SVIBOR - Radovi u CC - projekt broj: 5-03-222
MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE
Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Radovi citirani u Current Contents na projektu 5-03-222
Broj radova citiranih u CC: 12
Broj ostalih radova: 72
Ukupno objavljenih radova: 84
Naslov: Pravo, povijest i društvo: opća povijest prava na
Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu (1850-1874)
- Autori:
Čepulo, Dalibor (135814)
Časopis: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
Broj: 6
ISSN: 0350-2058
Volumen: 43
Godina: 1993
Stranice: od 727 do 754
Broj referenci: 36
Jezik: hrvatski
Sažetak: Programska, metodološka i pravnofilozofska obilježja
predmeta Opća povijest prava povezana su s kulturnim i političkim procesima
i zbivanjima u Hrvatskoj te s kretanjima u njemačkim pravnopovjesničarskim
krugovima. Ti čimbenici utjecali su na pojavljivanje, definiranje i
cjelovito uobličavanje tog predmeta. Stoga se on javlja kao žarište kroz
koje se prelamaju političke i kulturne silnice tog razdoblja u kojemu se
rađaju počeci moderne Hrvatske. Dio rada posvećen je predmetu Enciklopedija
prava.
Ključne riječi: Pravna povijest, pravna kultura, pravno obrazovanje, povijest ideja, povijest sveučilišta
Naslov: H. Wellenrenther: Njemačka i američka ustavna misao.
Okružja, međuutjecaji i povijesna zbilja
- Autori:
Čepulo, Dalibor (135814)
Časopis: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
Broj: 2
ISSN: 0350-2058
Volumen: 45
Godina: 1995
Stranice: od 238 do 241
Jezik: hrvatski
Sažetak: Između američke i njemačke ustavnopravne misli postoje
brojne dodirne točke. Uočljive sličnosti i razlike mogu se ponajprije
objasniti stanjem pravne kulture dvaju naroda. Autor upozorava na poseban
značaj instituta impeachmenta. Obzirom na recepciju njemačkog modela u
Hrvatskoj, njemačko-američke poredbene teme od interesa su i za hrvatsku
pravnu misao.
Ključne riječi: Pravna povijest, pravna kultura, ustavno pravo, povijest ideja.
Naslov: Poslovnik Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata
i Slovenaca 1921. godine
- Autori:
Engelsfeld, Neda (11252)
Časopis: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
Broj: 6
ISSN: 0350-2058
Volumen: 44
Godina: 1944
Stranice: od 377 do 417
Broj referenci: 23
Jezik: hrvatski
Sažetak: Državni poredak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca koji je
nastao donošenjem Ustava 1921. a trajao do proglašenja šestosiječanjske
diktature 1929. godine razmatra se ne samo analizom ustavnih odredbi nego i
načinom donošenja Ustava. Ključnu je ulogu pritom igrao skupštinski
Poslovnik jer je omogućio da Ustavotvorna skupština natpolovičnom većinom
izglasa Pašićev ustavni nacrt, kojim je definirana unitaristička i
centralistička monarhija.
Ključne riječi: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Ustavotvorna skupština, Ustav, Poslovnik, Ustavni nacrt, monarhija, diktatura.
Naslov: Thomas Jefferson i politička filozofija
- Autori:
Kurtović, Šefko (24945)
Časopis: Politička misao
Broj: 2
ISSN: 0032-3241
Volumen: 31
Godina: 1994
Stranice: od 45 do 62
Broj referenci: 43
Jezik: hrvatski
Sažetak: Autor piše o Jeffersonovoj političkoj filozofiji. Jefferson
je napisao brojne tekstove ali se oni ne uzdižu do razine političke teorije
ili doktrine jer njega nisu zanimala teorijska već isključivo tehnička i
praktična pitanja. To ga čini tipičnim common law pravnikom osamnaestog
stoljeća. Iako je Jefferson prvenstveno bio državnik pa su njegove prosudbe
bile politički obojene, autor tvrdi da je on ipak bio najobrazovaniji
američki predsjednik.
Ključne riječi: Thomas Jefferson, politička filozofija, prosvjetiteljstvo, common law pravnik, pravna povijest.
Naslov: Deklaracija o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država,
kakvo je njezino značenje?
