SVIBOR - Projekt broj: 6-03-188

MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Strossmayerov trg 4, HR - 10000 ZAGREB
tel.: (01) 459 44 44, faks: (01) 459 44 69
E-mail: ured@znanost.hr

SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH

Šifra projekta: 6-03-188

HRVATSKI KNJIŽEVNI BAROK U SLAVONIJI

Glavni istraživač: MATANOVIĆ, JULIJANA (122970)

Suradnici

ŠUNDALIĆ, ZLATA (151011)
KRAVAR, ZORAN (23424)
BRLENIĆ-VUJIĆ, BRANKA (86643)
KRAMARIĆ, ZLATKO (90386)
FALIŠEVAC, DUNJA (11454)

Tip istraživanja: temeljno
Trajanje od: 15.02.91. do 31.12.94.

Ukupno radova na projektu: 111

Naziv ustanove: Pedagoški fakultet, Osijek (122)
Odjel/Zavod: -
Adresa: L.Jaegera 9
Grad: 31000 - Osijek, Hrvatska

Komunikacija: Telefon: 385 (0)31 125 199; teleFaks: 385 (0)31 126 757

Sažetak: Dokumentacijskim istraživanjima i novim teorijskim čitanjima književnih tekstova nastalih u Slavoniji potkraj 17. i u 18. stoljeću osvjetljava se "slavonski žanrovski sustav" i stilske karakteristike, do otvaranja ovog projekta, još nedovoljno pročitanog i u povijestima književnosti nedovoljno prisutnog korpusa. Tek se sada, nakon potrebnog istraživanja, potom održanog simpozija na kojemu su priopćenja podnijeli i znanstvenici koji nisu uključeni u rad projekta, te objavljivanja referata u posebnom Zborniku, može relevantno odgovoriti na književnoteorijska i književnopovijesna pitanja vezana uz prisutnost baroknog varijeteta na slavonskom književnom tlu. Zbornik KLJUČEVI RAJA (rezultat istraživanja) proširuje, brojem tema i različitim pristupima, analize Tome Matića, Dragutina Prohaske , Matka Pejića, koji su u svojim tekstovima do sada najpažljivije pristupali slavonskoj književnosti u 18. stoljeću.

Ključne riječi: barok, elementi i varijante, primarni i sekundarni žanrovi, smijeh, idejno-tematska razina,

