: Križevci
   Godina: 1993
   Stranice: od 1 do 32
   Skup: Križevci u prošlosti i suvremenosti
   Održan: od 14.10.93 do 16.10.93
   Sažetak: U radu su prikazani ekološki odnosi: 1. Između svojstva tla i biljnog pokrova nizinskih, acidofilnih itermofilnih šumskih zajednica u ekosustavu šuma. 2. Između svojstva tla i biljnog pokrova močvanih, dolinskih ibrdskih livadnih zajednica u ekosustavu livada. 3. Prikazana su po područjima prosječna svojstva tla oranica ivinograda u odnosu na tla šuma i livada.
   Ključne riječi: Kalničko-križevačka regija, ekosustav, šume, livade, oranice, vinogradi
   Ostalo: Rad je prezentiran na znanstvenom skupu u Križevcima koji jeodržan 14-16. listopada 1993. godine. Naslov skupa bio je"Križevci u prošlosti i suvremenosti" u povodu 740. obljetniceproglašenja slobodnog kraljevskog grada.
   

   ---

10. Tip rada: Rad u zborniku
    

    Naslov: Rad Agrikulturno-kemijskog zavoda i Agrikulturno-kemijske stanice u Križevcima od 1919. do 1952.godine
    

    Autori:

    Ivanek, Vilim (17225)

    Urednici

    Jurić, Albin

    Naslov zbornika: Spomenica o 90.obljetnici postojanja Agrikulturno-kemijskog zavoda u Križevcima
    Jezik: hrvatski
    Mjesto: Križevci
    Godina: 1993
    Stranice: od 39 do 44
    Skup: 90. obljetnica Agrikulturno-kemijskog zavoda od 1903-1993.
    Održan: od 19.11.93 do 19.11.93
    

    ---

11. Tip rada: Rad u zborniku
    

    Naslov: Institucije koje nastavljaju rad na korijenima Agrikulturno-kemijskog zavoda u Križevcima od 1953. do 1992.godine
    

    Autori:

    Ivanek, Vilim (17225)

    Urednici

    Jurić, Albin

    Naslov zbornika: Spomenica o 90.obljetnici postojanja Agrikulturno-kemijskog zavoda u Križevcima
    Jezik: hrvatski
    Mjesto: Križevci
    Godina: 1993
    Stranice: od 45 do 58
    Skup: 90. obljetnica Agrikulturno-kemijskog zavoda od 1903-1993.
    Održan: od 19.11.93 do 19.11.93
    

    ---

12. Tip rada: Magistarski rad
    

    Naslov: Colchicum autumnale L. korov travnjaka, biologija, ekologija i mogućnosti suzbijanja.
    Fakultet: Agronomsaki fakultet Zagreb
    Autor: ADLER NEVENKA
    Datum obrane: 09.07.92
    Jezik: hrvatski
    Broj stranica: 130
    Sažetak: Colchicum autumnale L. (mrazovac) jedna je od najotrovnijihbiljaka travnjaka, pa pripada u apsolutne livadne korove. Tjekom 1990. i 1991., u području Križevaca, provedena suistraživanja biologije, ekologije i mogućnosti suzbijanjamrazovca. U okviru ekoloških istraživanja utvrđena su mehanička ifizička svojstva tla na staništu mrazovca. Izračunate sukorelavije i regresije između ovih svojstava i zastupljenostimrazovca na staništu. Utvrđen je fitocenološki raspon u kojem se mrazovac javlja,te biljne vrste koje najčešće, ili u najvećoj masi dolaze uzmrazovac, tj. biljke pratilice mrazovca. Također su utvrđenidrugi najčešći korovi na staništu mrazovca. Na osnovu botaničkog sastava procjenjena je vlažnost nastaništu mrazovca. Za utvrđivanje mogućnosti suzbijanja mrazovca postavljeni suu proljeće 1991. pokusi s herbicidima.Ocjenjivalo se djelovanjeosam različitih tretmana herbicima na sušenje mrazovca, cvatnjumrazovca u jesen i razvoj mrazovca slijedećeg proljeća. Takođerje utvrđen utjecaj tretmana na ukupni botanički sastav ikvalitetu prvog otkosa, kao i na botanički sastav drugog otkosa.Utvrđen je i utjecaj herbicida na ukupni prinos sijena.Tretmanisu uspoređivani s gnojenom i negnojenom kontrolom.
    Ključne riječi: Colchicum autumnale L., apsolutni livadni korov, biologija, ekologija, mogućnosti suzbijanja.
    