- Autori:
Kurtović, Šefko (24945)
Časopis: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
Broj: 2
ISSN: 0350-2058
Volumen: 45
Godina: 1995
Stranice: od 159 do 196
Broj referenci: 72
Jezik: hrvatski
Sažetak: Deklaracija o nezavinosti je bila odraz društveno i
politički konzervativnih snaga. Američke kolonije su na kolonijalizam i
ekspanzionizam europskih snaga odgovorile svojim kolonijalizmom u obliku
prava na proširenje po čitavom kontinentu. Deklaracija o nezavisnosti je
iznijela razloge za secesiju od britanske krune, a bila je odaslana
prvenstveno onim zemljama od kojih se očekivala pomoć, kao na primjer
Francuskoj i Španjolskoj. Snažno su je podržale južne robovlasničke države
kao reakciju na vladin poziv upućen Indijancima i crncima-robovima da se
priklone britanskim interesima u zamjenu za slobodu.
Ključne riječi: Deklaracija o nezavisnosti, konzervativne sile, kolonijalizam, secesija kolonija, prirodna prava, suverenitet, pravna povijest.
Naslov: Oko režima nasljeđivanja po Vinodolskom zakonu
- Autori:
Apostolova-Maršavelski, Magdalena (28975)
Časopis: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
Broj: 2
ISSN: 0350-2058
Volumen: 45
Godina: 1995
Stranice: od 213 do 223
Broj referenci: 20
Jezik: hrvatski
Sažetak: Po čl. 32 Vinodolskog zakona, vinodolskog podložnika
nasljeđuju muški potomci in infinitum, ako njih nema - sinovi
"areditiranih" kćeri. Po vladajućem mišljenju (Barada, Kostrenčić,
Margetić) kćeri su "fakultativne" nasljednice. Po autoričinom tumačenju,
kćeri ostavitelja nisu uopće nasljednice, pa ni "fakultativne", nego tek
eventualno - ako to odgovara nadređenoj instanci - njegovi suugovarači
inter vivos posla o preuzimanju imanja pod istim ili promijenjenim
kautelama, te predlaže korekciju do sada prihvaćenog nasljednog reda. U
radu se ova odreda Vinodolskog zakona uspoređuje s odredbom Korčulanskog
statuta, Novljanskog urbara i Trsatskog statuta.
Ključne riječi: Vinodolski zakon, statuti, urbar, srednji vijek, pravna povijest, nasljedno pravo, kćer-nasljednica.
Naslov: Neka pitanja pravnog i društvenog položaja predijalista
zagrebačkog biskupa
- Autori:
Apostolova-Maršavelski, Magdalena (28975)
Časopis: Croatica Christiana Periodica
Broj: 33
ISSN: 0350-7823
Volumen: XVII
Godina: 1994
Stranice: od 91 do 100
Broj referenci: 30
Jezik: hrvatski
Sažetak: Autorica analizira vladajuću tezu da su predijalisti
zagrebačkog biskupa bili novčani zakupnici njegove zemlje odnosno oni koji
su za korištenje biskupove zemlje bili dužni na vojne službe (tzv.
ekvitature). Istraživanjima u ovom radu autorica podastire argumente,
bazirane isključivo na vrelima, prema kojima su predijalisti imali tzv. ius
perpetuum possidendi, tj. dominium utile, zatim da su predstavljali
povlašteni društveni sloj preko kojega je biskup ostvarivao upravu na
svojim predjelima, da je njihova "zakupnina" bila simbolična i "signum"
priznanja biskupova gospodstva, te da su imali i stanovite javnopravne
ovlasti i čvrstu stalešku organizaciju (XIV st.).
Ključne riječi: Zagrebačka biskupija, srednji vijek, pravna povijest, zakup, ius perpetuum posidendi, predijalisti, vojna služba.
Naslov: Privatnopravni položaj oslobođenika u Saloni
- Autori:
Smodlaka-Kotur, Antonija
Časopis: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu
Broj: 1
ISSN: 0584-9063
Volumen: 30
Godina: 1993
Stranice: od 133 do 143
Broj referenci: 19
Jezik: hrvatski
Sažetak: Libertinski sloj je bio značajan u životu gradove Rimske
države u razdoblju principata. Epigrafski spomenici (prvenstveno
nadgrobni) jedini su vrijedan izvorni materijal za upoznavanje života
oslobođenika u rimskoj provinciji Dalmaciji, osobito u gradovima Jader,
Salona i Narona. Salona je najbogatija libertinskim natpisima. Na temelju
analize mnogobrojnih natpisa, a u svezi sa pravnim izvorima rimskog prava,
autorica prepoznaje karakteristične pravne odnose koji su se ravnali po
pravilima suvremenog rimskog prava.
Ključne riječi: Pravna povijest, rimsko pravo, Principat, Dalmacija, Salona, oslobođenik, manumisija, epigrafski spomenici.
