Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: Die gesellschaftliche Modernisierung und die
philosophishe Erneurung des gemenschaftlichen Lebens in Mitteleuropa
- Autori:
Paanin, Ante (35793)
Časopis: Synthesis Philosophica
Broj: 2
ISSN: 0352-7875
Volumen: 9
Godina: 1994
Stranice: od 239 do 256
Broj referenci: 7
Jezik: njemački
Saetak: Na osnovi Husserlovih rasprava o obnovi čovjeka i kulture
iz 1923. i 1924. u članku se pita za mogućnost filozofske obnove
zajedničkog etičKo-političKog ivota i europske kulturne tradicije uopće
pod uvjetima modernizacije drutva. Autor polazi pritom od razlikovanja
dviju "epoha moderne" Ulricha Becka, ali on ipak ne reducira probleme
obnove na modernu i antimodernu, nego ih proiruje na čitavu povijest
Europe i njezine grčke, rimske i krćanske temelji ljudskoga ivota kao
kulturnog ivota, kako kae Husserl, "iz slobodnoga uma". to Besk danas
zagovara " pronalaenjem političkoga", uveli su i zahtijevali
rehabilitaciju praktične filozofije prije 30 godina i Husserlove rasprave o
obnovi prije 70 godina.
Ključne riječi: Filozofska obnova čovjeka i kulture, etičko-politički ivot, moderna i antimoderna
Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: Liberalizam i praktična filozofija
- Autori:
Paanin, Ante (35793)
Časopis: Politička misao
Broj: 1
ISSN: 0032-3241
Volumen: 32
Godina: 1995
Stranice: od 41 do 52
Jezik: hrvatski
Saetak: Autor prikazuje bitne misli posljednjih radova Johna Rawlsa
i Michaela Walzera, kao najznačajnijih predstavnika liberalizma i
komunitarizma u suvremenoj američKoj političkoj filozofiji i pokazuje
njihove preteče i paralele u praktičnoj filozofiji od Kanta i Hegela do
Milla i Deweya. Budući da liberali i komunitaristi danas vie ne zagovaraju
isključivo "drutvo" ili "zajednicu" u tradicionalnom značenju, nego
"posttradicionalnu" liberalnodemokratsku zajednicu u kojoj se ozbiljuju
liberalni principi pravednosti i ljudska prava, njihove su misli zanimljive
i za narode koji su krenuli putem izgradnje liberalnodemokratskih drutava
izvan drava razvijenog Zapada. Dakako, ozbiljenje slobode i ljudskih prava
ovisi o vlastitoj kulturnoj tradiciji svakog naroda i o povijesnom "svijetu
ivota" općenito, ali i o krepostima liberalnih dravljanja koji u
zajedničkom političkom ivotu ozbiljuju "u liberalizmu sadrane postulate
zajednitva" (Walzer) i tako razvijaju slobodan i dobar ljudski ivot.
Ključne riječi: Liberalisam, praktična filozofija
Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: Integrativan uloga duhovnih znanosti
- Autori:
Paanin, Ante (35793)
Časopis: Drutvena istraivanja
Broj: 16
ISSN: 1330-0288
Volumen: 4
Godina: 1995
Stranice: od 189 do 197
Jezik: hrvatski
Saetak: Polazeći od mogućnosti sistematizacije cjeline ljudskoga
znanja i od postojeće klasifikacije znanosti, autor pokazuje povijesno i
sustavno mjesto duhovnih znannosti u njima, kao zajedničko ime za dananja
područja drutvenih i humanističkih znanosti. One su duhovne po tome to
pomoću vlastite metode istrauju ljudski duh i oblike njegova raznovrsnog
ozbiljenja u svijetu, od umjetnosti i prava preko morala i politike do
povijesti, religije i filozofije. DUhovne znanosti polaze od motiviranosti
i svrhovitosti ljudskoga djelovanja te vre integrativnu ulogu time to
povezuju ne samo humanističke znanosti i drutvene znanosti nego i sve
znannosti uopće kao izraz duha nekoga doba.
Ključne riječi: Ljudsko znanje, znanost, duhovne znanosti
Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: Povijesni i "nepovijesni" narodi
- Autori:
Paanin, Ante (35793)
Časopis: Politička misao
Broj: 1
ISSN: 0032-3241
Volumen: 31
Godina: 1994
Stranice: od 93 do 98
Jezik: hrvatski
Saetak: Autor izlae Vicovu i Hegelovu tezu da bez drave nema
povijesnog naroda. Prema Vicu, svjetska je povijest proces u kojem se
smjenjuje vladavina duhovno najjačih i etičkopolitičKih kreposnih naroda.
Za Hegela se pak povijest kristalizira u racionalnim principima koji
utemeljuju običaje i dravni poredak naroda. Pojedini narodi postaju
nosioci svjetske povijesti u mjeri u kojoj ozbiljuju slobodu u dravi.
Autor se zalae da i suvremeno shvaćanje povijesti ne zaboravi hegelovski
pojmljenu praktičnu umnost. Zbog toga i samostalna hrvatska drava ne traba
prihvatiti diktat međunarodnih pragmaičara moći, nego svoje povezivanje sa
Zapadom mora zasnovati na principima istinitosti i pravednosti.
Ključne riječi: Narod, Hegel, Vico, drava
Tip rada: Rad u časopisu
Naslov: Bonjakova "Povijest filozofije" i povijesno miljenje
- Autori:
Paanin, Ante (35793)
Časopis: Filozofska istraivanja
Broj: 2-3
ISSN: 0351-4706
Volumen: 14
Godina: 1994
Stranice: od 493 do 498
Jezik: hrvatski
Saetak: U istraivanju i prikazivanju povijesti filozofije Branko
Bonjak u svojoj "Povijesti filozofije" slijedi misao jedinstva filozofije
i povijesti filozofije, jer bez studija povijesti filozofije nisu mogući ni
filozofija ni njezino utemeljenje. tovie, povijest filozofije je najue
povezana s filozofijom povijesti. U tu svrhu autor navodi Husserlovu
fenomenoloku rekonstrukciju izvornog smisla filozofije u Grčkoj i pokazuje
njezino "unutarnje teoloko jedinstvo" koje se kao "ideja filozofije"
probija kroz čitavu povijest europske filozofije. Time se Husserl u osnovi
slae s Hegelovim shvaćanjem uloge i moći djelovanja ideja u povijesti u
smislu "najmoćnijeg epitomatora". Bonjakova "Povijest filoyofije" dakako
nije prva hrvatska povijest filozofije u kojoj je prikazana i povijest
hrvatske filozofije.
Ključne riječi: Povijest filozofije, jedinstvo filozofije