    ---

13. Tip rada: Rukopis
    

    Naslov: Biljni pokrov i staništa Kalničko-križevačke regije
    

    Autori:

    Ivanek, Vilim (17225)

    Jezik: hrvatski
    Sažetak: U radu su iznijeti rezultati istovremenih višegodišnjih terenskih i laboratorijskih fitocenoloških i pedoloških istraživanja u glavnim biljnim zajednicama spontanih i antropogenih ekoloških sustava u Kalničko-križevačkoj regiji. Rezultati pedoloških analiza tla biljnih zajednica prikazani su u 14 tablica. Na osnovi ovih rezultata istovremenih istraživanja biljnog pokrova i svojstva staništa može se zaključiti da je florni sastav biljnih zajednica u ekološkim sustavima, osobito šuma i livada, rezultat međusobnog prilagođavanja biljnih vrsta i njihove genetske reakcije na reljef, geološki supstrat, klimu i mikroklimu, pedološka svojstva tla, te antropogene i ostale biogene utjecaje....
    

    ---

14. Tip rada: Rukopis
    

    Naslov: Ocjena genetske klasifikacije tla
    

    Autori:

    Ivanek, Vilim (17225)

    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Na primjeru pedoloških karata za Republiku Hrvatsku, literature i istraživanja svojstva tla pedoloških profila, osobito na podlozi eolskog supstrata diluvija na križevačkom području ocijenjena je genetska metodika istraživanja i klasifikacije tala. Utvrđena je njena neprikladnost za suvremene potrebe poljoprivrede, šumarstva, ekologije i zaštite okoliša na osnovi sljedećih razloga: - primjenjuje metodiku uzimanja prosječnih uzoraka tla iz subjektivno ocijenjenih horizonata koji ne daju reprezentativne rezultate pedoloških analiza i jasnu dinamiku pedoloških procesa u profilu tla, - ne daje osnovu za utvrđivanje antropogenog utjecaja na tlo, eroziju, te zaštitu tla i biljnog pokrova,....
    Ključne riječi: genetska klasifikacija tla, biogeni faktori, ocjena
    

    ---

15. Tip rada: Rukopis
    

    Naslov: Osvrt na pedološke karte i njihove tumače za Republiku Hrvatsku
    

    Autori:

    Ivanek, Vilim (17225)

    Jezik: hrvatski
    Sažetak: U prošlim desetljećima Projektni savjet za izradu pedološke karte SR Hrvatske pri Republičkoj interesnoj zajednici za znanstveni rad SRH bio je izdavač i koordintor izrade pedološke karte, tumača i određenih edicija. Ovaj projekt financirala je Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad u poljoprivredi, šumarstvu, drvoj industriji (SIZ-IV). Pedološke karte i tumači predstavljali su službene tajne bivše SFRJ. Na taj je način metodika kartiranja, primjena genetske klasifikacije, izrada pedološke karte, tumača i nekih drugih edicija bila zaštićena od stručne i znanstvene kritike. Propašću SFRJ nestale su i obaveze pridržavanja Zakona o narodnoj obrani (Sl.list 8/69 bivše SFRJ) pa je tako, iako sa zakašnjenjem omogućen znanstveni i stručni osvrt na veliki projekt izrade pedološke karte za područje Republike Hrvatske.
    