Naslov: Alumni. Pravni položaj u rimskoj Dalmaciji
- Autori:
Smodlaka-Kotur, Antonija
Časopis: Revue Internationale des Droits de l'Antiquite
ISSN: 0556-7939
Volumen: XLI
Godina: 1994
Stranice: od 391 do 409
Broj referenci: 22
Jezik: engleski
Sažetak: 70 epitafa iz rimske Dalmacije iz kasnijeg principata
spominju alumne kao hranjenike. 66 su iz Salone. To je značajan fond u
okviru svih natpisa koji spominju alumne, pa autorica smatra da je ovaj
odnos kvazi-usvojenja bio značajan u životu Salone, isto kao istovremeno u
Rimu i nekim drugim gradovima u Italiji. Prepoznaje se više različitih
podataka interesantnih za upoznavanje ovog svojevrsnog obiteljskog odnosa
koji traje doživotno, a njegov sadržaj ne ovisi o općem pravnom statusu
alumna. Istovremeni pravni izvori nesumnjiv su dokaz da su alumni bili
kategorija sa specijalnim pravnim položajem. Sadržaj pravnih izvora je u
skladu sa epigrafskim spomenicima.
Ključne riječi: Pravna povijest, Dalmacija, Salona, Principat, obitelj, usvojenje, hranjenik, alumnus, hranitelj.
Naslov: "T F I" na natpisima iz Salone
- Autori:
Smodlaka-Kotur, Antonija
Časopis: Revue Internationale des Droits de l'Antiquite
ISSN: 0556-7939
Volumen: XL
Godina: 1993
Stranice: od 317 do 330
Broj referenci: 19
Jezik: engleski
Sažetak: Nadgrobni natpisi iz Salone ukazuju da su oporuke nekih
slojeva stanovnika iz 1. i 2. st.n.e. sadržavale naredbu (iussum)
ostavitelja "monumentum facere". Određivao je i novčanu svotu za izradu
grobnice, kao i sam izgled grobnice. Odluku o izgledu i izradi prepuštao je
ponekad (početak 1. st.n.e.) osobi od svog povjerenja (arbitratus).
Temeljem epitafa te pravnih izvora, autorica smatra da ovaj iusuum
predstavlja rani oblik postklasičnog modusa, koji je vjerojatno bio jedan
od prvih koji je dobio direktnu pravnu zaštitu već u vrijeme principata.
Ključne riječi: Pravna povijest, Dalmacija, Salona, principat, oporuka, oporučni nalog, oporučitelj, nasljednik.
Naslov: Uloga novaljske obitelji Mažuranić u pravnoj, te
političkoj i kulturnoj povijesti hrvatskog naroda
- Autori:
Sirotković, Hodimir (43340)
Časopis: Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za
društvene znanosti
Broj: 465
ISSN: 1330-0768
Volumen: 32
Godina: 1993
Stranice: od 151 do 170
Broj referenci: 31
Jezik: hrvatski
Sažetak: Autor je pisao o istaknutim članovima obitelji Mažuranić iz
Novog Vinodolskog. Antun Mažuranić (1805-1888) objavio je po prvi put tekst
poznatog Vinodolskog zakonika iz 1288. godine. Ivan Mažuranić (1814-1890)
je bio hrvatski pisac, istaknuti pravnik i političar te jedini hrvatski ban
ne-plemić. Napisao je epsku poemu Smrt Smail-age Čengića te objavio
Njemačko-ilirski slovar, prvi suvremeni rječnik u Hrvatskoj. Napisao je
nekoliko zakonskih odredbi i manifesta hrvatskog Sabora. Imenovan je za
kancelara hrvatske dvorske kancelarije u Beču. Tijekom svog banovanja
Mažuranić je uveo nekoliko važnih sudskih, upravnih i obrazovnih reformi u
Hrvatskoj, a u istom razdoblju je uspostavio i hrvatskog suvremeno
sveučilište. Vladimir Mažuranić, Ivanov sin, poznat je po svom djelu
Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik sastavljenom od 11 tomova koji
predstavlja važan izvor za proučavanje hrvatske pravne i ekonomske
povijesti. Ostali članovi obitelji su također bili istaknute ličnosti na
svom području djelovanja (politika, vojska, književnost).
Ključne riječi: Pravna povijest, povijest, hrvatska povijest, Novi Vinodolski, obitelj Mažuranić, Antun, Ivan, Vladimir.
Naslov: Osnovna obilježja kaznenog sustava srednjovjekovne
šibenske komune
- Autori:
Jaramaz, Ivana
Časopis: Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu
Broj: 1
ISSN: 1330-6286
Volumen: 1
Godina: 1994
Stranice: od 270 do 307
Broj referenci: 95
Jezik: hrvatski
Sažetak: Na temelju Statuta iz 14. stoljeća te naknadnog
dvostoljetnog djelovanja gradskog Velikog vijeća, autorica u radu iznosi
bitna obilježja kaznenog prava uopće (izvori i tujecaji, mjesto i sustav,
uloga subjekta i objekta djela) te osnovnih kaznenopravnih instituta
(krivnja, pokušaj, zajedničko izvršenje djela, nužna obrana) s posebnim
osvrtom na oblike kaznene reakcije u srednjovjekovnoj šibenskoj komuni.
Analizom objavljene arhivske građe autorica teži utvrditi koliko su oskudni
tragovi kaznene sudbenosti iz 14-og, a osobito 15-og stoljeća, značili
primjenu statutom oblikovanog kaznenopravnog sustava komune odnosno njegovo
upotpunjavanje. Autorica zaključuje da su fiskalni interesi komune
pridonijeli prevladavanju javnopravnog karaktera kaznenog prava, a novčanu
kaznu učinili glavnim oblikom kaznene reakcije.
Ključne riječi: Pravna povijest, srednji vijek, Dalmacija, Šibenik, kazneno pravo, Statut, kazne.
Naslov: Statut grada Rijeke iz 1530. godine - iz imovinskopravne
problematike
- Autori:
Petranović, Anamari (160283)
Broj: i Vi
ISSN: 953-6066-11-4
Volumen: Svet
Godina: 1995
Stranice: od 57 do 67
Broj referenci: 107
Jezik: hrvatski
Sažetak: Uz genezu statutarnog prava riječkoga srednjovjekovlja,
autorica podastire i podatke o strukturi Statuta. Pravne lakune, izrijekom
Statuta sanirane uputom na primjenu "općeg prava" (ius commune), otvaraju
pitanje omjera preuzimanja rimskih načela. O tome autorica raspravlja kod
imovinskopravnih odnosa: tragovi poimanja srednjovjekovnog vlasništva u
statuiranju stvarnih prava na tuđoj stvari, ograničenja posjeda na
kaznenopravnu zaštitu, odstupanja od konsenzualnosti u derivativnim
načinima stjecanja vlasništva i dr.
Ključne riječi: Statut grada Rijeka 1530, ius commune, srednjovjekovno stvarno pravo, recepcija rimskog prava, pravna povijest.
Naslov: Crkva i Statut grada Rijeke iz 1530. godine
- Autori:
Bartulović, Željko (161600)
Broj: i Vi
ISSN: 953-6066-11-4
Volumen: Svet
Godina: 1995
Stranice: od 69 do 90
Broj referenci: 107
Jezik: hrvatski
Naslov: Pravni aspekt srednjovjekovnih bratovština sa osvrtom na
Rijeku
- Autori:
Bartulović, Željko (161600)
Broj: i Vi
ISSN: 953-6066-11-4
Volumen: Svet
Godina: 1995
Stranice: od 109 do 125
Broj referenci: 108
Jezik: hrvatski
Sažetak: U ovom radu autor obrađuje tematiku srednjovjekovnih
bratovština s osobitim osvrtom na područje Rijeke. Bratovštine su u prvom
redu vjerska katolička udruženja koja okupljaju vjernike sa svrhom
promicanja kulta pojedinog kršćanskog sveca, otajstva ili vrline. U prvom
dijelu rada obrađuju se bratovštine prema temeljnoj djelatnosti
(religiozne, svjetovne, duhovne za područje umjetnosti, ostale te
nadbratovštine), nadalje unutarnje ustrojstvo bratovština i njihovi
službenici (gastald, suci, sakristan, bilježnik, priorica,
protektor-darovatelj, bratovštinski kapelan) te članstvo općenito. Slijedi
dio u kojem se razmatraju statuti te gospodarska snaga bratovštine. U
trećem dijelu rada navedene su bratovštine koje su djelovale na području
grada Rijeke od srednjeg vijeka pa do XX. st. te naročito njihovo gašenje
administrativnim putem tijekom XVII. st. U radu se poglavito ističe
zapostavljeni aspekt izvanreligioznih aktivnosti, tj. briga o socijalnim
problemima (npr. s bolesnim, starim i siromašnim članovima, o ukopu mrtvih
i sl.) što pruža moguću usporedbu s današnjim sindikatima, političkim
udrugama te državnim službama koje su preuzele te funkcije.
Ključne riječi: Srednji vijek, pravo, povijest, Hrvatska, Rijeka, Crkva, bratovštine.
Informacije: svibor@znanost.hr