Ciljevi istraživanja: Do pokretanja projekta znali smo da nisu dovoljno pročitani i obrađivani crkveni i vjerski pisci protureformacijskog pokreta i njihovi raznovrsni tekstovi (Šimun Mecić, Nikola Kesić, Emerik Pavić, Đuro Rapić i dr.), pisci klasičnog racionalizma iz epohe prosvijećenosti (Ivan Velikanović, Jerolim Lipovčić), Kačićevi imitatori iz Slavonije i pisci takozvane ratničke književnosti u Slavoniji (Adam Tadija Blagojević, Josip Krmpotić,Josip Milutinović i dr.). Iz te činjenice da je hrvatska književnost s kraja 17. i u 18.stoljeću u Slavoniji najvećim dijelom nepročitana izašli su i ciljevi predloženog projekta: 1. Osim novog čitanja analiziranih i "obrađenih" autora, čitanje je prošireno i na do sada nezahvaćeni korpus, kako onaj objelodanjeni, tako i onaj rukopisan. U tekstovima se prepoznaju elementi baroka (idejno-tematska, stilska i žanrovska razina) i izdvajaju reprezentanti. 2. Valorizira se korpus i proširuju znanstvena saznanja vezana uz slavonsku književnost hrvatskog književnog baroka, čitanje se provodi u kontekstu hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća. 3. Rad na projektu specijalizira neke od istraživača koji odlučuju svoje veće znanstvene radove posvetiti upravo slavonskoj književnosti 18. stoljeća (npr. doktorska teza mr. Zlate Šundalić vezana je uz liturgijske žanrove 18. stoljeća). 4. Prvi rezultati istraživanja iznose se na simpoziju Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća (Osijek-Požega, 10.-12. 11. 1993.). Znanstveni je skup proširio temu projekta. Na skupu su sudjelovali i svi najznačajniji proučavatelji naše književnosti 18. stoljeća, ali i tek diplomirani kroatisti koji su tijekom studiranja pokazali interes za književni korpus Projekta. Kroz trideset referata razjasnila se svojevrsna opća problematika književnosti u Slavoniji u 18. stoljeću, analizirali pojedini žanrovi, interpretirali pojedini pisci (s naglaskom na djelo Antuna Kanižlića), upozorilo se na dotadašnje interpretacije i različite pristupe, isticale književne veze toga vremena osvjetljavao jezik slavonskih pisaca u 18. stoljeću. 5. Istraživanje (posebice onih uključenih u Projekt) nastavlja se i nakon održanog simpozija. U okviru Projekta nastaju i tekstovi vezani uz istu problematiku, premda autori nisu aktivni istraživači u Projektu (npr. tekst Dubravke Crnojević Carić: Interpretacije slavonske Judite, pročitan na 1. slavističkom kongresu u Puli, u tisku u časopisu Revija). Istraživanje se zaključuje objelodanjivanjem zbornika, referata sa Simpozija. Tekstovi pokazuju širinu zahvaćenih tema i opravdavaju četverogodišnje istraživanje: Julijana Matanović: KLJUČEVI RAJA; Pavao Pavličić: HRVATSKI BAROKNI STIH KAO DRUŠTVENA POJAVA; Davor Dukić: POVIJESNA EPIKA U SLAVONSKOJ KNJIŽEVNOSTI 18. STOLJEĆA; Ružica Pšihistal: PROBLEM SLAVONSKOG BAROKA U HRVATSKOJ ZNANOSTI O KNJIŽEVNOSTI; Nina A. Pogačnik: SLAVONSKI BAROK U TUMAČENJU BRANKA VODNIKA; Stanislav Marijanović: GUNDULIĆ I BAROKNI PJESNICI SLAVONIJE; Dunja Fališevac: POETIKA I IDEOLOGIJA KRMPOTIĆEVA EPA: KATARINE II. I JOSE II. PUT U KRIM; Omerka Žigić: DVIJE PRIGODNE PJESME JOSIPA KRMPOTIĆA; Lahorka Plejić: KNJIŽNICA CERNIČKOG FRANJEVAČKOG SAMOSTANA I NJEZINE PROPOVIJEDI 18. STOLJEĆA; Helena Sablić: REFLEKS BAROKNE RETORIKE U OPIVANU SLIČNORIČNOM GROBA J.A. ĆOLNIĆA ANTUNA IVANOŠIĆA; Suzana Marjanić: POETIKA KRŠĆANSKOG I BRAHMANSKOG NAUKA POLITIČKOG I MORALSKOG OD PILPAJ BRAMINE, FILOSOFA INDIJANSKOGA (U PRIJEVODU) MATIJE ANTUNA RELJKOVIĆA; Nikola Batušić: DRAMA I KAZALIŠTE U KATANČIĆEVOJ KNJIŽICI O ILIRSKOM PJESNIŠTVU IZVEDENOJ PO ZAKONIMA ESTETIKE; Dubravko Jelčić: BAROKNI ILUMINIZAM ILI ILUMINISTIČKI BAROK ADAMA FILIPOVIĆA; Zoran Kravar: PREDMETI I ZNAKOVI U TEMATSKOM SVIJETU SVETE ROŽALIJE; Zlata Šundalić: MOLITVA U KANIŽLIĆEVU STVARALAŠTVU; Branka B. Vujić: MODEL PUČKOG SMIJEHA U KANIŽLIĆEVOJ SVETOJ ROŽALIJI I SLAVONSKA KNJIŽEVNOST 18 STOLJEĆA; Milovan Tatarin: STRUKTURA SVETE ROŽALIJE ANTUNA KANIŽLIĆA U OPTICI GREIMASOVOG SEMIOTIČKOG ČETVEROKUTA; Bogdan Mesinger: BAROKNO LICE KUGE; Milorad Nikčević: BAROKNA KNJIŽEVNOST BOKOKOTORSKOG KORPUSA I NJEZINI TEMATSKO-MOTIVSKI JEZIČNO-STILSKI DODIRI SA SLAVONSKIM BAROKOM; Hrvojka Mihanović Salopek: OSOBITOSTI HRVATSKOGA GLAZBENOG BAROKA NA PODRUČJU HRVATSKE HIMNODIJE I ORGULJAŠKE GLAZBE; Josip Vončina: ODRAZ DUBROVAČKOG BAROKA U KANIŽLIĆEVU JEZIKU; Vlasta Rišner: ISKAZIVANJE VREMENA U SVETOJ ROŽALIJI I BOGOLYMNOSTI MOLITVENOJ ANTUNA KANIŽLIĆA; Snježana Kordić: RELATIVNA REČENICA U RELJKOVIĆEVU SATIRU I JEZIKU 20. STOLJEĆA; Ljiljana Kolenić. IZRADBA FRAZEOLOŠKIH RJEČNIKA DJELA SLAVONSKIH PISACA 18. STOLJEĆA; Loretana Farkaš: "SLAVONSKI JEZIK" ILI POČECI HRVATSKOGA KNJIŽEVNOG STANDARDA U M.A. RELJKOVIĆA.

Ostali podaci o projektu.


Ministarstvo znanosti i tehnologije	Engleski jezik	Svibor početna stranica	Abecedni popis	Složeno po šifri projekta	Složeno po ustanovi projekta	Pretraživanje	Pomoć

Datum zadnje promjene: 22.12.95
Informacije: svibor@znanost.hr