    ---

16. Tip rada: Rukopis
    

    Naslov: Pedološka svojstva tla u ekosustavu nizinskih šuma na križevačkom i vrbovečkom području
    

    Autori:

    Ivanek, Vilim (17225)

    Jezik: hrvatski
    Sažetak: U radu se iznose rezultati analiza svojstva tla u pedološkim profilima do dubine 150 cm u odnosu na floristički sastav drveća u šumama crne johe (Alnus glutinosa), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia), hrasta lužnjaka (Quercus robur) i njihovih prijelaza. Ekosustavi su uglavnom razvijeni na močvarnim i pseudoglejnim tlima nastalim na podlozi aluvijalnih nanosa uz donje vodotoke Lonje, Glogovnice, Česme i njihovih pritoka. Najvlažnija su tla u šumama crne johe (Alnus glutinosa), dok se na tlima šuma poljskog jasena (Fraxinus angustifolia) izmjenjuju u pravilu tijekom godine prekomjerno navlaživanje i isušivanje tla tijekom ljeta. Ove izmjene vlažnosti tla uz pojavu prizemnog rašća stvaraju uvjete za oglinjavanje površinskog horizonta i početni razvoj mikroreljefa džombi.
    Ključne riječi: nizinske šume, crna joha (Alnus glutinosa), poljski jasen (Fraxinus angustifolia), hrast lužnjak (Quercus robur), svojstva profila tla, ekosustav
    

    ---

17. Tip rada: Rukopis
    

    Naslov: Neprikladnost florističkog snimanja biljnog pokrova metodom Braun-Blanqueta u ekološkim istraživanjima
    

    Autori:

    Ivanek, Vilim (17225)

    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Dosadašnja istraživanja biljnih zajednica i njihovo kartiranje obavljalo se u Hrvatskoj na principima florističkog sustava Zueriško-montpellierske škole. U florističkom snimanju primjenjivana je metodika kombinirane procjene broja individua pojedine biljke i njene pokrovnosti čiji je autor Braun-Blanquet. Utvrđeni rezultati ovako izrađene florističke snimke ne daju osnovu za temeljitija ekološka, poljoprivredna i druga istraživanja, jer takove florističke snimke ne predstavljaju dovoljno izražene kvantitativne odnose između pojedinih vrsta u biljnim zajednicama te se ne mogu detaljnije uspoređivati sa svojstvima staništa.
    Ključne riječi: floristički sustav, Braun-Blanquetova metoda, metoda Klappa, ekološka istraživanja
    

    ---

18. Tip rada: Rukopis
    

    Naslov: Šume pitomog kestena (Castanea sativa) i svojstva njihovih staništa na eolskom geološkom supstratu u Kalničkom prigorju
    

    Autori:

    Ivanek, Vilim (17225)

    Pintić, vinko (80341)

    Dadaček, Nada (105010)

    Ivanek-Martinčić, Marijana (124351)

    Jezik: hrvatski
    Sažetak: Šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castanetum croaticum H-t 1938) bile su u prošlosti razvijene na mnogim brežuljcima do sredogorja u Kalničkom prigorju nadmorske visine 130-600 m. Razvijale su se u pleistocenu poslije prestanka zadnjeg ledenog doba do danas na debljem dekarbonatiziranom ekstremno kiselom eolskom geološkom supstratu lesiviranog tla čija svojstva prikazuje tab.1. Dekarbonatizaciju navjetrene atmosferske prašine obavljali su biogeni čimbenici i procesi pomoću zadržanih kapljica vode u krošnjama i lišću šuma. Višestoljetna širenja antropogenih ekoloških sustava, osobito oranica, vinograda i ruderalnih staništa potisnula su ove šume kao i druge acidofilne šume na nepodesna staništa za poljoprivredu na kojima je sačuvano od erozije ekstremno kiselo lesivirano tlo. .....
    

    ---

Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć