Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr
SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH
Šifra projekta: 5-11-080
INFORMETRIJSKE RAZDIOBE
Glavni istraživač
: OLUIĆ-VUKOVIĆ, VESNA (77373) Suradnici
Tip istraživanja: temeljno Trajanje od: 01.01.91. do 15.12.95. Ukupno radova na projektu: 1
Naziv ustanove: Hrvatska informacijsko dokumentacijska agencija - HIDRA, Zagreb (89) Odjel/Zavod: 0 Adresa: Nova cesta 28 Grad: 10000 - Zagreb, Hrvatska
Komunikacija
Telefon: 385 (0) 41 42 06 37
teleFaks: 385 (0) 42 79 03
Telefon: 385 (0) 32 78 30
E-mail: VESNA.OLUI].VUKOVI]`PUBLIC.SRCE.
Sažetak: Istraživanje obuhvaća informetrijske razdiobe, temeljno polazište u stjecanju spoznaja o procesima stvaranja, prijenosa i korištenja znanja kao najbitnijim komponentama kompleksnog sustava znanosti. Težište istraživanja je na dinamičkim i probabilističkim aspektima, točnije ispitivanju prirode probabilističkih procesa koji generiraju specifična strukturna obilježja informetrijskih razdioba.
Ciljevi istraživanja: Cilj istraživanja je ispitivanje strukture
mehanizama kojigeneriraju razdiobe poznate u literaturi kao Bradfordova,
Lotkinai Zipfova razdioba. Zajednički naziv informetrijske razdiobe,uveden
je tek nedavno (Bookstein, 1990). Polazne hipotezeistraživanja su
slijedeće: Hipoteza 1: Informetrijske razdiobe su dinamički sustavi
kojievolviraju u vremenu. Hipoteza 2: Informetrijske razdiobe generiraju
probabilističkiprocesi rađanja i umiranja (stochastic
birth-and-deathprocesses). Hipoteza 3: Stohastički model Simon-Yule
(1955), prihvatljiv jeza modeliranje ove vrste informacijskih procesa.
Očekuje se da će ova istraživanja pridonijeti boljemrazumijevanju
informetrijskih razdioba, ali isto tako iteorijskim osnovama informetrije.
Drugi segment istraživanja odnosi se na ispitivanje tokovaznanstvenih
informacija iz znanstveno perifernih zemalja. Ciljistraživanja je ispitati
ulogu domaćih i internacionalnihčasopisa u prijenosu u nas stvorenog
znanja. Pored očekivanogdoprinosa postojećim spoznajama o komuniciranju u
znanosti, ovibi rezultati mogli biti od pomoći uređivačkoj politici
uHrvatskoj. Ostali podaci o projektu.